Krapina: muzej pračovjeka, Crna kraljica i ilirci
Idemo kratko u 2020. godinu. Imam predškolarca, koji je u vrtiću ispričao teti ovu priču: “Teta, za vikend smo šetali kraj dvorca i jezera u Trakošćanu i veliki medvjed je čovjeku odgrizao ruku!“. Što je najbolje, nije lagao! Tog smo dana posjetili Krapinu i Muzej krapinskog pračovjeka. U muzeju smo gledali film u kojem medvjed stvarno čovjeku odgrize ruku. Nakon Krapine otišli smo u Trakošćan. Tako je on složio priču za vrtić… Putujemo sada kroz vrijeme do listopada 2023. godine. Stariji brat nekadašnjeg predškolarca ide u 5. razred i na nastavi povijesti uči o neandertalcima. Krapina i njen muzej tako su se opet našli u našem planu za vikend izlet.
Možete li zamisliti da su krapinski praljudi u ovom našem kraju lovili nosoroge? Nije ovo bio ni malo bezazlen kraj za život, “društvo” nosorozima pravili su i spomenuti medvjedi, kao i vukovi.
Skulpture oko muzeja prikazuju životinje koje su ovdje živjele u vrijeme krapinskog pračovjeka.
Muzej krapinskog pračovjeka: zabava za djecu i odrasle
Obiteljsku ulaznicu za Muzej krapinskog pračovjeka platili smo 20,50 eura. Ostale cijene i radno vrijeme možete ovdje provjeriti. Ponedjeljkom je muzej zatvoren.
Ulaz u muzej.
Muzej krapinskog pračovjeka jako je zanimljivo osmišljen. Prikazuje vremenske periode od samog nastanka svemira, Sunčevog sustava i Zemlje. Djeca će vam vjerojatno više puta pogledati filmić o nastanku svemira. “Proći” ćete kroz daleku zemljinu prošlost, naučiti kako su nastali kontinenti i kako se razvijao život na Zemlji. Uz velike replike kostura dinosaura, saznat ćete više o njima i ledenim dobima. Na kraju ćete pratiti evoluciju čovjeka od samih početaka, preko krapinskog neandertalca do danas. Vjerojatno ćete si osvijestiti činjenicu koliko zapravo kratko postojimo kao vrsta.
Dok šetate muzejom gledajte na sve strane, na pod, zidove, prema gore. Na zanimljivo osmišljenim izlošcima možete pratiti kako “prolazite” kroz vrijeme i kako se svijet, priroda i živa bića mijenjaju.
Kroz muzej se penjete stazom u obliku zavojnice.
Pažljivo promatrajte pod da vidite u kojem ste vremenskom periodu i npr. kako su tada izgledali kontinenti.
Krapinski pračovjek
Na početku obilaska pogledajte 15-minutni film, dobar uvod u obilazak muzeja. Vrlo realistično prikazuje kako je pračovjek živio na ovom području prije oko 125 tisuća godina, na trenutke možda i prerealistično. Moj se nekadašnji predškolarac živo sjeća scene s medvjedom iz filma pa je u drugom dolasku u muzej neko vrijeme žmirio dok ga je ponovno gledao. Likove iz filma vidjet ćete i kasnije u muzeju.
Saznat ćete da je krapinski pračovjek bio jako privržen obitelji, brinuo se za bolesnike, bavio se lovom, a ulovljenu je hranu pekao na vatri. Susreo se s mnogim opasnim divljim životinjama, kao npr. medvjedom s početka priče.
Vjerojatno ćete se zapitati kako tim praljudima nije bilo hladno, dok su djelomično ogrnuti krznom neke životinje polugoli i bosi trčali po šumi. Meni se motalo po glavi jesu li se tuširali ispod vodopada i zimi, ili su se prali samo u toplije doba godine?!
O težini života krapinskog pračovjeka govori i činjenica da su najstarije nađene individue u trenutku smrti imale 27 godina.
Otkriće krapinskog pračovjeka
Krapinski pračovjek je otkriven 1899. godine, u polušpilji na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja je 6 godina vodio hrvatski geolog i paleontolog, profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger. Na ovom je nalazištu pronađeno oko 900 fosilnih kostiju neandertalaca, koje su ostaci 80-ak individua.
Krapina je danas ponosni vlasnik jednog od najbogatijih paleolitskih nalazišta neandertalskog čovjeka u Europi.
Nakon izlaska iz muzeja, šumska staza vas vodi do mjesta gdje je u 8 metara visokoj polušpilji živio krapinski pračovjek. Špilja je danas puno manja nego što očekujete, djelovanje vode kroz dug vremenski period ju je smanjilo.
Na Hušnjakovom brdu su nađeni i fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja. Sve ove životinje možete pogledati u parku skulptura Forma Prima oko muzeja. Usput, lubanju davno izumrlog špiljskog medvjeda možete vidjeti u špilji Veternici na Medvednici i u Križnoj jami u Sloveniji.
Možete pretpostaviti reakciju djeteta kad stane pokraj golemog jelena!
Stari grad Krapina i Crna kraljica
Ako od muzeja krenete šetnicom uz rijeku prema gradu, imat ćete jako lijep pogled na ostatke srednjovjekovnog staroga grada na brdu.
Slikovita rječica koja prolazi kroz Krapinu nosi više imena. Negdje piše da se zove Krapinica, negdje Krapinčica, negdje Krapinščica… Prepuštam vam da odaberete ime.
Pogled na Stari grad
Srednjovjekovna utvrda se u pisanim dokumentima spominje još u 12. stoljeću. U njoj su kroz burnu povijest živjeli gospodari grada, koji su se često mijenjali, dok su građani živjeli u donjem gradu oko rijeke. Danas je od cijele utvrde sačuvana jedna dvokatna građevina.
1405. godine Barbara Celjska se u Starom gradu udala za hrvatsko ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Na ceremoniji njihovog vjenčanja navodno je sudjelovalo više od 400 europskih kraljeva i prinčeva!
Barbara je bila sestra od Fridrika II., kojeg smo spominjali u priči o Velikom Taboru. Po svemu sudeći, obitelj Celjskih je bila izuzetno okrutna, predvođena tatom, Hermanom II. Celjskim. Barbara je bila jako lijepa žena, prenapredna za vrijeme u kojem je živjela, moguće opaka te sklona muškarcima i intrigama. Narod ju je nazivao Crna kraljica. Jedno je vrijeme vladala iz Starog grada Samobora, u kojem su se navodno odvijale vrlo razuzdane zabave. Vladala je i iz Medvedgrada, a pod njenom je upravom jedno vrijeme bio i Garić grad.
Pogled na ostatke Starog grada na brdu
Što posjetiti u Krapini?
Krapina je mali grad i možete ju obići laganom šetnjom. Leži u udolini sa svih strana okružena slikovitim brdima. Centar grada krase šarene fasade kuća koje se nižu oko vijugavih ulica, a neke od njih su prave palače. Tu su brojni kafići i nekoliko restorana. U lijepom parku pokraj rijeke je i dječje igralište. Možete posjetiti franjevački samostan i crkvu sv. Katarine iz 17. stoljeća. Ljubitelji starih automobila i motocikala vjerojatno će se zadržati u Muzeju oldtimera Presečki.
Rodna kuća Ljudevita Gaja
Sjećate li se iz škole Ilirskog pokreta i Ljudevita Gaja, velikana hrvatskog narodnog preporoda? Upravo je Krapina njegovo rodno mjesto i mnogi su se ilirci u 19. stoljeću ovdje okupljali. Borili su se za uspostavu Hrvatske kao nacije i hrvatskog jezika kao službenog jezika. Zaslužni su za širenje svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu.
Krapina je odala počast Ljudevitu Gaju nazvavši glavni gradski trg po njemu.
Spomenik Ljudevitu Gaju na glavnom trgu.
Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini danas je muzej.
Krapina, kolijevka svih Slavena
Ako je vjerovati legendi, Krapina je kolijevka svih Slavena!
Legenda kaže da su u tri grada, na tri brda oko današnje Krapine, živjela tri brata. Zvali su se Čeh, Leh i Meh. Imali su i sestru, Vilinu. Braća su htjela osloboditi kraj od vladavine Rima te su ubili rimskog namjesnika pa u strahu od odmazde pobjegli na sjever. Tamo je Čeh osnovao Češku, Leh Poljsku, a Meh Rusiju. Trojica se braće spominju i u pričama nekih čeških i poljskih pisaca. Cijelu legendu, kao i sudbinu Viline, saznajte ovdje.
Jedan od suvenira iz Krapine je bilikum, posuda napravljena od tri spojena vrča koja nose imena braće. Tradicionalno se vino iz bilikuma nudilo gostu koji prvi put dolazi u kuću. Gost bi, da ne uvrijedi domaćina, morao popiti sve vino iz vrča. Obzirom da su vrčevi zapravo spojeni, popio bi tri vrča vina!
Trški vrh
Obilazak Krapine začinite kratkom vožnjom do vrha jednog od slikovitih brda koja okružuju grad. Na Trškom vrhu se nalazi jedna od najljepših baroknih crkvi u ovom dijelu Hrvatske. Crkva Majke Božje Jeruzalemske je izgrađena u 18. stoljeću kao zavjetna crkva. U njoj se nalazi čudotvorni Marijin kip, donešen iz Jeruzalema.
Idiličan krapinski kraj
Crkva Majke Božje Jeruzalemske
