Vransko jezero: ideje za super jednodnevni izlet

Napravite s nama krug oko Vranskog jezera i saznajte što sve tamo možete raditi u jednom danu. Trebat će vam auto, voda, hrana i želja za avanturom. Park prirode Vransko jezero smo obišli s troje djece u kolovozu 2021. godine. Navratili smo i u Maškovića han, neočekivani dašak Orijenta u blizini jezera.

Vransko jezero i okolno područje je 1999. godine proglašeno parkom prirode. Površina Parka je 57 km2, od čega 30,02 km2 zauzima jezero.

Zanimljivosti o Vranskom jezeru

• Vransko jezero je nastalo prije oko 12.000 godina, u početku kao povremena bara, a danas je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Predstavlja kriptodepresiju, što znači da je površina jezera iznad, a dno ispod morske razine.
• Zaštitni znak Parka je čaplja danguba. Pojam “dangubiti” znači ljenčariti ili zabušavati. Zapravo ova čaplja samo djeluje kao da ništa ne radi. Vrijedno cijeli dan stoji na mjestu u plićaku i strpljivo čeka da joj priđe ribica, kukac ili vodozemac. Tada naglo “oživi” i zgrabi plijen pa se opet pretvori u kip…

Čaplja danguba

• Jezero od mora dijeli vapnenački greben, na mjestima širok samo 800 metara. Kroz pukotine u grebenu morska voda ulazi u jezero, kao što i jezerska voda dolazi u more, ovisno o vodostaju. S morem u jezero ulaze i ribe, pa i prave svjetske putnice, jegulje. O njima više kasnije.
• Jezerska voda je bočata i u njoj živi preko 20 morskih i slatkovodnih vrsta ribe. Možete pretpostaviti da je ovo popularna destinacija za športski ribolov. Najveća dubina jezera je 4 metra, a ispod se nalazi do 30 metara visok sloj mulja.
• Mlečani su u 18. stoljeću naredili spajanje močvarnog jezera i mora kanalom, kako bi iskorijenili komarce malaričare. Komaraca ovdje danas gotovo ni nema. Ipak, ulaženje morske vode dovodi do sve češće pojačane slanosti jezera što predstavlja opasnost za slatkovodni i močvarni ekosustav Parka. Danas se puno pažnje usmjerava kontroli protoka vode kroz kanal Prosika.

Kanal Prosika

Znate li koje je jezero, s dužinom od 77 km najveće jezero u srednjoj Europi??? Na njemu smo bili na vikend izletu iz Zagreba, a više saznajte u ovom putopisu!

Obilazak Vranskog jezera

Park prirode Vransko jezero ima tri ulaza, a s kupljenom ulaznicom možete sva tri obići u jednom danu. Na svakom se ulazu nalazi infocentar. Cijene ulaznica i detalje o raznim oblicima vođenih obilazaka provjerite ovdje. Djeca do 7 godina ne plaćaju ulaz.

Vidikovac Kamenjak

Ulaz Crkvine: koliko ptica možete naći?

Znate li da su Vransko jezero i donji dio toka Neretve, jedine veće močvare u mediteranskom dijelu Hrvatske? Močvarni dio jezera upoznajete na ulazu Crkvine, poznatom ornitološkom području. Dobit ćete dalekozor, a ako putujete s djecom, taj će ih detalj oduševiti!

450 metara duga, poučna staza “Ptice Vranskog jezera”, vodi vas kroz tršćak u kojem se kriju razne vrste ptica. Pticama je ovo savršeno sklonište od grabežljivaca, vjetra i kiše. U tršćaku se gnijezde i pronalaze hranu. Sad si probajte zamisliti koliko vas parova očiju promatra dok hodate drvenom stazom…

Tršćak je jedini uvjet opstanka velikog broja ptica. Danas su tršćaci i poplavne livade najugroženija staništa u Hrvatskoj.

Poučna staza “Ptice Vranskog jezera”

Trska ima šuplju stabljiku i naraste do 6 metara u visinu.

U Parku se gnijezdi 102 vrste ptica, 87 vrsta na jezeru zimuje, a ukupan broj vrsta ptica koje povremeno ili stalno borave uz Vransko jezero je 256! Moj je osmogodišnji sin izoštrio oko i zaključio da je tršćak i carstvo kukaca.

Ptice u daljini zrcalnog jezera.

Na šetnici se nalaze edukativne ploče (slično kao u Kopačkom ritu) i nekoliko povišenih osmatračnica. Za obilazak cijele staze trebat će vam 40-tak minuta.

Na ulazu Crkvine možete unajmiti bicikle. Odmah uz ulaz se nalazi adrenalinski park, a u blizini je i paintball. Iz Pakoštana do ulaza Crkvine možete doći i električnim vlakićem.

Nešto skroz drugačije: Maškovića han, dašak Orijenta

Kada ste se nagledali ptica, nazad u auto i pratite navigaciju prema vidikovcu Kamenjak. Otprilike na pola puta nalazi se mjesto Vrana i u njemu Maškovića han, pravi biser iz perioda turske vladavine u ovom kraju. 1644. godine ga je dao sagraditi Jusuf paša Mašković, tada najugledniji Hrvat na turskom dvoru, admiral flote, drugi vezir i zapovjednik (zamislite!) ukupne vojske u tadašnjem Turskom carstvu! Paša je bio rodom iz Vrane, a han je trebao biti njegova osobna rezidencija, za život nakon završetka službe u Carigradu.

Na izgradnji hana je svaki dan radilo 500 radnika. Na žalost radovi nikada nisu dovršeni jer je paša pogubljen u Kandijskom ratu. Unatoč tome, danas je ova građevina najraskošniji spomenik islamske civilne arhitekture iz perioda turske vladavine u ovom kraju.

Danas je ovdje hotel i provjereno odličan restoran s jedinstvenom ponudom hrane. U Maškovića han možete ući i prošetati unutarnjim dvorištem, posjetiti mali muzej i uzeti audio vodič, ako vas zanima više.

Pred ulazom se nalazi česma s pitkom vodom, a uz nju i ploča koja vam govori da je u antičko doba ovdje prolazio 42 km dug rimski akvadukt izgrađen za vrijeme cara Trajana. Voda se njim dovodila skroz do Zadra. O ovom smo rimskom caru i njegovim građevinskim pothvatima već pisali (izgradio je prvu cestu na Đerdapskoj klisuri).

Stari grad Vrana: avantura u ruševnom gradu

Idemo još malo u prošlost. Maškovića han je izgrađen uz Stari grad Vrana, čije se postojanje u obliku utvrđenog samostana spominje još u 9. stoljeću. U vrijeme izgradnje Maškovića hana ovaj je kraj bio već 115 godina pod turskom vlašću. Turci su samostan preuredili u vojnu utvrdu u kojoj su držali posadu od 150 pješaka i 100 konjanika. Zahvaljujući Mlečanima, danas je grad ruševan.

Mlečani su srušili Stari grad Vrana 1648. godine.

Prošetali smo po ruševnom gradu, onako uz lupanje nogama zbog paranoje o mogućim zmijama (nismo vidjeli ni jednu). Staze nisu najbolje održavane i obujte čvrstu obuću. Stari grad Vrana, iako ruševan, impresivan je i iznenađujuće velik. Podsjetio me na istarski Dvigrad. Više detalja o Vrani saznajte ovdje.

Kula iz 11. stoljeća

Ulaz i vidikovac Kamenjak: napravite kameni dvorac

Najatraktivniji vidikovac na Vransko jezero se nalazi na 283 mnv. Do njega vodi na mjestima uža cesta, bez nekih prevelikih uspona iako se stalno penjete. Na kraju ceste je parking, a možete produžiti i dalje do manjeg parkinga na samom ulazu. Na vidikovcu Kamenjak se nalaze dvije staze, dužine 50 i 200 metara. Pripazite na manju djecu jer ima dosta pukotina u stijenama, a i dijelovi staza idu uz liticu.

Ovdje nas je dočekalo oblačno i sparno vrijeme, a bili smo počaščeni i s tri ljetna grmljavinska pljuska, s divovskim kapima koje vas skroz smoče. Unatoč lošem vremenu, vidikovac je u svima stvorio wooooow efekt! Usput, ovo je drugi Kamenjak koji smo obišli ove godine, prvi je bio rt Kamenjak, najjužnija točka Istre.

Napravite svoj kameni dvorac na vidikovcu.

Ovo uopće nije lako izgraditi!

S vidikovca Kamenjak pogled pada na Vransko jezero, obalu, more, Kornate i brojne druge otoke. Kada su dobri vremenski uvjeti, vidi se sve do otočića Jabuke i Apeninskog gorja u Italiji.

Na vidikovcu je info centar, suvenirnica i konoba. Možete ući i u kapelicu izgrađenu kao spomen na žrtve, hrvatske stradalnike iz Drugog svjetskog rata. Nalazi se iznad 57 metara duboke jame. Teško je i razmišljati što se ovdje tada dogodilo…

Kapelica Svih svetih

Jama u kapelici.

Do kapelice vodi 2,5 km dug Križni put.

Ulaz Prosika: kajaci i zalazak sunca na Vranskom jezeru

Idemo na zadnju postaju našeg kruga oko Vranskog jezera. Od vidikovca Kamenjak do trećeg ulaza u Park, lučice Prosika, autom treba oko 25 minuta.

Ako ste za malo aktivniji obilazak Parka, na ulazu Prosika u toplo doba godine možete unajmiti kajake. Moguće je ići u vlastitom aranžmanu (više ovdje), a u kolovozu i s vodičem (više ovdje). Mi smo htjeli biti u kajacima u vrijeme zalaska sunca, a cijelu nam je avanturu zanimljivim pričama o jezeru i njegovim stanovnicima začinila vodičica Karmen. Ako pitate moju djecu, njima je plovidba kajacima jedno od najboljih iskustava ovogodišnjeg ljetovanja!

Na ulazu Prosika možete unajmiti i električne bicikle, a u sezoni je moguće ići u obilazak biciklima s vodičem. Više o biciklističkim stazama u Parku saznajte ovdje.

Za kraj: Priča o jegulji, svjetskoj putnici

Zanimljivost: Sargaško more je dio Atlanskog oceana istočno od Sjeverne Amerike. Granice mu ne radi kopno već četiri morske struje. Zašto ga spominjem? Iz ovog dalekog mora u Vransko jezero stižu jegulje!

Naša se svjetska putnica jegulja, izlegla upravo u Sargaškom moru. Kao ličinka je putovala oko dvije godine kroz Atlantski ocean, nošena golfskom strujom. Stiže u Sredozemno pa u Jadransko more (neke od jegulja koje s njom putuju odabiru i druga mora). Oko četvrte godine života se zahvaljujući izduženom, sluzavom tijelu provlači kroz podzemne pukotine i zajedno s morem ulazi u Vransko jezero. Dio njene ekipe je otišao u Krku i Neretvu. Uživa u bočatoj vodi jezera gdje se obilno hrani i sazrijeva.

Ako ste mislili da je teži dio puta gotov, varate se. Vrijeme je za povratak “kući” u Sargaško more. Cijelim dugim putem nazad jegulja ništa ne jede, probavi vlastitu utrobu čije mjesto zauzme milijun spolnih stanica. Sazrijet će samo ako jegulja više mjeseci neprekidno pliva.

Jegulja živi do 80 godina. U dugom životu jednom odradi put oko svijeta, a nakon mriješćenja ugiba.

Na Vranskom jezeru i na rijeci Krki jegulje su strogo zaštićene.

U 18. stoljeću vlasnik Vranskog feuda bio je Borelli. U to je doba bila velika potražnja za jeguljama, posebno za izvoz. Borelli je na jednoj prirodnoj šupljini u stijeni kroz koju jegulje iz mora dolaze u Vransko jezero, dao izgraditi kamenu branu. Stvoren je bazen u kojem se lako moglo uloviti jegulje. Ovaj prolaz se zove Jugovir i možete ga i danas vidjeti.

Jugovir

Puno je priča koje tek trebamo saznati, od onih o samom jezeru, nevjerojatnim i izazovnim životima njegovih stanovnika, prošlosti vezanoj uz Turke i Mlečane… Tu su i stare ruševne utvrde i kule za istražiti. Ostavljamo sve to za drugi dolazak, a ovaj ćemo obilazak Vranskog jezera svi dugo pamtiti.

U blizini Vranskog jezera nalazi se Fun park Biograd.