Što posjetiti u Bratislavi?

Bratislava nije, kako mnogi kažu, umanjena i dosadnija verzija Zagreba. U njoj sam proveo dan i pol u lipnju 2022. godine, a putovao sam u vlastitoj organizaciji. U putopisu saznate brojne zanimljivosti i par prijedloga što posjetiti u Bratislavi.

U glavni grad Slovačke, nekoć zvan Pressburg ili Požun, dolazim autobusom iz Krakova. Vožnja je bila noćna, a čak sam uspio i odspavati. U danima prije dolaska u Bratislavu boravio sam u Poljskoj te obišao Krakov, rudnik soli Wieliczka te grad Zakopane i Tatranski nacionalni park.

Autobusni kolodvor u Bratislavi

Oko 7 sati ujutro dolazim u Bratislavu, gdje me dočekuje kiša i jak vjetar. Prvi dojam je brzo popravila Beethovenova skladba Fur Elise, odnosno “Za Elizu”, koju je na autobusnom kolodvoru na klaviru svirala neka djevojka. Puno mi se pitanja motalo tada po glavi, od onoga zašto je klavir tu, zašto ga ona svira u subotu u 7 ujutro, može li bilo tko svirati taj klavir i brojna druga…

Kad već spominjem autobusni kolodvor, trebate znati da postoji nekoliko važnijih autobusnih stanica u Bratislavi. Glavna se naziva Mlynské Nivy, a za FlixBus su bitne i stanice Most SNP i Einsteinova. Pripazite ako autobusom odlazite ih Bratislave, na flixbusovom kuponu bi vam moglo pisati da bus kreće s npr. “Perona 102”, dok su u stvarnosti stanice (posebno one za međunarodne vožnje) češće označene slovima.

Na stanici Most SNP sam prvi put u životu vidio siromat.

Trolejbusom odlazim u smjeru hostela gdje sam rezervirao sobu. Kiša je prestala padati pa sam krenuo u obilazak grada.

Što posjetiti u Bratislavi?

Mihaelova vrata (Michalská brána) su jedina sačuvana srednjovjekovna stara gradska vrata. Prošao sam kroz njih pa nakon nasumičnog lutanja po ulicama centra grada, krenuo prema jugu, dijelu grada južno od Dunava i mosta SNP.

Park Janka Krala

Vrt Janka Krala (Sad Janka Kráľa) je jedan od najstarijih gradskih parkova u Europi. Ustanovljen je u drugoj polovici 18. stoljeća. U njemu se nalazi kip Janka Krala, jednog od značajnijih slovačkih pjesnika iz razdoblja romantizma te sudionika Narodnog preporoda u Slovačkoj.

Sigurno ćete u parku vidjeti gotički toranj, koji je početkom 15. st. stajao na franjevačkoj crkvi. Nakon potresa 1897. godine, njegov je gornji dio premješten u park.

Na franjevačkoj crkvi su nekadašnji vrh tornja zamijenili neogotičkim elementom.

Na Dunavu se, slično kao i u Krakovu, smjestilo nekoliko brodova za panoramske vožnje. Uz rijeku se nižu kafići, restorani i tereni za odbojku na pijesku. Tu su i ležaljke i suncobrani, kao da ste na plaži.

Najstarije sveučilište u Slovačkoj

Prelazim po jakom vjetru Stari most preko Dunava te se vraćam prema središtu grada. Prošao sam pored Komenskovog sveučilišta (Univerzita Komenského v Bratislave).

Sveučilište je osnovano tek 1919. godine, nakon raspada Austro-ugarske monarhije. Najstarije je slovačko sveučilište. Za usporedbu, Sveučilište u Zagrebu je osnovano 1667. godine, a najstarije sveučilište u Hrvatskoj je Dominikansko sveučilište u Zadru, iz 14. stoljeća.

Plava crkva u Bratislavi

Nakon što sam kratko odmorio u simpatičnom Ladererovom parku, sljedeća je postaja bila Plava crkva, odnosno crkva svete Elizabete (Modry kostol/Kostol svätej Alžbety). Posvećena je Elizabeti Ugarskoj, ugarskoj princezi, katoličkoj redovnici i svetici. Bila je kći Andrije II. Arpadovića, ugarsko-hrvatskog kralja od 1205. – 1235., koji je odrastao u bratislavskom dvorcu. Kao što naziv kaže, crkva je plave boje u fasadi, ali i mozaicima.

Slovačko narodno kazalište je otvoreno 1920. godine. Zgrada je jako lijepa, ali ipak, zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu čini mi se dojmljivijom. U blizini se nalazi i zgrada Slovačke filharmonije.

Slovačko narodno kazalište

Hviezdoslavov trg

Hviezdoslavov trg (Hviezdoslavovo námestie) je jedan od prometnijih i poznatijih trgova u Bratislavi. Njegovim se rubom pružaju fontane, a čak ima i mostić kojim prelazite preko tih fontana. Neki bi rekli nevažan detalj, ali meni se čini skroz fora. Trg je lijepo uređen i s dosta zelenila, restorana i kafića. Na njegovoj južnoj strani nalazi se veleposlanstvo SAD-a, veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke i hotel Carlton.

Na trgu se ističe Ganimedova fontana, prva dekorativna fontana u gradu i prva fontana u gradu koja crpi vodu iz Dunava.

Katedrala svetog Martina: mjesto krunidbe ugarskih kraljeva

Bratislava je od 1563. do 1830. godine bila mjesto krunidbe ugarskih kraljeva. Krunjeni su u glavnoj vjerskoj građevini u gradu, katedrali svetog Martina (Katedrála svätého Martina/Dom svätého Martina).

Katedrala je najveća i jedna od najstarijih crkvi u gradu.

U katedrali se nalaze katakombe i kripte (kripta obitelji Palffy, isusovačka kripta i nadbiskupska kripta). Kroz stoljeća su u njene grobnice sahranjene mnoge značajne osobe, crkveni velikodostojnici, Jozef Ignác Bajz (autor prvog slovačkog romana) te brojni biskupi, kanonici i francuski svećenici koji su bježali od Francuske revolucije.

Višebojni vitraji u katedrali.

Zašto je Bratislava mjesto krunidbe ugarskih kraljeva?

Krunidba ugarskih kraljeva se, logično, dugo odvijala na području današnje Mađarske, u Stolnom Biogradu (Székesfehérváru). Sve se mijenja 1520-ih, kada u Ugarsku prodire osmanlijska vojska. Ugarsko-hrvatske snage bile su poražene u bitki na Mohačkom polju 1526. godine. Dolazi do podjele i pada moći srednjovjekovne Mađarske, a Bratislava postaje novo mjesto krunidbe ugarskih kraljeva. Jedan od razloga je taj što su ugarski velikaši i moćnici u slovačkim zemljama dugo zadržali veliki utjecaj.

Utjecaj mađarske kulture je u Slovačkoj vidljiv i u suvremenoj povijesti. Primjerice, prema popisu iz 1961. u Slovačkoj je živjelo 12,4% Mađara, a prema popisu iz 2021. preostalo ih je 7,7%.

Što posjetiti u Bratislavi? Dvorac!

Bratislava ima brojne znamenitosti, a jedna od najpoznatijih sigurno je dvorac Bratislavský hrad, koji se nalazi na uzvisini. Ako dolazite iz smjera katedrale svetog Martina, naići ćete putem na kip Elizabete Durinske, iste one kojoj je posvećena spomenuta Plava crkva.

Bratislavski dvorac ističe se pravilnim, četvrtastim oblikom, s četiri tornja na uglovima. Temelji su mu iz 9. stoljeća. Kako se nalazi na povišenom mjestu i na čistini, uz katedralu svetog Martina je jedna od dominantnijih građevina u Bratislavi te ga možete vidjeti iz raznih dijelova grada. Tijekom povijesti je nekoliko puta obnavljan, prvo u vrijeme vladavine carice Marije Terezije te 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.

Ispred dvorca dominira kip kneza Svatopluka.

Pored dvorca se nalazi i lijepo uređen vrt, Baroková záhrada.

Na valjuške u Slovak pub

Nakon obilaska dvorca, vratio sam se u grad na ručak. Odlazim u Slovak pub na Obchodnoj ulici. Naručujem pivo (ipak sam u pivnici) i jelo po nazivu bryndzové halušky, što je jedno od glavnih nacionalnih jela u Slovačkoj. Riječ o valjušcima od krumpira, ali ne onakvima na kakve smo naviknuli, već valjušcima veličine zrna riže. Preko njih se stavlja bryndza (ovčji sir s planinskih područja Slovačke, Rumunjske, Ukrajine i južne Poljske). U varijanti koju sam naručio dolaze i pečeni komadići slanine, kao i vlasac i/ili mladi luk.

Ukusno jelo, lijepog izgleda i zasitno.

Glavna promidžbena krilatica Slovak puba glasi: Slovak pub – nie je iba pub, je to inštitúcia (Slovak pub – to nije samo pivnica, to je institucija).

Predsjednička palača

Predsjednička palača Grasalković (Grasalkovičov Palác) izgrađena je u rokoko i baroknom stilu sredinom 18. stoljeća, za Antuna Grasalkovića, ugarskog plemića hrvatskog porijekla. U vrijeme baroka bila je jedno od središta glazbenog života u Slovačkoj, a danas je u njoj rezidencija predsjednice Republike Slovačke.

U ovoj je palači Joseph Haydn nekoliko puta održao koncerte.

Uz palaču se nalazi Predsjednički vrt uređen u francuskom stilu, u kojem se ističe kip Marije Terezije.

Zgrada Slovačkog radija

Ako ikada pomislite da zgrada Hrvatske radiotelevizije ili neka druga zgrada sličnog tipa kod nas nije pretjerano dojmljiva, svakako dođite u Bratislavu. Vidjet ćete što je neatraktivna zgrada!

Zgrada Slovačkog radija (Slovenský rozhlas) izgrađena je u obliku obrnute piramide. Visina joj je do vrha antene 80 metara. Da bi stvar bila tragikomičnija, nositelj je titule “Građevina stoljeća u Slovačkoj” u kategoriji Društvene konstrukcije.

Projekt izgradnje započeo je 1967., a izgradnja je završena 1983. godine.

Blumentalska crkva

Blumentalska crkva (Blumentálsky kostol ili punim nazivom Kostol Nanebovzatia Panny Márie – Crkva Uznesenja Djevice Marije) je od 1963. godine nacionalni spomenik kulture Slovačke Republike. Izgrađena je u neoromaničkom stilu u razdoblju od 1885. do 1888., a ime je dobila po nekadašnjoj gradskoj četvrti Kvetná dolina, čije ime potječe od njemačke riječi Blumenthal.

Blumentalska crkva

Vrt Medicka zahrada

Medicka zahrada je vrt uređen i renoviran u baroknom stilu. Primjer je francuskog vrta i jedan je od popularnijih gradskih parkova.

Bratislava je više puta ugostila Josepha Haydna pa je tako nastupao i u ovom parku.

Primacijalna palača: radno mjesto gradonačelnika

Neoklasicistička palača građena od 1778. do 1781. godine za nadbiskupa Józsefa Batthyánya, danas je sjedište gradonačelnika Bratislave.

Bratislava putovanje: istražite glavni trg

Glavni trg (Hlavne namestie) je nešto manji od onog u Zagrebu. Na njemu se nalazi stara Gradska vijećnica (Stará radnica) iz 14. stoljeću, koja je i najstarija gradska vijećnica u državi. U sklopu te zgrade nalazi se i najstariji muzej u gradu, Muzej grada Bratislave, otvoren 1868. godine. Odmah pored vijećnice nalazi se Isusovačka crkva svetog Spasitelja (Kostol Najsvätejšieho Spasiteľa, Jezuitský kostol). Građena je od 1636. do 1638. godine te je izvorno bila protestantska crkva, obzirom na tada rastući broj protestanata njemačkog porijekla u gradu. 1672. godine crkva je predana isusovcima.

Rolandova fontana, poznata kao Maksimilijanova fontana, najpoznatija je fontana u gradu. Izgrađena je 1572. godine po naredbi tadašnjeg cara Maksimilijana II.

Rolandova fontana s pogledom na isusovačku crkvu i staru Gradsku vijećnicu.

Na trgu i u njegovoj neposrednoj blizini možete vidjeti nekoliko kipova: Napoleonovog vojnika, Čumila te Schöne Náci (pravo ime Ignác Lamár). Posljednji je bio poznata gradska ličnost, kojeg prikazuju kao pristojnog i tihog gospodina. U njegovu je čast napisana pjesma grupe Lojzo, kao i jedna biografija, što ukazuje na to da se duboko urezao u kolektivnu svijest žitelja Bratislave.

Kip Schone Naci-ja je nažalost često meta vandalizma.

Trg župne namesti

Stara katedrala svetog Ivana iz Mathe i svetog Felixa iz Valoisa, poznatija je kao crkva Svetog trojstva (Kostol trinitárov, Trinitársky kostol, Trojičný kostol ili Kostol svätého Jána z Mathy a svätého Felixa z Valois). Izgrađena je u baroknom stilu, a smještena u četvrti Stari grad (Staré Mesto), na trgu Župné námestie.

Stara katedrala

Na ovom se trgu nalazi još jedna važna crkva, crkva svetog Stjepana s kapucinskim samostanom (Kostol svätého Štefana s kláštorom kapucínov). Građena je u neoromaničkom i baroknom stilu u periodu od 1711. do 1717. godine, a kasnije je dva puta obnavljana.

Na dan mog dolaska je bila i svečana procesija pa je crkva bila puna ljudi.

Crkvu sv. Stjepana je posvetio biskup iz Nitre, Ladislav Adam Erdödy. Siguran sam da to prezime mnogima zvuči poznato, obzirom da se radi o hrvatsko-ugarskoj velikaškoj obitelji. Među članovima te obitelji mogu istaknuti Tomu Bakača, nekadašnjeg upravitelja Zagrebačke biskupije te Tomu II. Erdödyja, koji je predvodio hrvatske snage u pobjedi kršćanske koalicije nad osmanlijskim snagama kod Siska, 1593. godine. Dakle, i ovdje se dobro vidi povijesna povezanost Slovačke i Hrvatske.

Crkva Svete Marije Snježne

Crkva naše Gospe Snježne (Kostol Panny Márie Snežnej) se smjestila u zelenom i mirnom okruženju. Ako se negdje želite opustiti i predahnuti dok ste u Bratislavi, ovo bi moglo biti dobro mjesto za vas. Crkvu vodi red dominikanaca. U blizini se, na Hlbokoj cesti, nalazi se i špilja Gospe Lurdske.

Crkva sv. Marije Snježne

Brdo Slavin

Na brdu Slavin se nalazi vojno groblje i spomenik podignut u sjećanje na bitku za Bratislavu, u proljeće 1945. godine. Spomenik je otvoren 1960. godine, povodom 15. godišnjice zauzimanja Bratislave od Crvene armije i slovačkog pokreta otpora te pobjede nad nacistima, mađarskim jedinicama i preostalim slovačkim trupama koji su podržavali vladu Jozefa Tisa (koja je surađivala s Njemačkom).

Na vrhu spomenika nalazi se 13 metara visoki kip vojnika, koji u desnoj ruci drži zastavu, a lijevom nogom gazi svastiku.

Na putu natrag od brda Slavin prolazim Štefanikovom ulicom, u kojoj postoji niz lijepih zgrada i palača. Podsjećaju me na središte Zagreba. Među tim se zgradama može istaknuti Pistori palača (Pisztoryho palác), koja je danas jedno od kulturnih središta u gradu.

Mnogi kažu da je Bratislava manja i dosadnija verzija Zagreba. Bio je to i moj prvi dojam, onog subotnjeg jutra nakon kiše kada je grad bio pust, a njegova arhitektura podsjeća na zagrebačku. No nakon dan i pol istraživanja grada, tako više ne mislim. Obišao sam središte grada, prošetao uz Dunav, posjetio parkove južno od rijeke te brdo Slavin, s kojeg se pruža lijep pogled na velik dio grada. Svidjela mi se dobrim dijelom njihova kuhinja (iako mi je poljska kuhinja bila na višoj razini) i činjenica da se grad može mirno obići, laganim tempom hoda, kao i to što nema turističkih gužvi pa se može pažnja posvetiti glavnim atrakcijama.

Fotografije: Ivan Arapović
Ivanove videozapise s raznih putovanja pogledajte na YouTube kanalu.
Zapratite ga i na Instagramu.