Kula Lotrščak: simbol Zagreba s najglasnijim topom u Hrvatskoj

Provjeren recept za super popodne: prijateljicu ili prijatelja, muža ili partnera, ženu ili partnericu, djecu, unuke ili baku pod ruku i zajedno istražite neku atrakciju grada u kojem živite! To neka bude neko mjesto koje turisti redovito posjećuju, a vi kraj njega prolazite kao da je najobičnija stvar na svijetu. Ja sam si za vikend napravila mini avanturu, djeca i ja smo glumili turiste u Zagrebu, gradu u kojem živimo. Vrhunac obilaska bila nam je kula Lotrščak, ispod koje smo bili u trenutku kad je kroz njen prozor opalio top. A svi vi koji ne živite u Zagrebu, nego tek planirate putovanje u naš grad, zapamtite da postoji kula Lotrščak. U nastavku pročitajte zašto ju morate posjetiti, kao i zašto morate ispod nje biti točno u podne!

Do kule Lotrščak možete lako doći pješice, no mi smo se do nje za 64 sekunde gospodski dovezli najkraćom uspinjačom na svijetu, o kojoj detalje pročitajte ovdje.

Zagrebačka uspinjača i kula Lotrščak

Popnite se u najbolje sačuvanu kulu u Zagrebu!

Ulaznicu za obilazak kule Lotrščak kupili smo u informativnom centru i suvenirnici u njenom prizemlju. Do vidikovca na vrhu vode drvene škriputave stepenice, a pauzu ćete napraviti na svakom katu jer svaki je kat izložbeni prostor Galerije Klovićevi dvori. Ponedjeljkom je kula zatvorena.

Stepenice u kuli Lotrščak

Možete li zamisliti da ste u tridesetim godinama 20. stoljeća na prvom katu kule mogli igrati biljar?

Na fotografijama ćete saznati kako je Zagreb izgledao nekad, kao i činjenicu da je kula Lotrščak 1936. bila spojena s nekom građevinom.

Znate li zašto je kula Lotrščak izgrađena?

Na četvrtom katu kule potražite sliku koja prikazuje kako je Zagreb nekad izgledao. Nije to bio jedan grad, već njih dva. Zvali su se Gradec i Kaptol i bili su odvojeni potokom. Dok se nalazite u kuli Lotrščak, vi ste zapravo u nekadašnjem Gradecu.

Lijevo je Gradec, a desno Kaptol

E sad, zašto je Gradec bitan? Upravo je u njemu spas našao hrvatsko ugarski kralj Bela IV., sklonio se on u Gradecu dok je bježao pred Tatarima. Kako bi se zahvalio stanovnicima Gradeca za ukazanu pomoć, njihov je grad Zlatnom bulom 1242. godine proglasio slobodnim kraljevskim gradom. Svi su se morali prihvatiti posla jer je Zlatna bula obvezala građane da utvrde grad, tj. da ga ograde obrambenim zidinama i kulama, kako grad nikakvi budući Tatari ne bi mogli osvojiti. Zahtjevan pothvat utvrđivanja grada trajao je 24 godine.

Jedna od izgrađenih kula bila je kula Lotrščak. Štitila je gradska vrata Dverce, južni ulaz u grad. Vrijedni su ljudi ovu kulu temeljito pripremili za obranu grada, izgradnjom 195 cm debelih zidova od kamena i opeke.

Nakon što je prestala opasnost od turskih napada, grad je kulu često davao u najam. Služila je kao skladište pa kao vatrogasni nadzorni toranj. U njenom je prizemlju bila i kavana. Čest je slučaj da se kule, utvrde i dvorci kroz vrijeme koriste za razne svrhe. Tako je dvorac Veliki Tabor jedno vrijeme služio čak kao sušionica mesa…

Gradska vrata Dverce srušena su 1812. godine pri uređivanju današnjeg Strossmayerovog šetališta.

Znate li da na glavnom gradskom trgu u Rovinju stoji kula iz 12. stoljeća?

Kome zvoni zvono lopova?

Kula Lotrščak je dobila ime po zvonu koje je u nju postavljeno 1646. godine, a imalo je važnu ulogu u svakodnevnom životu stanovnika grada. Zvonjavom je upozoravalo na razne opasnosti, a svake večeri je najavljivalo da će se zatvoriti gradska vrata. U grad se nije moglo ući do jutra, tako da je zvono zapravo čuvalo grad od lopova. Dobilo je naziv zvono lopova, campana latrunculorum, ili iskrivljeno starozagrebački zvono lotrijaša, pa od tuda naziv Lotrščak.

Zvono se i danas nalazi u samom vrhu kule. Tu je i uže kojim se zvono budi iz sna, ali zvonjenje nije dozvoljeno.

Stepenice u drvenom tornju na vrhu kule Lotrščak

Grički top: ispod kule Lotrščak budite točno u podne!

Točno u podne svakoga dana imate priliku čuti pucanj Gričkog topa. (Valjda se kaže pucanj, ne mogu se sjetiti bolje riječi.) Pridružite se u to vrijeme brojnim turistima okupljenima uz kulu Lotrščak. Na mom mini turističkom izletu s djecom, iz uspinjače smo izašli par minuta prije 12 sati i stali uz brojne vođene grupe turista s raznih strana svijeta. Bilo je zapravo uzbudljivo čekati da pukne top, a neki je vodič čak glasno odbrojavao zadnjih 10 sekundi. Nakon eksplozije uslijedio je pljesak.

U 19. stoljeću pucanj iz topa davao je signal za podne. Na taj se način podešavao sat, kako bi zvona u svim crkvama zazvonila u isto vrijeme.

Prvi put je Grički top pucao na Novu godinu 1877. godine, a tradicija pucanja u podne traje i danas. Do danas se izmjenilo više topova u kuli Lotrščak, a aktualni možete vidjeti i izvana, viri kroz prozor koji gleda na jug. Cijeli ćete top vidjeti kada se popnete u kulu.

Top se nalazi na četvrtom katu kule i ne možete mu prići bliže od ovoga.

Budite ispod kule Lotrščak točno u podne bilo koji dan u tjednu.

Legenda kaže da je Grički top potjerao Turke koji su se utaborili u današnjem Novom Zagrebu. Točno u podne je topovska kugla raznijela pijetla, kojeg je kuhar na pladnju nosio paši. Što su drugo Turci mogli nego pobjeći od Zagreba…

Zanimljivost: U Edinburghu top puca svaki dan u 13 sati.

Gospodin koji “oživi” Grički top, mahnut će vam kroz prozor nakon “eksplozije”.

Podsjetilo me ovo na svakodnevno mahanje trubača sa zvonika crkve u Krakovu.

Kad sam već spomenula Turke Osmanlije reći ću vam i ovo: U 16. stoljeću Osmanlije su kod Osijeka izgradili drveni most dug 6 kilometara, koji je bio pravo svjetsko čudo! A znate li da je u 17. st. zapovjednik ukupne vojske u Turskom carstvu bio Hrvat porijeklom iz Vrane?

Vidikovac na vrhu kule Lotrščak

Vrhunac obilaska kule Lotrščak je uspon na vidikovac na njenom vrhu.

Sredinom 19. stoljeća na vrhu kule Lotrščak izgrađen je drveni toranj. Kula je tada dobila današnji izgled, a i narasla do visine od ukupno 30 metara. Vi trebate prošetati po vanjskoj galeriji koja okužuje toranj, s koje pogled puca na velik dio Zagreba. Na ovom se vidikovcu uvijek zadržim predugo, jednostavno je Zagreb s te visine prekrasan.