Bruxelles: par prijedloga što posjetiti

U kolovozu 2022. godine, u ranim sam jutarnjim satima autobusom stigao u glavni grad Belgije, Bruxelles (fr.) /Brussel (niz.). U putopisu saznajte par prijedloga što možete posjetiti.

Putovanje koje ću opisati u seriji putopisa, trajalo je 15 dana. Posjetio sam Munchen, Vaduz (Lihtenštajn), Luksemburg pa belgijske gradove Bruxelles, Bruges, Ghent i Dinant. U Francuskoj sam obišao Pariz, Versailles, Reims, Marseille, Saint Rémy de Provence, Les Baux de Provence, Tarascon, Pont du Gard, Avignon i Annecy. Putovao sam u vlastitom aranžmanu. Sva ova mjesta prikazat ću u posebnim putopisima.

Crkva Notre-Dame de Laeken

Po dolasku na autobusni kolodvor Brussel-Noord, najprije ostavljam prtljagu u 15 minuta udaljenom hostelu pa krećem u obilazak grada. Prva znamenitost prema kojoj sam krenuo bila je crkva Notre-Dame de Laeken, na putu do koje sam kratko svratio u Botanički vrt (Jardin botanique).

Notre-Dame de Laeken je neogotička crkva, čiji je kamen temeljac 1854. godine položio kralj Leopold I., a gradnja je završena 1909. godine.

Crkva je izvorno sagrađena u sjećanje na Marie-Louise, suprugu spomenutog kralja, koja je htjela biti sahranjena upravo u Laekenu (palača u Laekenu jedna je od kraljevskih rezidencija). U crkvi se nalazi kraljevska kripta, gdje su sahranjeni brojni belgijski vladari i vladarice, poput Leopolda I., Leopolda II., Alberta I. i drugih.

Kao povjesničaru, među njima mi je u sjećanju ostao Leopold II., izrazito surov vladar. Tijekom njegove je vladavine, a nakon Berlinske konferencije 1885. godine, Belgija pod upravu dobila Slobodnu državu Kongo (kasniji nazivi tog područja bili su Belgijski Kongo pa Zair, a danas se zove Demokratska Republika Kongo). Vladavinu Leopolda II. obilježilo je najokrutnije postupanje prema domorocima u Kongu. Neko vrijeme je i glavni grad te države nosio ime Leopoldville, dok se danas naziva Kinshasa.

Kraljevski park: Parc de Laeken

U blizini crkve nalazi se kraljevski park, Parc de Laeken. Otvoren je u 19. stoljeću, za vrijeme vladavine Leopolda II. Prostire se na površini od oko 186 hektara, a na njegovom području nalazi se i Kraljevski dvorac Laeken (fr. Château de Laeken; niz. Kasteel van Laken). Nažalost, dok sam bio ondje, dvorac je bio zatvoren zbog obnove.

Parc de Laeken

Crkva svetog Ivana Krstitelja

Uslijedila je podulja šetnja do crkve svetog Ivana Krstitelja (Église Saint-Jean- Baptiste-au-Béguinage), koja se nalazi u srcu starog dijela grada. Gotička crkva je ovdje izgrađena krajem 13. stoljeća. 1584. godine djelomično su ju uništili kalvinisti, nakon čega je obnovljena. Danas je crkva karakterističan primjer flamanskog baroknog stila 17. stoljeća, s talijanskim utjecajem.

Crkva sv. Ivana Krstitelja je proglašena povijesnim spomenikom 1936. godine.

U blizini se nalazi crkva svete Katarine (Église Sainte-Catherine / Sint-Katelijnekerk), građena od 1854. do 1874.. Također je proglašena povijesnim spomenikom, samo nešto kasnije (1981. godine). U trenutku mog dolaska, fasada crkve je bila pod obnovom.

Palača burze

Na putu prema glavnom trgu prolazim pored burze (Bourse de Bruxelles). Osnovana je Napoleonovim dekretom 1801. godine, a sama zgrada u kojoj se nalazi, Palača burze (Palais de la Bourse), dovršena je 1873. godine. Inače, i ta je zgrada u vrijeme mog dolaska bila pod obnovom. Blizu burze je crkva svetog Nikole, nazvana po svetom Nikoli, zaštitniku trgovaca. Ime je dobila jer se u njenoj blizini nalazi tržni centar. Dijelovi crkve sežu u 12. stoljeće, premda je kasnije više puta obnavljana (zadnji puta 1954. godine).

Glavni trg: Grand Place

Stižem do jedne od najvećih atrakcija grada – Grand Place / Grote Markt (Veliki trg). Na trgu su brojne cehovske kuće iz razdoblja baroka, a dvije se građevine posebno ističu. Jedna od njih je Gradski muzej (Musée de la ville de Bruxelles), smješten u Kraljevskoj kući (Maison du Roi), a otvoren 1887. godine.

Muzej posjeduje više od 7.000 predmeta, među kojima se ističu slike Flamanca Aerta van den Boschea i Francuza Charlesa Meyniera.

Druga (još veća) znamenita građevina na trgu jest Gradska vijećnica (Hôtel de Ville), izgrađena u prvoj polovici 15. stoljeća u gotičkom stilu. Na vrhu njenog tornja nalazi se kip svetog Mihaela arkanđela, čiji se original čuva ni više ni manje nego preko puta – u Gradskom muzeju. Jedina je preostala srednjovjekovna građevina na Grand Placeu. Možete ju obići s vodičem, a detalje saznajte ovdje.

Na razglednicama iz Bruxellesa vidjet ćete najčešće upravo Grand Place. To nije neobično, posebno ako uzmete u obzir da je cijeli trg od 1998. godine na UNESCO-vom popisu zaštićene svjetske baštine.

U Bruxelles na vafle

Ručao sam u jednoj od pivnica na Grand Placeu i odmah počeo razmišljao o desertu.

Flamanski gulaš i pommes frites.

Odlučio sam se za vafel, jelo koje je česti suputnik u Belgiji. Tu stvari postaju zamršene, obzirom da je Bruxelles prepun slastičarni, tj. prodavaonica vafla pa je teško odlučiti gdje ih kupiti.

Postoje dvije najpoznatije vrste vafla u Belgiji: četvrtasti su iz Bruxellesa, a zaobljeni iz Liegea. Varijanta iz Liegea je bogatija, gušća, slađa i lakša za žvakati. Uz vafel svatko bira neki od priloga: čokoladni preljev, vanilijin preljev, jagode, banane, mrvice oraha, lješnjaka, cimet i brojne druge.

Uzeo sam vafel s čokoladnim preljevom, šlagom, mrvicama lješnjaka i jagodama.

Katedrala svetog Mihaela i svetoga Gudule

Katedrala svetog Mihaela i svetoga Gudule je srednjovjekovna katolička katedrala. Dovršena je 1519. godine te se smatra jednim od najboljih primjera brabantske, odnosno brabantinske gotike, značajne varijante gotičke arhitekture tipične za područje Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Stil je nazvan po pokrajini, odnosno vojvodstvu Brabant u Belgiji, koja je od 1995. godine podijeljena na Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Bruxelles-ku regiju.

Katedrala je od 1936. godine jedan od povijesnih spomenika Belgije. Na glavnom brodu uz stupove vidljivi su kipovi dvanaest apostola, a vitraji (oslikani prozori) su svakako dojmljivi zahvaljujući svom šarenilu. U katedrali su vidljivi i barokni stil (kapele) te neogotički stil (dekorativni elementi te neki od vitraja).

Katedrala je posvećena dvojici svetaca, zaštitnicima grada Bruxellesa.

Parc de Bruxelles i Kraljevska palača

Nakon katedrale odlazim do glavnoga gradskog parka (Parc de Bruxelles), prvog i najvećeg javnog parka u gradu. Poznat je i pod starim nazivom, Kraljevski park (Parc royal). Na jednom njegovom kraju nalaze se Federalni parlament i Zastupnički dom (donji dom Federalnog parlamenta), a na drugoj je strani Kraljevska palača (Palais royal). U sklopu parka nalazi se i zgrada Kraljevskog kazališta (Theatre royal).

Kraljevski park

Kraljevska palača je službena palača belgijske kraljice i kralja. Izgrađena je u neoklasicističkom stilu. Ipak, kraljica i kralj ne žive u njoj, već ovdje imaju urede. Žive u spomenutom kraljevskom dvorcu u Laekenu, na sjeverozapadu grada.

Kraljevska palača

Odmah uz park se nalazi kip francuskoga generala Augustina-Daniela Belliarda, koji je sudjelovao u Egipatskoj ekspediciji 1798. godine te u bitki piramida iste godine. Tada su francuske snage pobijedile jedinice Osmanskog carstva i mameluke.

Predah u parku Square Marie-Louise

Vrijeme je za predah u okruženju zelenih i plavih površina. Odluka je pala na Square Marie-Louise, a ja nisam uspio naći podatak po kojoj je točno Marie-Louise park nazvan. Neke od mogućnosti su princeza Louise, kćer belgijskog kralja Leopolda II. ili pak Louise Orleanska, supruga belgijskog kralja Leopolda I.

U središtu parka je prekrasno jezero, a tu je i fontana te engleski vrtovi.

Park je odlično mjesto za predah u društvu patkica, a pročitao sam da ovdje žive i kornjače s Floride.

S ovim je parkom na neki način povezan i Square Ambiorix, u kojem ravne staze prolaze pokraj cvjetnih gredica i brojnih skulptura. Ova dva parka svakako spadaju u otmjeniji dio grada, koji obiluje kućama i zgradama u neorenesansnom, neogotičkom i Art Nouveau stilu.

Square Ambiorix

Parc Cinquantenaire

Spomenuta dva parka nalaze se na putu od Parc de Bruxelles do Parka pedesetogodišnjice (Parc Cinquantenaire), još jednog veoma značajnog gradskog parka. Nalazi se u istočnom dijelu Europske četvrti, a otvoren je 1880. godine. Povod za otvaranje parka bila je pedeseta godišnjica Belgijske revolucije, kojom su belgijski pobunjenici uz pomoć Francuske izborili neovisnost od Nizozemske.

Ovdje sam prvi puta naletio na ono što ću kasnije vidjeti na još nekoliko mjesta, kako u Bruxellesu, tako i u Brugesu i Ghentu, a to su kombiji iz kojih se prodaju sladoledi, vafli i brojni drugi proizvodi.

Parkom dominira Slavoluk pedesetogodišnjice (Arc du Cinquantenaire), podignut 1905. godine.

Večera u pivnici

Dan završavam večerom u pivnici (fr. brasserie) Arcadi. Odlučio sam se za vol-au-vent, jelo porijeklom iz Francuske, koje je također prisutno kao tradicionalno jelo u južnoj Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Quebecu. Sastoji se od cilindrične kore od lisnatog tijesta i umaka u koji idu piletina i povrće. Jelo je bilo odličnog okusa, a porcija solidna.

Kao prilog dobio sam pommes frites, što drugo očekivati za Belgiju?

Na putu prema hostelu vidio sam crkvu Notre-Dame du Finistere. Izgrađena je u prvoj polovici 18. stoljeća u baroknom stilu.

Pogled na Bruxelles s Mont des Arts

Brdo umjetnosti (fr. Mont des Arts; niz. Kunstberg.) urbani je kompleks i povijesni lokalitet u središtu Bruxellesa. Obuhvaća otmjeno uređeni javni park, Kraljevsku knjižnicu (Bibliothèque Royale de Belgique) te Nacionalni arhiv (Archives générales du Royaume). Na neki način predstavlja zeleni prijelaz između gornjeg i donjeg dijela grada, odnosno između “Kraljevske četvrti” i glavnog trga u središtu grada. Ovdje je i kip kralja Alberta I., koji je vladao od 1909. do do 1934. godine.

S Mont des Arts-a možete se diviti jednom od najljepših pogleda u gradu.

Crkva svetog Jakova

U blizini Mont des Arts nalazi se još jedna važna znamenitost, crkva svetog Jakova (fr. Église Saint – Jacques – sur – Coudenberg), smještena na Kraljevskom trgu (Place Royale). Ovo impresivno neoklasicističko zdanje počelo se graditi 1776. godine, a dovršeno je 1849. godine.

Upravo je na stepenicama ispred ove crkve, princ Leopold od Saxe-Coburg-Gotha dao prisegu pa postao prvi kralj Belgije – kralj Leopold I.. Vladao je od 1831. godine do smrti 1865. godine.

Osim što je crkva sv. Jakova župna crkva, od 1986. godine je i katedrala za vojni ordinarijat Belgije.

Crkva Notre-Dame du Sablon

Bruxelles ima još jednu značajnu crkvu, Notre-Dame du Sablon iz 15. stoljeća. Proglašena je povijesnim spomenikom 1936. godine. Njezin eksterijer je tipičan primjer već spomenute brabantinske (brabantske) gotike. Interijer je raskošno ukrašen, a uključuje i dvije barokne kapelice.

Preko puta crkve nalazi se simpatični park Square du Petit Sablon u kojemu se, osim fontane i lijepo ukrašenih cvjetnjaka, ističu i kipovi knezova Edgmonta i Horna, koji predstavljaju simbole otpora španjolskoj vladavini. Naime, upravo je nakon njihovih ubojstava u 16. stoljeću počela pobuna protiv španjolske vlasti.

Pogled sa Square du Petit Sablon na crkvu Notre Dame du Sablon

Iz Bruxellesa odlazim na cjelodnevni izlet s agencijom u Bruges i Ghent, te drugi dan na još jedan izlet – vlakom u Dinant.

Ako u Bruxelles dolazite avionom, i to u Zračnu luku Charleroi, ovdje saznajte kako najlakše doći do centra grada.

Fotografije: Ivan Arapović
Ivanove videozapise iz Bruxellesa pogledajte ovdje.
Zapratite ga i na Instagramu.