Obilazak Velikog Tabora: tajne, zanimljivosti i duhovi
Krenite s nama u obilazak Velikog Tabora, dvorca koji već pet stoljeća dominira zagorskim krajem! I to kakvim krajem… Proći ćete idiličnom vijugavom cestom kroz sela uzbrdo, nizbrdo. Vinogradi su po svuda, na njihovim rubovima šume. Iza jednog zavoja odjednom na vrhu zelenog brda vidite bijeli dvorac.
Zeleno, brežuljkasto, cvijetno, osunčano Zagorje
Najpoznatija hrvatska legenda (da, tragična je)
Dvorac je smješten 3 kilometra zapadno od Desinića, sela u kojem je živjela djevojka Veronika. U nju se dok je jahao kroz selo zaljubio Fridrik, sin bana i grofa Hermana II. Celjskog koji je vladao iz Velikog Tabora. Grof se žestoko protivio toj vezi. Ali Fridrik je ubio (!) svoju prvu ženu i s Veronikom pobjegao u Sloveniju gdje su se u tajnosti vjenčali. Tatini vojnici su uhvatili Fridrika i zazidali ga na 4 godine u Celjsku kulu. Veroniku su doveli u Veliki Tabor.
Grof ju je optužio da je vještica, sud je presudio da nije. Tada je grof naredio da Veroniku Desinićku utope u drvenoj posudi punoj vode na dvorištu Velikog Tabora. Tijelo joj je uzidano u zid dvorca… Kako dalje priča kaže, u olujnim noćima možete čuti tužni Veronikin duh.
Fun fact: znate li da je narod kćer od grofa Hermana zvao Crna kraljica i da je na njenom vjenčanju u Krapini bilo 400 kraljeva i prinčeva??? Obitelj Celjski je jedno vrijeme upravljala i Starim gradom Varaždinom.
Tko je izgradio Veliki Tabor?
Veliki Tabor je vjerojatno građen u 15. stoljeću. Još se sa sigurnošću ne zna tko ga je dao izgraditi, moguće već spomenuti grofovi Celjski. Prvo je sagrađen dvorac, a obrambene zidine s kulama su dodane kasnije. Zašto tako?
Turci su u to vrijeme razvili novi način ratovanja – topove i njima osvojili Konstantinopolis. Nakon toga je započela era izgradnje obrambenih zidina oko europskih palača.
Jedna od kula
Odgovor na pitanje tko je izgradio Veliki Tabor je: zidari! 🙂 Vjeruje se da su dvorac gradile dvije majstorske klesarske radionice.
Možete li zamisliti da su se u 15. stoljeću zidari za svoj posao školovali od 13. do 23. godine? Nakon škole su morali dokazati svoj status majstora radom na nekoj građevini. Između ostalog morali su biti jako vješti u klesanju i oblikovanju kamena.
Jeste li gledali film Seljačka buna? Scene gdje kmetovi napadaju Tahyjev grad su 1975. godine snimane u Velikom Taboru! A znate li koji je film sniman u dvorcu Stari grad Samobor, u kojem je maloprije spomenuta Crna kraljica imala žešće tulume?
Vino iz Zagorja daje ti moć – doslovno!
U prizemlju palače se prije čuvalo vino. Početkom 16. stoljeća najvažnija grana poljoprivrede u cijelom Zagorju bilo je vinogradarstvo.
Drugim riječima, koliko vina kao plemić posjeduješ i njime trguješ, tolika je tvoja moć!
Dok se vozite autom do Velikog Tabora proći ćete i pokraj nekoliko vinarija koje možete posjetiti.
Kako zadržati dvorac: avantura obitelji Rattkay
Zamislite da darovnicom dobijete neki posjed, npr. Veliki Tabor. Odjednom drugi feudalci kreću s napadima i pokušajima preuzimanja dvorca. Ako ste dovoljno jak i sposoban plemić uspjet ćete ga obraniti i zadržati. Neko vrijeme…
Velikim Taborom su najduže od svih vladali Rattkayi. U 16. stoljeću bili su jedna od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji i uspjeli su zadržati dvorac u svom vlasništvu skoro tri stoljeća!
Veliki Tabor je bio pravi plemićki grad. Leži na 333 metra visokom brijegu kako bi ga bilo lakše obraniti. Ovakvi su gradovi u srednjem vijeku korišteni za privremeni ili stalni boravak plemića, biskupa ili kralja.
Rattkayi su dali izgraditi dvorac Mali Tabor, Miljanu i dvorac u Velikoj Horvatskoj.
Kako se živjelo u dvorcu?
Na trećem katu dvorca se u 16. stoljeću skladištilo žito, a u 17. stoljeću je preuređen za stanovanje članova obitelji Rattkay.
Kako bi plemićima u dvorcu bilo toplo, ugrađene su keramičke kaljeve peći. Ali ne bilo kakve. Svatko je po svom ukusu naručivao jako dekorativne peći s motivima jednoroga, sirena, orlova ili raznih religijskih i dvorskih scena. Sluge su vatru ložile s vanjske strane prostorije kako se ne bi remetio plemićki mir.
Zanimljivosti o Velikom Taboru
Za vrijeme Prvog svjetskog rata dvorac je korišten kao zatvor, a u Drugom svjetskom ratu kao sirotište za djecu iz Zagorja. Za djecu se se brinule časne sestre.
Nakon Drugog svjetskog rata dvorac je jedno vrijeme korišten kao sušionica mesa!
Dvorac je napokon restauriran početkom 21. stoljeća i danas je otvoren za turistički obilazak.
Obilazak Velikog Tabora
Obiteljska ulaznica u Veliki Tabor je 55 kuna. Parking se nalazi odmah ispred dvorca. Do njega vodi uska strma cestica na kojoj se upitaš kako se njom do dvorca doveze autobus s turistima?!
Dvorac je jako zanimljiv za šetnju, ima puno hodnika i prolaza. Možete pogledati zbirku srednjovjekovnog oružja, razne sprave za mučenje, bačve za čuvanje vina, stari namještaj i brojne druge zbirke. Tu je i mala suvenirnica i WC.
Više o obilasku saznajte ovdje.
Spremni za zagorske štrukle?
U sklopu dvorca nema kafića ni restorana.
Pješice od Velikog Tabora za 10 minuta možete doći do seoskog turizma Grešna Gorica (ima putokaz). Usput ćete uhvatiti dobru priliku za Instagram sliku dvorca. 😉
Staza od Velikog Tabora do Grešne Gorice
Hrana je odlična i obilna. Možda vas posluži sreća pa uhvatite slobodni stol na terasi koja gleda na Veliki Tabor na susjednom brdu. Ako ne uspijete nema veze, jer su i stolovi pokraj vinograda ili na nekoj drugoj terasi u jednako dojmljivom okruženju.
Aute smo ostavili kod dvorca pa su se muževi po njih vraćali. Mi smo iskoristili priliku i na imanju se družili sa životinjama. Tu su divlje svinje, golubovi, i jedan jako druželjubiv jelen. Probajte štrukle obavezno! I javite nam da li zagorsko vino stvarno daje moć…
Završit ću priču s legendom spomenutom na početku. Grešna gorica je ime dobila jer su se na njoj u tajnosti družili Veronika i Fridrik… Vidite ih na slici, sjede u vinogradu s pogledom na Veliki Tabor. 😉
Terasa s pogledom na Veliki Tabor
Sljedeća postaja: Kumrovec.
