Vodnjan u veljači postaje istarsko hodočasničko središte

Vodnjanski je kraj bogat crkvama, kamenim svjedočanstvima snažne, višestoljetne vjere njegovog naroda. Vjera i danas Vodnjace prati kroz život, a sudjelovanje u vjerskim obredima, procesijama i molitvama za usjeve, važan je dio tradicije. Blagdan svetog Blaža i hodočašće k svetoj Foški, najvažnije su vodnjanske svetkovine i razlog zašto trebate posjetiti Vodnjan u veljači.

Vodnjan je značajno istarsko crkveno središte. Najprepoznatljiviji simbol grada je veličanstvena i skladna crkva, posvećena sv. Blažu. Najveća je župna crkva u Istri, a pripada joj i najviši istarski zvonik.

Blagdan svetog Blaža

Najvažniji vodnjanski blagdan je blagdan sv. Blaža, zaštitnika grada. Svečano se slavi 3. veljače, uz bogat i raznolik program, besplatne vođene obilaske crkvi, obilaske galerija i muzeja te uz posebnu gastro ponudu.

Župna crkva svetog Blaža u Vodnjanu. Fotografija: Danilo Dragosavac

S pročelja crkve život Vodnjana motre kipovi petorice svetaca, među kojima je i “domaćin”, sv. Blaž.

Fotografija: Danilo Dragosavac

Župna crkva svetog Blaža nadaleko je poznata po bogatoj unutrašnjosti s devet oltara iz 19. i 20. st., kao i po zbirci sakralne umjetnosti (730 djela iz perioda od 4. do 19. st.). U crkvi se nalaze 23 cijenjena platna te brojni kipovi. Uz sve to, ona čuva i fascinantne “vodnjanske mumije”, čak 370 relikvija ili zemaljskih ostataka 250 svetaca.

Zapanjujuća je činjenica da su tijela troje svetaca u cijelosti sačuvana, a nikada nisu bila mumificirana, niti hermetički zatvorena. To ih čini pravim svjetskim čudom. Oko svetih je tijela seizmološkim instrumentima izmjereno širenje snažne energije, što objašnjava svjedočanstva hodočasnika o događanju brojnih čuda. Više saznajte ovdje.

Izuzetno sakralno blago Vodnjana, dovodi do sve većeg razvoja vjerskog turizma.

Crkva sv. Blaža. Fotografija: Danilo Dragosavac

Sveti Blaž je sveti Vlaho

U Vodnjanu ovog sveca zovu sveti Blaž, dok ga u Dubrovniku zovu sveti Vlaho. U oba grada, svetac bdije nad svojim vjernicima. Predaja kaže da je blagoslovom spasio dječaka kojem je u grlu zapela riblja kost pa ga se zaziva protiv bolesti grla.

Sveti Blaž je bio biskup i mučenik, jedan od četrnaest svetih pomoćnika. Rodio se u III. stoljeću u Armeniji. Bio je ugledan i obrazovan čovjek, pomagao je siromasima i nesretnima, a prema legendama čudima je ozdravljao ljude i divlje životinje. Umro je mučeničkom smrću tijekom progona kršćana, ne odreknuvši se Isusa i svoje vjere, po čemu je ostao zapamćen.

Hodočašće u baziliku svete Foške

Druga vodnjanska svetkovina u veljači je hodočašće u baziliku sv. Foške. Odvija se prve nedjelje nakon 13. veljače.

Zbog širenja glasa o čudesnim ozdravljenjima, u ovu su baziliku kroz vrijeme počeli dolaziti i vjernici iz udaljenih krajeva. Kako su morali negdje prenoćiti, može se reći da su hodočašća k sv. Foški, prvi začeci turizma u Vodnjanštini.

Po čemu je posebna ova bazilika?

Bazilika sv. Foške je važan kulturno-povijesni spomenik, čijoj posebnosti pridonosi činjenica da je podignuta na osami. Točno vrijeme njezina nastanka, ogrnuto je velom tajne. Zbog konstrukcije i proporcija crkve, stručnjaci je definiraju kao predromaničku, odnosno građevinu iz razdoblja ranog srednjeg vijeka. Pročelje joj je ukrašeno motivom slijepih lebdećih arkada, što ju čini vizualno prepoznatljivom u mnoštvu crkvi i crkvica Vodnjanštine.

Bazilika svete Foške. Fotografija: TZ grada Vodnjana

Čini se da baziliku sv. Foške nisu gradili izučeni graditelji, no njezina unutrašnjost krije i djela vrhunskih majstora.

Zidne slike u bazilici djelo su vrsnih slikara, koji su u Istru došli iz udaljenih krajeva. Slike smatraju najmonumentalnijim primjerom romaničkoga zidnog slikarstva u Hrvatskoj.

Bazilika svete Foške. Fotografija: Danilo Dragosavac

Freska u bazilici. Fotografija: Danilo Dragosavac

Prema pučkoj tradiciji, sv. Foška je podrijetlom iz Ravenne. Sa samo 15 godina mučenički je stradala u obrani vjere. Odbila je lagodan život, koji je podrazumijevao odricanje od kršćanstva. Svetica je izrazito omiljena u Istri pa je, osim u Vodnjanu, štuju i vjernici u Žminju, Vrsaru i Pomeru. Često ju zazivaju kod reumatskih bolesti.

U posljednje se vrijeme posjetitelji šetnjom do obližnjih “tri kažuna” opraštaju od posjete sv. Foški. Fotografija: Manuel Angelini

Saznajte više o vodnjanskim kažunima.

Procesije iz vodnjanske prošlosti

Giovanni Andrea Dalla Zonca, leksikograf, lingvist i dugogodišnji načelnik Vodnjana, u monografiji “Vodnjan-Dignano – grad priča“, zapisao je način odvijanja procesija i molitvi za usjeve, koje su se održavale u prošlosti.

Procesije za Veliki petak bile su vrlo sugestivne, bez raskoši i glazbe, praćene turobnim bubnjanjem i treperavim plamičcima, koji su obasjavali crni baldahin sa zlatnim resama. Druge procesije bile su živahnije, poput spomenute procesije do svete Foške. Nakon vjerskog obreda posvećenog svetoj mučenici, drevna bazilika bi bila okružena velikim stolovima. Tradicionalno se kušala freitada co le luganighe (fritaja s kobasicama) uz čašu dobrog vina, terana ili malvazije.

Molitve za usjeve

Molitve za usjeve su danas gotovo iščeznule kao tradicija. Odvijale su se svake godine, tri uzastopna dana prije blagdana Uzašašća. Molilo se za plodnu godinu, a molitvama su prisustvovali učenici, gradska vlast te sav vodnjanski puk, većim dijelom seljaci. Posljednjih godina se i taj dio vjerske tradicije Vodnjana obnavlja, projektom blagoslivljanja ekstra djevičanskog maslinovog ulja Vodnjanštine.

PR objava