Vožnja brodom kroz Đerdapsku klisuru
Đerdapska klisura je najveći i najduži kanjon u Europi, čudo prirode koje danas čini prirodnu granicu između Srbije i Rumunjske. Najljepši način da ju istražite je plovidba brodom po Dunavu. U putopisu saznajte brojne zanimljivosti o Đerdapskoj klisuri i detalje o vožnji brodom.
Đerdapsku klisuru smo posjetili za vrijeme road tripa po Srbiji, u srpnju 2022. godine.
Par zanimljivosti o Đerdapskoj klisuri
Dunav je druga po dužini rijeka u Europi. Od njegovih 2.857 kilometara, 119 kilometara prolazi kroz Đerdapsku klisuru. Za vrijeme vožnje brodom obići ćete njene najatraktivnije dijelove, a na nekim će se mjestima strme litice dizati i 300 metara iznad vas.
Dunav je najširi prije samog ulaza u Đerdapsku klisuru, kod tvrđave Golubac, oko 6,5 km.
Pogled na Dunav s tvrđave Golubac
Danas je Dunav na velikom dijelu klisure širok, djeluje mirno i po njemu plove brojni turistički brodovi. No prije izgradnje hidroelektrane Đerdap i podizanja razine vode, rijeka je u klisuri bila brza, s brojnim vrtlozima i naglim promjenama dubine. Brodovi su bili u stalnoj opasnosti od sudara s podvodnim stijenama ili liticama.
Dio klisure se zove Kazan (kotao ili lonac) jer je u njemu voda bila toliko nemirna, da je izgledala kao da ključa u loncu! S vidikovca Ploče u NP Đerdap, pruža se najljepši pogled na Kazan.
Nakon izgradnje hidroelektrane razina Dunava je narasla, on se razlio po okolici i postao nešto mirniji. U cijelom je procesu potopljeno 41 naselje na rumunjskoj i srpskoj strani.
Na ovoj slici se vidi velika površina koju je Dunav potopio. Potopljeno rumunjsko selo Dubova, ponovno je izgrađeno na većoj visini.
Na najužem dijelu klisure, Dunav je širok 156 metara.
Balon stanice na Dunavu u Đerdapskoj klisuri
Do 60-tih godina prošlog stoljeća i izuma radioveze, plovidbu Đerdapom regulirale su četiri balon stanice. Tri su bile na srpskoj i jedna na rumunjskoj strani, a plovilo se samo po danu.
Znak ispod balon stanice i danas brani istovremenu plovidbu brodova iz suprotnih smjerova.
Najveća dubina Dunava u Đerdapskoj klisuri je oko 90 metara!
Na ovom se mjestu nalazila jedina balon stanica na rumunjskoj obali Đerdapa. Na njenom je mjestu izgrađen ženski pravoslavni manastir.
Vožnja brodom kroz Đerdap
Kroz Đerdap smo plovili brodom obitelji Lazarević. Ako se odlučite na ovaj izlet, uz kapetane Natašu i Duška, upoznat ćete i njihove sinove, Aleksandra i Milu. Vjerojatno ćete se iznenaditi kada čujete desetogodišnjeg dječaka, kako na tečnom engleskom strancima objašnjava sve o Đerdapu! Vožnja ovim brodom traje 1h i 40 minuta, a sve detalje saznajte ovdje.
Glavne atrakcije Đerdapske klisure
Brodom u pećinu u Rumunjskoj
Za vrijeme vožnje brodom kroz Đerdapsku klisuru, imate jedinstvenu priliku navratiti u Rumunjsku! Brodom ćete ući u jednu pećinu na rumunjskoj obali Dunava.
Pećina se zove Ponikova, a prolazi kroz cijelu planinu u dužini od 1,6 km. Stvorila ju je istoimena rijeka, koja silazi s Karpata i ulijeva se u Dunav. Danas ova rijeka ponire pa je pećina suha i moguće ju je istražiti pješice, s vodičem s rumunjske strane.
Ponikova pećina je najveći prirodni rezervat šišmiša u Europi!
Nakon ovog izleta, svima se možete hvaliti da ste bili i u Rumunjskoj!
Trajanova tabla: Kada stari Rimljani grade cestu!
Zamislite ovo: Prva cesta kroz Đerdapsku klisuru bila je duža od 100 km, a završavala je 1,2 km dugim mostom preko Dunava. Ništa posebno, zar ne?! Ali kada saznate da je njena gradnja trajala samo 4 godine i da je izgrađena prije skoro 2000 godina (!!!), onda možete samo reći “Kako??!”. Njeni su graditelji bili stari Rimljani pod vodstvom cara Trajana. Cesta je ovom caru trebala da osvoji Daciju na suprotnoj strani Dunava, u današnjoj Rumunjskoj!
Evo još jedne zanimljivosti o Đerdapskoj klisuri: Spomenuti Trajanov most preko Dunava, skoro je tisuću godina bio najduži most u Europi! Danas su od mosta ostala samo dva stupa na rumunjskoj obali, u mjestu Severin.
Stara rimska cesta je danas potopljena, a jedini spomen na nju je Trajanova tabla, koju možete vidjeti samo iz broda. U prošlosti je stajala iznad ceste i bilo je više ovakvih tabli. Prilikom izgradnje hidroelektrane, 300 tona teška Trajanova tabla izrezana je iz litice i podignuta na 20 metara višu razinu, kako ne bi bila potopljena.
Trajanova tabla
Trajanova tabla
Malo skrećem s teme: Car Trajan je bio pravi graditelj, pa je između ostalog dao izgraditi i 42 km dug akvadukt kod Vranskog jezera, kojim je pitka voda stizala u Zadar!
Najveća kamena skulptura u Europi
Priča o najvećoj kamenoj skulpturi u Europi, bez problema bi mogla započeti riječima: “Pogledajte ovo veličanstveno antičko djelo, ogromnog čuvara Dunava isklesanog u litici…”. I onda saznate da je bogati Rumunj, Josif Konstantin Dragan, dao izgraditi 40 metara visoku kamenu skulpturu prije dvadesetak godina! Statua predstavlja posljednjeg kralja Dačana, Decebala (Decebalus, a zovu ga i Decibel). Nalazi se u Rumunjskoj i odlično ju vidite prilikom plovidbe Dunavom.
Statua Decebala je završena 2004. godine. Na njoj je 10 godina radilo 12 klesara, koji su bili i odlični alpinisti. Kamen su oblikovali dinamitom i pneumatskim čekićima, a navodno je cijena radova bila milijun dolara. U donjem dijelu statue je natpis na latinici, “Kralj Decebal, izgradio Dragan”.
Kralj Diurpaneus je nazvan Decebal nakon više pobjeda u bitkama s Rimljanima. To ime prevedeno znači “snaga Dačana”.
Zašto je ovaj kralj zaslužio biti ovjekovječen na ovako spektakularan način? Dačani su bili narod sastavljen od ujedinjenih plemena, a njihova je zemlja bila veća od današnje Rumunjske. Njihov posljednji kralj bio je Decebal, koji je uveo mir među plemenima i dugo se odupirao širenju Rimskog carstva. Život je izgubio 106. godine, kada je njegovu prijestolnicu opkolila vojska rimskog cara Trajana. Vjerojatno je izvršio samoubojstvo. Dacija tada postaje rimska provincija, a uskoro dobiva ime Romania.
Da steknete dojam o veličini skulpture: Decebalov nos je dugačak 7 i širok 4 metra.
Znate li koliko je visok najviši kip na svijetu?
Pećina Veterani: muzej u koji dolazite brodom
Pećina Veterani je još jedna pećina u Rumunjskoj, koju ćete vidjeti za vrijeme vožnje brodom kroz Đerdapsku klisuru. Danas je pretvorena u muzej, u koji možete ući samo ako dolazite brodom s rumunjske obale Dunava.
Pećina priča tragičnu priču iz vremena kralja Decebala, koji se ovdje sklonio kada je postalo jasno da će Rimljani osvojiti Daciju i da neće uspjeti spasiti svoj narod. Pretpostavlja se da je u pećini počinio samoubojstvo nožem, dok su njegovi vojnici popili otrov.
Pećina Veterani u Rumunjskoj
Nakon vožnje brodom nastavljamo s road tripom kroz Srbiju te krećemo autom prema Majdanpeku. Kraj ovog se grada nalazi jedina bijela pećina u Srbiji, Rajkova pećina. Za detalje, klik ovdje!
Ovdje smo plovili po najvećem kanjonu u Europi. A jeste li nekada razmišljali kako bi bilo šetati po PODZEMNOM kanjonu??? Jedan od najvećih takvih kanjona na svijetu, nalazi se u Sloveniji! Istražili smo Škocjanske jame.
