Špilja Veternica: tajne podzemlja Zagrebačke gore
Kacigu na glavu, idemo u podzemlje u kojem će vam ona jako dobro doći! Špilja Veternica će vam svojim (na mjestima) niskim prolazima pružiti pravu avanturu, vodič će vam zagolicati maštu zanimljivim pričama, a i stvorit ćete fora fotke s plavim kacigama. Ako ste klaustrofobični, preskočite ovaj obilazak.
Vodimo vas u dubinu Zagrebačke gore, u podzemlje Medvednice, čak 100 metara ispod planinarskog doma u kojem kasnije možete ručati.

Špilja Veternica je šesta po veličini špilja u Hrvatskoj.
Kako doći do špilje Veternice
Auto parkirajte na vrhu Zelene magistrale, koja završava slijepo. Tu kreće šumska staza (ima putokaz), kojom za 20-tak minuta stižete do planinarskog doma “Glavica”. Staza do doma nije zahtjevna i možete ju prijeći s djecom. Od doma krenite stepenicama dolje u šumu, pratite stazu i putokaze te ćete za 10-ak minuta doći do ulaza u špilju.

Terasa ispred planinarskog doma Glavica “gleda” na Zagreb.
Za vrijeme obilaska špilje, stajat ćete u dubini zemlje 100 metara ispod planinarskog doma i spomenute terase.

Staza prema špilji Veternici.

Ulaznice za špilju kupujete u drvenoj kućici pred samim ulazom.
Pripremite koji slatkiš kao mito za djecu, jer se pri povratku ipak moraju popeti uz brdo…
Zanimljivosti o špilji Veternici
Špilja Veternica je duža od 7 km, a za obilazak je otvoreno početnih 380 metara. U prošlosti joj je ulaz bio uzak, skriven grmljem i gustim raslinjem, kroz koje se osjećalo strujanje hladnog zraka. Ljudi su mislili da tu puše vjetar pa je kasnije špilja i nazvana po vjetru, Veternica.
Temperatura je u svim špiljama i rudnicima stalna, pa je tako u Veternici 10 stupnjeva. Obucite se slojevito. Završni dio špilje je vlažan i blatan pa obujte čvrstu obuću. Ponesite vodu. U špilji postoje stepenice i par niskih i strmijih dijelova. Ne možete ju obići s dječjim kolicima. Ako ipak tražite špilju koju je lako posjetiti s malom djecom i kolicima, posjetite špilju Vrelo u Gorskom kotaru.

Kameni slap u špilji Veternici.
U Veternici, sve do pred kraj staze, nema puno špiljskih ukrasa. Bilo ih je u prošlosti, ali su ih ljudi kidali i iznosili iz špilje. Informacije radi: otkinuti stalaktit će propasti. Lijepim ga održavaju samo mikroklimatski uvjeti koji vladaju u špilji.
Evo jedna fora kako razlikovati špiljske ukrase, stalaktite i stalagmite: stalaGMITI gmižu, tj. rastu s poda! Stalaktiti su oni drugi, što rastu sa stropa. Ako vas zanima kako oni nastaju, pročitajte priču o Postojnskoj jami.
Unatoč nedostatku stalaktita i stalagmita, u špilji Veternici ćete vidjeti brojne neobične formacije stijena. Između ostalog i tzv. vrtložne lonce, nastale zbog vrtloženja vode u špilji u prošlosti. Tu je i jedna udubina koja se u proljeće ispuni vodom pa ju nazivaju Zdenac želja. Nalazi se u Koncertnoj dvorani u kojoj su prije održavani koncerti, posebno u vrijeme Božića.

Stalaktite i stalagmite se ne smije dirati, jer masnoća s dlanova zaustavlja njihov rast.
Špilja Veternica: dom špiljskog medvjeda
Špilja Veternica je najstariji arheološki lokalitet grada Zagreba. U njoj su, između ostalog, nađene kosti i lubanja špiljskog medvjeda, velike životinje čija je vrsta izumrla prije oko 20.000 godina. Nije to sve, vidjet ćete i čeljust špiljskog medvjeda, doslovno uglavljenu u stijeni.
Najveće nalazište kostura špiljskih medvjeda u ovom dijelu Europe, nalazi se u Križnoj jami u Sloveniji.

Lubanja špiljskog medvjeda.
Zanimljivost: Špilja Veternica se nalazi u dubini Zagrebačke gore, oko 170 km udaljena od mora, a u njoj su nađeni zubi morskog psa! Društvo im prave fosili školjki i ježinaca, koje će vam vodič pokazati. Ipak je gora Medvednica jednom davno bila otok u Panonskom moru.
Na proljeće smo imali izlet na još jedan bivši otok s Panonskog mora, Moslavačku goru, na kojoj smo istražili Garić grad!
U špilji Veternici su nađeni i tragovi golemog jelena i brojnih drugih izumrlih životinja, ali prepuštam vam da pri obilasku saznate kojih. Usput, ako vas zanima kako izgleda golemi jelen i koliko je bio visok u odnosu na dijete, pogledajte fotke u putopisu o Krapini.
Tko živi u špilji Veternici???
U Hrvatskoj živi 36 vrsta šišmiša, od kojih je čak 18 zabilježeno u Veternici. Kada čuju taj podatak, djeca uglavnom očekuju da u špilji šišmiši lete na sve strane. Ne lete. Topli dio godine provode izvan špilje, a u nju se vraćaju kada se približi zima. Cijelu zimu u Veternici hiberniraju, odnosno spavaju zimski san. Ipak, postoji šansa da vas za vrijeme obilaska preleti koji primjerak ovih noćnih letača, na opće oduševljenje djece!
Zbog zaštite šišmiša, špilja Veternica je zatvorena za obilaske u zimskim mjesecima. Šišmiše se zimi ne smije uznemiravati i buditi jer za njih tada nema hrane pa bi uginuli.

Šišmiši u jednoj noći pojedu do 1000 kukaca! Između ostalog, jedu i komarce.
Najveći prirodni rezervat šišmiša u Europi je Ponikova pećina. Nalazi se na obali Dunava u Rumunjskoj. U pećinu smo zavirili prilikom vožnje brodom kroz Đerdapsku klisuru.
Špilja Veternica: radno vrijeme i ulaznice
Špilja Veternica je za obilaske otvorena subotama i nedjeljama, od sredine travnja do kraja studenog. Kacigu spomenutu na početku ove priče, dobit ćete od vodiča, koji će vas 50-ak minuta voditi kroz špilju. Obilasci kreću na svaki puni sat od 10 sati ujutro, a zadnji je ulaz u špilju u 15 sati. Detalje o radnom vremenu i cijene ulaznica provjerite ovdje.
Sada vas vodimo na još jedan izlet na Medvednicu, u jedan od najvećih hrvatskih plemićkih gradova, Medvedgrad!