Vransko jezero: ideje za super jednodnevni izlet
Napravite s nama krug oko Vranskog jezera i saznajte što sve tamo možete raditi u jednom danu. Trebat će vam auto, voda, hrana i želja za avanturom. Park prirode Vransko jezero obišli smo s troje djece, a navratili smo i u Maškovića han, neočekivani dašak Orijenta u blizini jezera.
Vransko jezero i okolno područje je 1999. godine proglašeno parkom prirode. Površina Parka je 57 km2, od čega 30,02 km2 zauzima jezero. Putopis je osvježen novim informacijama u kolovozu 2025. godine.
Najveća dubina jezera je 4 metra, a ispod se nalazi do 30 metara debel sloj mulja.
Zanimljivosti o Vranskom jezeru
Vransko jezero je nastalo prije oko 12.000 godina, u početku kao povremena bara, a danas je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Predstavlja kriptodepresiju, što znači da mu je površina iznad, a dno ispod morske razine.
Vjerojatno ćete na ovom izletu primijetiti zaštitni znak Parka – čaplju dangubu. Pojam “dangubiti” znači ljenčariti ili zabušavati. Zapravo ova čaplja samo djeluje kao da ništa ne radi. Ona vrijedno stoji cijeli dan u plićaku i strpljivo čeka da joj priđe ribica, kukac ili vodozemac. Tada naglo “oživi” i zgrabi plijen pa se opet pretvori u kip.
Čaplja danguba
Vransko jezero se nalazi jako blizu mora, od kojeg ga odvaja vapnenački greben na mjestima širok tek 800 metara. Kroz pukotine u grebenu morska voda ulazi u jezero, kao što i jezerska voda dolazi u more, ovisno o vodostaju. S morem u jezero ulaze i ribe, pa i prave svjetske putnice, jegulje. Jezerska voda je bočata i u njoj živi preko 20 morskih i slatkovodnih vrsta riba. Možete pretpostaviti da je ovo popularna destinacija za sportski ribolov.
Mlečani su u 18. stoljeću naredili spajanje močvarnog jezera i mora kanalom, kako bi iskorijenili komarce malaričare. Komaraca ovdje danas gotovo ni nema. Ipak, ulaženje morske vode dovodi do sve češće pojačane slanosti jezera, što predstavlja opasnost za slatkovodni i močvarni ekosustav Parka. Danas se puno pažnje usmjerava kontroli protoka vode kroz kanal Prosika.
Kanal Prosika
Znate li koje je jezero, s dužinom od 77 km najveće jezero u srednjoj Europi??? Na njemu smo bili na vikend izletu iz Zagreba, a više saznajte u ovom putopisu!
Obilazak Vranskog jezera
Park prirode Vransko jezero ima tri ulaza – Crkvine, Kamenjak i Prosika, a s kupljenom ulaznicom možete ih sve obići u jednom danu. Na svakom se ulazu nalazi infocentar. Cijene ulaznica provjerite ovdje. Djeca do 7 godina ne plaćaju ulaz.
Vidikovac Kamenjak
Ulaz Crkvine: koliko ptica možete naći?
Činjenica: Vransko jezero i donji dio toka Neretve jedine su veće močvare u mediteranskom dijelu Hrvatske. Močvarni dio jezera upoznat ćete na ulazu Crkvine, poznatom ornitološkom području. Možete unajmiti dalekozor, a ako putujete s djecom taj će ih detalj oduševiti. Na ulazu Crkvine možete unajmiti i MTB bicikle ili se voziti električnim brodom, ako razina vode u jezeru to dozvoljava. Odmah uz ulaz nalazi se adrenalinski park.
600 metara duga, poučna staza “Ptice Vranskog jezera” vodi vas kroz tršćak u kojem se kriju razne vrste ptica. Pticama je ovo savršeno sklonište od grabežljivaca, vjetra i kiše. U tršćaku se gnijezde i pronalaze hranu. Na šetnici se nalaze edukativne ploče (slično kao u Kopačkom ritu) i nekoliko povišenih osmatračnica. Za obilazak cijele staze trebat će vam 40-tak minuta.
Probajte si zamisliti koliko vas parova ptičjih očiju promatra dok hodate drvenom stazom!
Poučna staza “Ptice Vranskog jezera”
Trska ima šuplju stabljiku i naraste do 6 metara u visinu.
Na Vranskom jezeru zabilježeno je više od 260 vrsta ptica. Moj je osmogodišnji sin izoštrio oko pa zaključio da je tršćak i carstvo kukaca.
Za razmišljanje: Tršćak je jedini uvijet opstanka velikog broja ptica. Tršćaci i poplavne livade danas su najugroženija staništa u Hrvatskoj.
Ptice u daljini zrcalnog jezera.
Nešto skroz drugačije: Maškovića han, dašak Orijenta
Kada ste se nagledali ptica, vratite se u auto te od ulaza Crkvine pratite navigaciju prema vidikovcu Kamenjak. Otprilike na pola puta nalazi se mjesto Vrana i u njemu Maškovića han, pravi biser iz perioda turske vladavine u ovom kraju.
Maškovića han je 1644. godine dao sagraditi Jusuf paša Mašković, tada najugledniji Hrvat na turskom dvoru, admiral flote, drugi vezir i zapovjednik (zamislite!) ukupne vojske u tadašnjem Turskom carstvu! Paša je bio rodom iz Vrane, a han je trebao biti njegova osobna rezidencija, za život nakon završetka službe u Carigradu.
Na izgradnji hana je svaki dan radilo 500 radnika. Na žalost, radovi nisu dovršeni jer je paša pogubljen u Kandijskom ratu.
Maškovića han je najraskošniji spomenik islamske civilne arhitekture iz perioda turske vladavine u ovom kraju.
Danas je ovdje hotel i provjereno odličan restoran s jedinstvenom ponudom hrane. U Maškovića han možete ući i prošetati unutarnjim dvorištem, posjetiti mali muzej i uzeti audio vodič, ako želite saznati više.
Zanimljivost: Obratite pažnju da se pred ulazom nalazi česma s pitkom vodom. Uz nju je ploča koja vam “govori” da je u antičko doba ovdje prolazio 42 km dug rimski akvadukt, izgrađen za vrijeme cara Trajana. Voda se njim dovodila skroz do Zadra. O ovom sam rimskom caru i njegovim građevinskim pothvatima već pisala, izgradio je on prvu cestu na Đerdapskoj klisuri.
Stari grad Vrana: avantura u ruševnom gradu
Idemo još malo u prošlost. Maškovića han je izgrađen uz Stari grad Vrana, čije se postojanje u obliku utvrđenog samostana spominje još u 9. stoljeću. U vrijeme izgradnje Maškovića hana ovaj je kraj bio već 115 godina pod turskom vlašću. Turci su samostan preuredili u vojnu utvrdu, u kojoj su držali posadu od 150 pješaka i 100 konjanika. Zahvaljujući Mlečanima, danas je grad ruševan.
Mlečani su srušili Stari grad Vrana 1648. godine.
Prošetali smo po ruševnom gradu, onako uz lupanje nogama zbog paranoje o mogućim zmijama (nismo vidjeli ni jednu). Staze nisu najbolje održavane i obujte čvrstu obuću. Stari grad Vrana, iako ruševan, impresivan je i iznenađujuće velik. Podsjetio me na istarski Dvigrad. Više detalja o Vrani saznajte ovdje.
Kula iz 11. stoljeća
Najljepši pogled na Vransko jezero
Najatraktivniji vidikovac na Vransko jezero zove se Kamenjak, a nalazi se na 283 mnv. Do njega vodi na mjestima uža cesta, bez nekih prevelikih uspona iako se stalno penjete. Na kraju ceste je parking. Ako je ovo prvo mjesto koje posjećujete u PP Vransko jezero, u info centru ćete kupiti ulaznicu. Prošetat ćete poučnom stazom dugom 300 metara, s koje se pruža predivan pogled na jezero, more i otoke. Pripazite na manju djecu jer ima dosta pukotina u stijenama, a i dijelovi staze idu uz liticu. Obujte čvrstu obuću, nemojte ovdje šetati u japankama!
Na vidikovcu Kamenjak nas je priroda počastila sparnim vremenom i s čak tri grmljavinska pljuska, s divovskim kapima koje su nas skroz smočile. Unatoč lošem vremenu, vidikovac je u svima stvorio wooooow efekt. Usput, ovo je drugi Kamenjak koji smo obišli, prvi je bio rt Kamenjak, najjužnija točka Istre.
Napravite svoj kameni dvorac na vidikovcu.
Ovo uopće nije lako izgraditi!
S vidikovca Kamenjak pogled pada na Vransko jezero, obalu, more, Kornate i brojne druge otoke. Kada su dobri vremenski uvjeti, vidi se sve do otočića Jabuke i Apeninskog gorja u Italiji.
Znate li gdje se nalazi vidikovac s kojeg pada najljepši pogled na kanjon Zrmanje?
Na vidikovcu Kamenjak nalazi se info centar, suvenirnica i konoba. Možete ući u kapelicu izgrađenu kao spomen na žrtve, hrvatske stradalnike iz Drugog svjetskog rata. Izgrađena je iznad 57 metara duboke jame. Teško je i razmišljati što se ovdje tada dogodilo…
Kapelica Svih svetih
Jama u kapelici.
Do kapelice vodi 2,5 km dug Križni put.
Ulaz Prosika: kajaci i zalazak sunca na Vranskom jezeru
Idemo na zadnju postaju našeg kruga oko Vranskog jezera. Od vidikovca Kamenjak do trećeg ulaza u Park, lučice Prosika, autom treba oko 25 minuta. U Prosiki si u toplije doba godine priuštite pravu avanturu, unajmite kajake! Ovdje, kao i na ulazu Crkvine, možete unajmiti MTB bicikle. Tu je i poučna staza na kojoj ćete saznati više o ribama iz ovog jezera.
Predivno iskustvo u kajacima na Vranskom jezeru, u vrijeme zalaska sunca.
Ako pitate moju djecu, plovidba kajacima im je bila jedno od najboljih iskustava na ljetovanju!
Za kraj: priča o jegulji, svjetskoj putnici
Sargaško more je dio Atlanskog oceana, istočno od Sjeverne Amerike. Granice mu ne radi kopno već četiri morske struje. Spominjem ga zato što iz ovog dalekog mora u Vransko jezero stižu jegulje!
Naša se svjetska putnica jegulja izlegla u Sargaškom moru. Kao ličinka je “putovala” oko dvije godine kroz Atlantski ocean, nošena Golfskom strujom i vlastitom snagom. Stigla je u Sredozemno more. Neke od jegulja koje su s njom putovale, odabrale su druga mora. Stigla je onda ona u Jadransko more. Nešta ju je “vuklo” u mračnu podzemnu pukotinu kojom prolazi more. Kroz tu je pukotinu prošla kad je imala otprilike 4 godine, zahvaljujući svom izduženom i sluzavom tijelu. Tako je naša jegulja izašla iz mora i došla u Vransko jezero. Dio njene ekipe otišao je u Krku i Neretvu. Svjetska je putnica uživala u odmoru u bočatoj vodi jezera, obilno se hranila i sazrijela je.
Ako ste mislili da je teži dio jeguljinog “putovanja” gotov, varate se. Vrijeme je za povratak “kući”, u Sargaško more. Čeka ju dugo putovanje na kojem neće ništa jesti. Probavit će vlastitu utrobu, kako bi stvorila mjesto za milijun spolnih stanica. Te će stanice sazrijeti samo ako jegulja puno mjeseci neprekidno pliva.
Jegulja živi do 80 godina. U svom dugom životu jednom odradi put oko svijeta, a nakon mriješćenja ugiba.
Na Vranskom jezeru i na rijeci Krki jegulje su strogo zaštićene.
Prošetajte do Jugovira
Idemo sada malo do 18. stoljeća, kada su jegulje bile vrlo cijenjena roba, posebno za izvoz. U to je vrijeme vlasnik Vranskog feuda bio Borelli. Imao je on dobru ideju kako zaraditi – na jednoj je prirodnoj šupljini u stijeni kroz koju su jegulje iz mora dolazile u Vransko jezero, dao izgraditi kamenu branu. Stvoren je tako bazen u kojem se lako moglo uloviti jegulje. Ovaj prolaz se zove Jugovir i možete ga i danas vidjeti ako prošetate poučnom stazom koja počinje kod ulaza Prosika.
Jugovir
Puno je priča koje tek trebamo saznati, od onih o samom jezeru, nevjerojatnim i izazovnim životima njegovih stanovnika, prošlosti vezanoj uz Turke i Mlečane… Tu su i stare ruševne utvrde i kule za istražiti. Ostavljamo sve to za drugi dolazak, a ovaj ćemo obilazak Vranskog jezera svi dugo pamtiti.
