Devinska tvrđava: super izlet iz Bratislave!

Kada se nađete u Bratislavi, iskoristite priliku i posjetite 20-tak minuta udaljenu tvrđavu, koja s vrha litice gleda na ušće Morave u Dunav. Devinska tvrđava priča bezbroj priča iz svoje slavne prošlosti, a smještena je na uistinu nevjerojatnoj lokaciji.

Devinsku tvrđavu (hrad Devin) smo posjetile u svibnju 2023. godine, za vrijeme road tripa po Mađarskoj i Slovačkoj. Bilo je ovo jedno od naših “rođendanskih” putovanja, koje si prijateljica i ja priuštimo dva puta godišnje, dok djeca ostanu kod kuće s tatama. Neka od naših prijašnjih takvih putovanja bila su road trip po sjevernoj Istri pa jeftinim letom u Rim i Napulj.

(Preporuka svim mamama da si u život ubace ovakva putovanja s prijateljicom!)

Čuvar ušća Morave u Dunav

Lokacija pruža pravu egzotičnost ovoj tvrđavi. Stajat ćete na vrhu starih kamenih zidina u Slovačkoj, na vrhu litice iznad samog ušća Morave u Dunav. Pogled će vam bježati preko rijeka u Austriju, jer granicu čine upravo ove dvije rijeke. Probat ćete naći Beč, a vidjet ćete ga samo ako to vremenski uvjeti dozvoljavaju. Ovo je naravno bilo idealno mjesto za gradnju tvrđave, jer se s 212 mnv lako nadziru od davnina važni trgovački putovi u okolnom ravničarskom kraju.

Pripremite se na jak vjetar na vrhu tvrđave.

Mnogi Devinsku tvrđavu zovu dvorac Devin. Smjestila se u istoimenom selu, 12 km od povijesnog središta Bratislave. Mi smo do nje došle autom, a lako se ovdje dođe i autobusom iz Bratislave (detalje saznajte ovdje). Ako dolazite autom navigacija će vas dovesti do velikog parkinga u podnožju litice. Uz parking se nalazi nekoliko restorana, kafića i suvenirnica. Ulaznice je moguće kupiti online ili na samom ulazu u tvrđavu, a jeftinije su ako dolazite u hladnije doba godine. U samoj tvrđavi nema kafića.

Ovo je jedna od najvećih tvrđava u Slovačkoj.

Savjet: Magnetić kupite u nekoj suvenirnici u podnožju tvrđave. U samoj je tvrđavi ponuda slaba, a magnetići skuplji.

Najznačajnije polikulturno arheološko nalazište u srednjoj Europi

Devinska tvrđava zauzima površinu od oko 60.000 kvadratnih metara. Podijeljena je na gornji, srednji i donji dio. Arheološka istraživanja su pokazala da je ovo mjesto naseljeno od paleolitika, a utvrđeno od brončanog doba. Od tada se život ovdje odvija u kontinuitetu te je stoga ovo jedno od najznačajnijih polikulturnih arheoloških nalazišta u srednjoj Europi.

U tvrđavi su očuvani ostaci građevina iz rimskog i velikomoravskog razdoblja te iz srednjeg i novog vijeka.

U jednom od dvorišta tvrđave vidjet ćete temelje građevine iz 4. stoljeća, iz vremena starih Rimljana.

Svaka je teško osvojiva tvrđava morala imati izvor vode pa tako i Devinska tvrđava. Vidjet ćete rekonstrukciju zdenca iz 15. stoljeća, čija je dubina bila 55 metara. Voda je u njega dolazila iz rijeka, kroz pukotine u litici, a punila ga je i kišnica.

Neobično je što su na 772 kamena u dubini zdenca urezane oznake.

Zanimljivost: U gornjem dijelu tvrđave naići ćete na ulaz u špilju. Pretpostavlja se da je špilja otkrivena prilikom gradnje tvrđave u 13. stoljeću, nakon čega je umjetno proširena.

Nakon što je špilja davno pala u zaborav, ponovno je otkrivena 1990. godine. Danas je izložbeni prostor.

Što znači “devin”?

Devinska tvrđava je vjerojatno ime dobila po staroslavenskoj riječi “devin”, koja se može prevesti kao stražarnica ili osmatračnica. Zanimljivo je i tumačenje staroslavenske riječi “div”, koja znači zao duh pa bi Devinska tvrđava bila “mjesto zlih duhova”. Postoji još jedno tumačenje imena, da potječe od slavenske riječi “deva”, što znači djevojka. Tada bi tvrđava bila “dvorac djevojke”.

Možda šetate i po “mjestu zlih duhova”…

Ruševna Devinska tvrđava jedno je od najfotografiranijih mjesta u Slovačkoj.

Ovdje koze kose travu…

Devinska tvrđava je jedna od najstarijih tvrđava u Slovačkoj

Tvrđava Devin se u pisanim izvorima prvi put spominje davne 864. godine, kao kaštel “Dowina”. Ponovno se spominje tek u 13. stoljeću kao kameni “castelanus de Devin”, koji je vjerojatno izgrađen na temeljima staroga izgorenog kaštela.

Svrha tvrđave bila je zaštita zapadne granice Ugarskog kraljevstva. Razni su ju vlasnici više puta nadograđivali i dodatno utvrđivali, a posebno je ojačana u vrijeme ratova protiv Osmanskog carstva. Brojne detalje o njenoj burnoj prošlosti saznat ćete prilikom obilaska i neću ih ovdje pisati.

Zanimljivo je da se u 16. stoljeću u naselje uz tvrđavu naselio velik broj Hrvata, koji su bježali pred Turcima.

Na livadi na lijevoj slici smo sjedile i uživale u pogledu…

Nitko ne zna zašto je Napoleon srušio “dvorac Devin”…

Nakon što je Ugarsko kraljevstvo pristupilo Habsburškoj monarhiji i nakon što su poraženi Osmanlije, Devinska tvrđava je izgubila važnost pogranične utvrde. Iz nje su izašli vojnici te više nije bila nikome prijetnja. Stoga je prava misterija zašto ju je Napoleon I. odlučio srušiti.

1809. godine francuski su vojnici minirali pa uništili tvrđavu, čiji se velik dio odlomio i doslovno pao u Dunav. Nakon toga ruševna tvrđava ubrzano propada jer su njeni vlasnici izgubili interes da ju održavaju.

Na slici se vidi kako je Devinska tvrđava izgledala u 18. stoljeću.

Jedan je Napoleonov vojnik ovjekovječen kao zanimljiv kip u samom središtu Bratislave. Više saznajte ovdje.

Djevojačka kula: najfotografiraniji dio tvrđave

Nakon što obiđete tvrđavu, spustite se prema parkingu pa prošetajte do Morave i Dunava. Proći ćete kroz stara gradska vrata iz 15. stoljeća te doći ispod vjerojatno najfotografiranijeg dijela tvrđave, sićušne stražarske kule, poznate kao Djevojačka kula. Izgrađena je od cigle u 16. stoljeću, a stoji na vrhu osamljene stijene, odvojeno od ostatka tvrđave. Gleda na ušće Morave u Dunav. Oblik joj je oktagonalan, a visina oko 5 metara. U nju nije moguć ulazak, ali su o njoj ispričane bezbrojne legende.

Likovi legendi o Djevojačkoj kuli su razni, ali sve isto završavaju: nesretna se djevojka zbog zabranjene ljubavi baci s ove kule u smrt.

Desno vidite kako je Djevojačka kula odvojena od ostatka tvrđave. Ovo je pogled od Morave.

Što kada Mađari izgrade spomenik u Slovačkoj?

Ako ste čitali priču o Parlamentu u Budimpešti, saznali ste da je 1896. godina bila jako bitna za Mađare. Naime te je godine obilježena tisućita obljetnica dolaska mađarskih plemena u ove prostore, što znači i tisućita obljetnica postojanja mađarske nacije. Tom su prigodom organizirane brojne proslave i izgrađeno je 7 velikih spomenika, u nekoliko zemalja.

Jedan od tih spomenika izgrađen je u Devinskoj tvrđavi: 22 metra visok stup, na vrhu kojeg se nalazio kip starog mađarskog ratnika. Nakon što je stvorena Čehoslovačka Republika, grupa Slovaka je 1921. godine minirala i srušila spomenik.

Slika tvrđave krasila je poleđinu novčanice od 500 čehoslovačkih kruna.

U 19. stoljeću povijest ovog kraja nadahnula je nekoliko romantičarskih pjesnika te ruševna Devinska tvrđava postaje važan slovački nacionalni simbol. Čehoslovačka Republika ju je kupila 1932. godine, za simboličnu svotu novca. 1961. godine Devinska tvrđava je proglašena nacionalnom baštinom. Iskrena preporuka da napravite ovaj mini izlet iz Bratislave i istražite ju.