Zadar: znamenitosti, zanimljivosti i prijedlozi što posjetiti

Zadar je prepun znamenitosti i dobrih priča. Ako si želite začiniti šetnju kroz ovaj grad, ujedno i jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj, u putopisu saznajte neke njegove priče, kao i preporuke što posjetiti u Zadru.

Zadar sam posjetila više od 20 puta. Pri jednom sam ga dolasku obišla na način koji on i zaslužuje, slušajući njegove priče. Uzela sam si vodiča koji mi je otkrio bezbroj zanimljivoti. Moram li reći da mi se sad Zadar još više sviđa?

Ovi se obilasci grada mogu kupiti preko GetYourGuidea i imaju dobre recenzije:

Smještaj u Zadru potražite ovdje.

11 zanimljivosti o Zadru:

1. Prvo poznato naselje na području današnjeg zadarskog polutoka osnovali su Liburni, ilirsko pleme koje je naseljavalo obalno područje sjeverne Dalmacije. Točno vrijeme nastanka naselja nije precizno poznato, no smatra se da je postojalo između 9. i 4. stoljeća pr. Kr.. Liburni su ga nazvali Jadera ili Iadera.
2. Zadar je bio rimska kolonija i u njemu su bili hramovi posvećeni rimskim bogovima. Rimljani su ga zvali Colonia Julia Jader, u čast rimskog cara Julija Cezara. Ako vas zanima kako je i gdje Cezar ubijen, klik ovdje.
3. Zadar je 1409. prodan Mlečanima za 100.000 dukata.
4. Zadar su htjeli osvojiti i Turci Osmanlije.
5. Maraschino se u Zadru pravi od 16. stoljeća.
6. U Zadru je davne 1730. godine otvorena prva kavana u Hrvatskoj. Zvala se kavana Lovre, a nalazila se na Narodnom trgu na kojem i danas postoji kavana istog imena.
7. U Zadru se 1829. godine otvorio prvi javni park u Hrvatskoj i to na vojnom objektu. Znate li da se jedan od najstarijih javnih parkova na svijetu nalazi u Budimpešti?
8. Centar Zadra jako je oštećen u savezničkim bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu.
9. Zadarska katedrala je najveća crkva u Dalmaciji.
10. Zadarske gradske zidine štiti UNESCO.
11. U Zadru su izgrađene prve Morske orgulje na cijelom svijetu.

Crkva sv. Marije izgrađena je u 11. st.

Što posjetiti u Zadru?

Skrenut ću vam pažnju na nekoliko mjesta na zadarskom poluotoku. Označite si ova mjesta na Google mapi pa pročitajte njihovu priču kad se nađete kraj njih.

Istražite najveći rimski forum na istočnoj obali Jadranskog mora

Idemo prvo u vrijeme Rimskog Carstva, u 1. st. pr. Kr., kada je Zadar postao rimska kolonija.

Rimske kolonije su vrste naselja izgrađene izvan Italije za vrijeme vladavine Rimskog Carstva. Organizirane su po uzoru na već postojeće gradove u Italiji iz tog vremena i često su bile ograđene zidinama. U njima se nalazio glavni trg – forum, pravilna mreža ulica oko njega, hramovi, terme i brojne javne građevine, znači sve što su Rimljani koristili. Kolonije su građene na novoosvojenim teritorijima kako bi ih bilo lakše vojno kontrolirati, ali i kako bi se širila rimska kultura i običaji, a lokalna populacija uključila u rimski sustav.

Zanimljivo je pokušati zamisliti koje je sve promjene Zadar tada prošao. Trebali su Rimljani od spomenute ilirske Jadere, naselja građenog vjerojatno od drveta, kamena i ilovače, stvoriti kameni rimski grad s popločanim ulicama. Centar svakog rimskog grada bio je forum, a zadarski je forum u 1. stoljeću pr. Kr. utemeljio prvi rimski car, Gaj Julije Cezar Oktavijan. U periodu do 3. stoljeća izgrađene su i brojne javne građevine. Po strogom rimskom stilu urbanog planiranja izgrađene su ulice, potpuno pravilno raspoređene.

Ostaci rimskog foruma u Zadru.

Zadatak za vas:

Stanite na rimski forum, danas arheološko nalazište i zamislite ovo:

Kameni je trg bio omeđen s tri strane kućama na kat. Prizemlje kuća bilo je otvoreno prema trgu, a od njega odvojeno trijemom, tj. dugim nizom stupova. Građani Zadra, tj. Jadere, kao i rimski vojnici, činovnici i drugi ljudi, okupljali su se ovdje jer su se u tim kućama nalazile trgovine i obrtničke radionice. Nalazio se tu i povišeni prostor do kojeg se dolazilo stepenicama, a na njemu je stajao hram posvećen rimskim bogovima Jupiteru, Minervi i Junoni.

Pogled sa zvonika na rimski forum.

Na forumu potražite stup koji nakon svih ovih godina i dalje stoji na izvornoj lokaciji. U srednjem je vijeku korišten kao stup srama.

Na stupu srama potražite lance kojima su ljudi bili okovani.

Prošetajte ulicom koja je starija od Zadra

U Zadru ćete prošetati ulicom koja tu stoji puno duže nego sam grad. Zove se Kalelarga, što je pohrvaćeni naziv talijanskih riječi calle – ulica i larga – velika. Službeno – Široka ulica, no nitko ju tako ne zove. Postojala je ulica na ovom mjestu i prije dolaska Rimljana, kada su ovdje živjeli Liburni. Rimljani su ju odlučili zadržati pri urbanističkom uređivanju svoje nove kolonije, iskoristili su i zadržali njen smjer te ona i danas pravocrtno prolazi sredinom zadarskog poluotoka. Uz nju su Rimljani izgradili nekoliko besprijekorno paralelnih ulica, kao i brojne ulice koje ju okomito sijeku, omeđujući “otočiće” s kućama.

Građevine su se uz Kalelargu mijenjale kroz vrijeme, a skoro je skroz uništena prije manje od 100 godine, u savezničkim bombardiranjima Zadra 1943. i 1944. godine. Ruševine kuća su s nje raščišćene tek u šezdesetim godinama 20. stoljeća.

Danas je Kalelarga prepuna kafića, restorana, slastičarni i trgovina.

Stanite na bilo koji dio Kalelarge. Pogledajte u oba smjera dokle vam pogled seže. Na jednoj strani Kalelarga počinje, ili završava, rimskim stupom na Trgu Petra Zoranića, a na drugom kraju vidjet ćete crkvu Gospe od zdravlja. Rimski stup stoji na početku Kalelarge od 18. st., a nekoć je ponosno stajao u spomenutom Jupiterovom hramu na rimskom forumu.

Rimski stup na Trgu Petra Zoranića, crkva sv. Šimuna i njen zvonik.

Što vas još čeka na Trgu Petra Zoranića?

Na Zoranićevom trgu pogledajte i temelje starih gradskih vrata, kroz koja se u grad ulazilo dok su ovdje vladali Rimljani. Vrata su imala tri lučna prolaza. Shvatit ćete ovdje da je stari, rimski Zadar ležao par metara niže od današnjeg grada, a razloge zašto neki grad tako s vremenom “naraste u visinu” pokušala sam objasniti u putopisu Zanimljivosti o Rimu.

Ovo je dio starih rimskih gradskih vrata. Leži nekoliko metara niže od današnjega grada.

Sačuvan je i dio starog rimskog zida. Vidjet ćete ga iza Kapetanove kule.

Providurova i Kneževa palača izbjegle su saveznička bombardiranja.

Na Narodnom trgu pronađite crkvu!

Idemo sada iz rimskog doba par stoljeća kroz vrijeme, u srednji vijek, na jedan drugi trg uz Kalelargu. Zove se Narodni trg i u srednjem je vijeku bio središte života u Zadru – tu su se građani okupljali, mogli ste tu svašta kupiti, održavani su ovdje sajmovi, javne rasprave i suđenja. Grad se tada pod utjecajem Bizanta i Venecije zvao Diadora ili Zara. Trg se jako promijenio kroz stoljeća, no i dalje se na njemu nalaze neke znamenitosti Zadra, koje danas imaju potpuno nove funkcije.

Lijepa građevina s tornjem sa satom i zvonom na vrhu nije crkva, već se zove Gradska straža. Izgrađena je u 16. st., toranj joj je “dodan” u 18. stoljeću, a u njoj je bila smještena straža. Čuvali su stražari iz nje ulaze u grad, gradski mir, skupljali poreze i provodili zakone. Na trgu stoji i Gradska loža iz 13. stoljeća (ne vidi se na slici), koja danas izgleda kao u 16. stoljeću, a koristi se kao izložbeni prostor.

Gradska straža i desno Gradska vijećnica.

A gdje je crkva na Narodnom trgu?

U nižoj građevini desno od tornja sa satom, nalazi se kavana Lovre. Nosi ime po crkvi sv. Lovre, koju zapravo ne vidite s trga, ali u koju možete ušetati kroz kavanu. To i napravite.

Pogledajte malo stupove u crkvi, na njima je urezan oblik križa. Na taj su način pokršteni stari rimski stupovi, koji su dobili novu ulogu nakon što su ih donijeli s ruševina zadarskog rimskog foruma. Primijetite i da su stupovi prilično asimetrični.

Crkva sv. Lovre je izgrađena u romaničkom stilu i datira iz 11. stoljeća.

Popijte Maraschino

Napravite pauzu i probajte Maraschino, poznati zadarski liker od višnje maraske koja je autohtona za zadarsko područje. Izumili su ga zadarski franjevci u 16. stoljeću. U 18. je stoljeću liker bio toliko popularan da su ga izvozili u brojne europske zemlje. Možete ga degustirati ili kupiti u nekoliko suvenirnica na zadarskom poluotoku, u većim samoposlugama ili naručiti u kafiću.

Možda će vas iznenaditi izgled Maraschina, nećete dobiti ružičasto crveni liker, kakav bi bio očekivan obzirom da se radi od višanja. Nekako su uspjeli maknuti tu boju i Maraschino je potpuno proziran. Izgleda kao rakija, iako okusom nema veze s rakijom.

Mini avantura – Popnite se na zvonik

Prvo 56 metara visok zvonik sv. Stošije pogledajte s tla pa zamislite kako je to izgledalo 1923. godine, kada je sportaš Arturo Battara na njegovom vrhu napravio stoj na rukama. Primijetite razlike u gradnji njegovog donjeg i gornjeg dijela. Do visine prvog kata zvonik je izgrađen u 15. st., a gornji je dio čekao sljedećih 4oo-tinjak godina da bude izgrađen.

Na samom vrhu zvonika stoji kip anđela na pokretnom postolju. Okreće se s vjetrom i pokazuje njegov smjer.

Na ulazu u zvonik kupite kartu (postoji i kombinirana ulaznica koja uključuje ulazak u katedralu) pa krenite brojati stepenice prema gore. Prvo su kamene i klaustrofobične pa metalne i široke, zavojito se uspinju postajući uže prema vrhu zvonika. Osvježit će vas vjetar, a možete predahnuti na nekoj klupi. Proći ćete pokraj ogromnih zvona pa vjerojatno poželjeti da upravo NE zazvone!

Uspon prema vrhu zvonika sv. Stošije.

Vrh zvonika je i vrh Zadra, tj. njegovog poluotoka. Šetat ćete iza visoke ograde oko osmerostrane piramide kojom zvonik završava, a koja je izgrađena po uzoru na zvonik u Rabu. Dočekat će vas predivan panoramski pogled na Zadar i more.

Pogled sa zvonika na Kalelargu (lijevo) te na stup srama, mjesto gdje se u rimsko doba nalazio hram i na more (desno).

Katedrala sv. Stošije

Ne stoji zvonik ovdje bez razloga, pripada on najvećoj crvi u Dalmaciji, 50m dugoj i 18m širokoj katedrali sv. Stošije. Izgrađena je na mjestu starokršćanske bazilike, najvećim dijelom u 12. i 13. st.. Htjela sam ja i u katedralu platiti ulaz i ući, no po njihovim kriterijima do vrata zatvorena haljina mi nije pokrivala dovoljno ramena pa sam produžila dalje…

Katedralu sv. Stošije zovu i katedrala sv. Anastazije.

Uz katedralu često gospođe izlažu i prodaju ručno rađene heklane stolnjake i druge rukotvorine.

Zadar ima čak 4 sveca zaštitnika

Sveta Stošija ili Anastazija je uz sv. Šimuna, sv. Krševana i sv. Zoila jedna od četiri zaštitnika grada Zadra. Legenda kaže da je bila Rimljanka iz bogate obitelji. Udali su ju protiv njene volje, no ona je odlučila ostati djevicom. Muž ju je izgladnjivao u kućnom pritvoru, a oslobodila se tek nakon njegove smrti. Prihvatila je kršćanstvo u vrijeme dok su trajali Dioklecijanovi progoni kršćana. Bila je učenica sv. Krševana i pomagala je zatočenim kršćanima. Uhvaćena je i spaljena na lomači na Božić 304. godine.

Relikvije svetice je u 9. stoljeću, u vrijeme kada je Zadar bio dio Bizantskog Carstva, zadarski biskup Donat dobio kao dar u Carigradu. Donio ih je u Zadar pa pohranio u tadašnjoj katedrali sv. Petra apostola, koja od tad nosi Stošijino ime. U katedrali ćete pronaći kapelu, a u njoj svetičin sarkofag. Isklesan je od mramora preuzetog s rimskog foruma, na kojem je katedrala i izgrađena.

Što posjetiti u Zadru: Crkvu sv. Donata

Idemo sada do veličanstvene okrugle crkve sv. Donata. Stoji uz zvonik sv. Stošije, kao da zvonik pripada njoj, a ne katedrali. Pogledajte njen donji dio izvana. Neravan je i izgrađen od nepravilnog kamenja jer je crkva narasla na temeljima puno starijeg rimskog foruma. Crkvu je u 9. stoljeću dao izgraditi spomenuti biskup Donat, a dok je on bio živ crkva je nosila ime Presvetog Trojstva.

Kaže Wikipedija da je crkva sv. Donata “najvrjedniji spomenik predromaničkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka (9. stoljeće) u Hrvatskoj i simbol grada Zadra, a zbog osebujnog oblika jedna od najznačajnijih crkvi takve vrste u Europi.”

Crkva sv. Donata je visoka 27, a široka 22 metra.

Ulaz se naplaćuje, no ja sam crkvu sv. Donata nekako obišla bez naplate jer nije bilo nikoga na ulazu. Nisam očekivala da je iznutra tako bijela, bez ukrasa, vrtoglavo visoka s moćnim stupovima, drvenim svodom i spektakularna. Nema oltara. Popet ćete se i na kat. Akustika je u njoj vrhunska pa se tu česti koncerti.

Crkva sv. Donata je desakralizirana krajem 18. st.. Posmrtni ostaci sv. Donata prenešeni su iz nje u katedralu sv. Stošije, gdje se i danas nalaze.

Tko je bio sveti Donat? Sveti Donat je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih svetaca u zadarskoj povijesti, iako nije jedan od četiri službena zaštitnika grada. Rođen je oko 8. stoljeća. Postao je zadarski biskup u vrijeme kada je grad bio dio Bizantskog Carstva, a kao diplomat i izaslanik zastupao je zadarske interese. Nakon smrti proglašen je svecem.

Poslušajte glazbu prvih Morskih orgulja na svijetu

Zadar ima i po malo neobične znamenitosti, a jednom od njih dirigira more i vjetar. Radi se o prvim orguljama na svijetu kojima svira more. Morske orgulje se nalaze na vrhu poluotoka na zadarskoj rivi i duge su 70-ak metara. Ovdje ljudi sjede i slušaju kako more svira, a pojedinci se i okupaju.

U dubinu rive postavljene su cijevi orgulja, različitih dužina, promjera i nagiba te u njima more svojim kretanjem proizvodi uvijek drugačije zvukove.

Morske orgulje su divno mjesto za promatranje zalaska sunca

Ako želite otići na organizirani izlet iz Zadra, pogledajte ove ponude:

Pokažite djeci kako je Zemlja malena

Ako putujete s djecom, u Zadru ćete im lako moći predočiti kako je Sunce veliko te kako je Zemlja u odnosu na njega malena. Moći ćete zajedno istražiti redoslijed planeta oko Sunca, kao i omjere veličina planeta te njihove udaljenosti.

Na popis mjesta “što posjetiti u Zadru” stavite i Pozdrav suncu, instalaciju smještenu odmah uz Morske orgulje. Ako ste u mogućnosti, prošetajte ovdje navečer, kada Pozdrav suncu zasvijetli. U samoj se instalaciji nalazi više od 300 solarnih ploča, koje tijekom dana skupljaju sunčevu energiju, a nakon zalaska sunca stvaraju svjetlosnu predstavu, uz pogled na more i zvuk Morskih orgulja.

Na slici vidite Sunce, Merkur, Veneru i Zemlju. “Planete” se dalje nižu po zadarskoj rivi.

Još jedan razlog za dolazak na zadarsku rivu predvečer je uživanje u zalasku sunca. Kažu da je zadarski zalazak sunca jedan od najljepših na cijelom svijetu.

Zadarske gradske zidine čuva UNESCO

Ako imate dijete u 4. razredu osnovne škole, vjerojatno ste ponovili ovo gradivo – zadarske gradske zidine su zajedno sa šibenskom Tvrđavom svetog Nikole 2017. došle pod zaštitu UNESCO-a. Zaštićeni su u kategoriji “Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća”. Ako vas zanima što još UNESCO štiti u Hrvatskoj, pročitajte putopis o Eufrazijevoj bazilici.

Odakle Mlečani u Zadru? Kupili su grad od napuljskog i hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava Napuljskog 1409. godine, za 100.000 dukata. Nije ovaj kralj prodao samo Zadar, nego i sva svoja prava na Dalmaciju. Prije prodaje se par puta cjenkao i jedva je dobio trećinu tražene cifre. Da stvar bude gora, upravo se u Zadru 6 godina ranije Ladislav okrunio za kralja Ugarske, Hrvatske i Dalmacije te dao riječ da će “braniti cjelokupnost Dalmacije, Hrvatske i Slavonije”. Zadar je skoro 400 godina ostao pod mletačkom kontrolom, sve do pada Mletačke Republike 1797. godine. Tada grad preuzimaju Habsburgovci.

Zadar je bio najveći utvrđeni grad u Mletačkoj Republici. “Utvrđen” znači ograđen zidinama i raznim obrambenim elementima. Njegovi su bedemi sagrađeni u 12. i 13. stoljeću te ojačani u vrijeme Mlečana u 16. st., kada je narasla opasnost od turskih osvajanja. Kroz njih prolazi nekoliko gradskih vrata, a najljepša su Kopnena vrata iz 1543. godine.

Zadarski gradski bedemi i luka Foša.

Do Kopnenih vrata danas vodi cesta, a u prošlosti se tu nalazio drveni pokretni most.

Kopnena vrata, jedan od najljepših renesansnih spomenika u Dalmaciji

Napravite mini istraživanje pa malo bolje promotrite Kopnena vrata. Imaju tri prolaza, a bočni su bili i ostali prolazi za pješake.

Vrata čuva kip velikog krilatog lava, simbol svetog Marka, grada Venecije i Mletačke Republike. Simbolika je jasna – ovdje vladaju Mlečani, tj. vladali su u vrijeme gradnje. Naći ćete slične kipove u brojnim gradovima od Rovinja do Dubrovnika. U pravocrtnom nizu na vrhu vrata potražite isklesane lubanje nekih životinja. Gotovo se identični ukrasi nalaze iznad ulaza u šibensku Tvrđavu sv. Nikole, koju su također izgradili Mlečani.

Na vratima su grbovi i natpisi na latinskom. Iznad bočnih prolaza su isklesane glave.

Primijetite da lav drži otvorenu knjigu u kojoj piše “Pax tibi Marce, evangelista meus”, tj. “Mir tebi, Marko, moj evanđelisto”. Lav se prikazivao na ovaj način u mirnim vremenima. Na nekim ćete drugim mjestima možda vidjeti krilatog mletačkog lava s mačem, ili lava sa zatvorenom knjigom – takav se izrađivao u vrijeme rata. Primijetite i da lav stražnjim nogama stoji na moru, prednjim na kopnu. Naravno, to znači da Mlečani vladaju i morem i kopnom.

Ispod lava pronađite manji kip već spomenutog zadarskog zaštitinika, svetog Krševana. Jaše na konju, ne brine ga lav. Iako, upadljivo je malen u odnosu na lava.

Natočite si vodu iz česme kod Trga pet bunara

U drugoj polovici 16. stoljeća javila se ozbiljna prijetnja – Turci Osmanlije. Htjeli su i oni da Zadar bude njihov, u vrijeme dok je pripadao Mlečanima. Nemilosrdni su turski osvajači nekoliko puta držali grad u opsadi. Jasno je svima bilo da grad ne može preživjeti opsadu bez vode pa je tako odlučeno da se izgradi ogromna cisterna za vodu.

Trg pet bunara izgrađen je 1574. godine na mjestu obrambenog jarka iz srednjeg vijeka. Jarak je natkriven i pretvoren u ogromnu cisternu za pitku vodu.  Ako se pitate odakle je dolazila voda koja je punila cisternu – stizala je 42 km dugim rimskim akvaduktom s Vranskog jezera. Akvadukt je izgrađen još za vrijeme rimskog cara Trajana, o čijim sam građevinskim pothvatima pisala u putopisu o Đerdapskoj klisuri.

Voda se iz cisterne vadila kroz pet dekorativnih bunara, koji i danas ponosno stoje na trgu i po kojima je trg dobio ime.

Zanimljivost: Uz Trg pet bunara stoji 26 metara visoka, Kapetanova kula. U njoj je galerija koju možete besplatno posjetiti, a ako se želite popeti na vrh kule, cijena je u kolovozu 2024. bila 3 eura. Lijevo od kule je srednjovjekovni zid kojeg ćete prepoznati po stepenastom obliku na vrhu – onakav je kako djeca crtaju zidine dvorca. Iza tog zida je jedini preostali stari rimski zid u Zadru (potražite sliku negdje gore u tekstu).

Kapetanova kula je jedina preostala obrambena kula iz srednjeg vijeka u Zadru. U njoj je jedno vrijeme bio zatvor.

Malo skrećem s teme: Htjeli su Osmanlije i Šibenik zauzeti. Kako bi se obranili, Šibenčani su u 17. st. u samo 58 dana izgradili čak dvije tvrđave na uzvisinama iznad grada.

Napravite piknik u prvom javnom parku u Hrvatskoj

Idemo sada u prvu polovicu 19. st., u vrijeme kada je jedan vojni časnik, inače strastveni botaničar, imao neobičnu i dobru ideju. Odlučio je izgraditi park na vojnoj lokaciji, na najvećem bastionu zadarske utvrde. Mogao je to napraviti samo zato što je bio visoko rangiran, točnije bio je on guverner Kraljevine Dalmacije i vojni zapovjednik Zadra, barun Franz Ludwig von Welden. Da stvar bude bolja, barun je nakon otvorenja 1829. godine, park poklonio građanima. Ni danas nije ovo običan park nego prvi javni park u Hrvatskoj!

Zamislite sad vrijeme kad je park otvoren. Zadar je tada bio utvrđeni grad, čija su se gradska vrata navečer zatvarala. Nije se smjelo izlaziti iz grada pa bi se stanovnici okupljali u svom novom parku, iz kojeg su kao s balkona mogli vidjeti more i u kojem su organizirana razna događanja.

Iskoristite priliku pa prošetajte (ili potražite zaklon od sunca/napravite piknik) po Perivoju kraljice Jelene. Na njega se ulazi s Trga pet bunara. Naći ćete ovdje hladovinu, mediteransko zelenilo, vijugave stazice koje se penju i spuštaju, umjetne špilje, kipove i fontane, kao da ste u besplatnom muzeju na otvorenom. Bonus: U parku je i kafić.

Perivoj kraljice Jelene u Zadru.

S “balkona” na vrhu zidina bacite pogled na more, Kopnena vrata i luku Fošu.

Gdje otići na plažu u Zadru?

Najljepše plaže u Zadru su mi u dijelu grada koji se zove Borik. Nižu se tamo, ispod hotela i kampa, šljunčane i pješčane plaže. Na nekima su drveni molovi za skakanje u more. Više plaža ima tuševe, mogućnost najma ležaljki i ugostiteljske objekte, a sve su blizu jedna druge pa možete prošetati i naći plažu koja vam najviše odgovara. Vodite računa da ovdje skoro svi nose papuče za kupanje jer je većina plaža šljunčana.

Meni je najljepša plaža ispod kampa jer je more nestvarno lijepe svijeloplave boje, obzirom da je morsko dno pokriveno svijetlim pijeskom.

S plaže Uskok pruža se lijep pogled na zadarski poluotok. Ova plaža ima i pristup za invalidska kolica.

Neke plaže imaju hladovinu koju stvara visoko drveće prepuno zrikavaca.

Dobro za znati: s mola na zadarskoj rivi vozi taksi brod do uvale Dražanica u Boriku. Iz te uvale možete prošetati do plaža. Cijenu vožnje i vozni red saznajte ovdje, a vožnju možete platiti i karticom na samom brodu. Do Borika i plaža lako možete doći i javnim gradskim prijevozom, linijama 5A i 8A.

Taksi brod pristaje na molu na rivi

Pogled na Morske orgulje iz taksi broda

Zadar ima i po malo neočekivane znamenitosti: potražite sfingu!

Jedna zanimljivost za kraj. Sfinge nisu samo u Egiptu. S vremenom su neke “otputovale” iz njega i sad krase razne palače i vrtove. Npr. sfingu staru više od 3000 godina naći ćete u Dioklecijanovoj palači u Splitu, ali i na molu ispred palače Miramare u Trstu. Vladari su posjedovanjem starih sfingi pokazivali svoju moć i bogatstvo, dovozeći ih u jednom komadu iz Egipta.

Ima i Zadar svoju sfingu, iako ova nije ni približno stara kao egipatske, a bome nije nikad ni bila u Egiptu. Ipak, svi vi željni neobičnih lokacija, znajte da betonsku sfingu izgrađenu 1918. godine možete vidjeti u perivoju napuštene Ville Attilije, u uvali Maestral.

Zadar, naravno, ima još bezbroj znamenitosti i bezbroj priča, no i bez njih je putopis predug. Sada vas vodim 45 minuta autom dalje, do vidikovca s kojeg se pruža najljepši pogled na kanjon Zrmanje, a zove se Pariževačka glavica.