Dubrovačke zidine: sve što trebate znati!

Ovo je bilo jedno neobično ljeto o kojem će se dugo pričati… Svi koji su mogli, iskoristili su priliku i posjetili cjenovno nešto prihvatljiviji Dubrovnik.  Rame uz dva metra udaljeno rame s ostalim brojnim Hrvatima, stigli smo i mi. Napokon idemo u obilazak dubrovačkih zidina!

Legenda kaže da je u vrijeme gradnje tvrđava u Dubrovniku ponestalo kamena. Naređeno je da svatko tko dolazi u grad mora donijeti jedan kamen sukladno svojoj tjelesnoj konstituciji. Vi ponesite vodu, fotoaparate i šešire (ne samo za djecu, kako smo mi po običaju napravili…).

Pogled na Dubrovnik s tvrđave Lovrjenac

Obilazak dubrovačkih zidina

Dubrovačke zidine imaju tri ulaza. Glavni ulaz je na Stradunu kod vrata od Pila. Druga dva ulaza su kod tvrđave sv. Ivana i tvrđave sv. Luke. Po zidinama se šeta u jednom smjeru. Ima dosta stepenica i nisu prilagođene za dječja kolica ni za manju djecu.

Velika Onofrijeva česma i desno glavni ulaz na zidine

Obratite pažnju da kada prolazite između vanjskih i unutarnjih vrata od Pila, zapravo prolazite kroz ostatke tvrđave od Pila iz 10. stoljeća. Riječ pile je grčkog porijekla i znači vrata.

Vrata od Pila u Dubrovniku

Ulaznice za dubrovačke zidine

Ulaznice za dubrovačke zidine su po redovnom cjeniku 200 kuna po odrasloj osobi i 50 kuna za djecu stariju od 5 godina. Ulaznica uključuje i obilazak tvrđave Lovrjenac, a možete ju posjetiti neki drugi dan.

Besplatan parking u Dubrovniku smo našli u ulici Franje Supila, u blizini hotela Belvedere. Od tamo ima 10-tak minuta hoda do starog grada.

Pogled na Lovrjenac sa zidina

Ako ožednite, postoje i kafići na zidinama, ali s pravim dubrovačkim cijenama. Vodu u Dubrovniku možete besplatno nadopuniti na Velikoj ili Maloj Onofrijevoj česmi.

Zanimljivosti o dubrovačkim zidinama

U vrijeme Dubrovačke Republike, na zidinama ukupne dužine 1.940 metara stalno su bili stražari. Noću se nije moglo ući u grad jer su pokretni mostovi kod vrata od Pila i vrata od Ploča bili podignuti. Dok smo mi bili u Dubrovniku, noću je grad bio okupiran turistima, iako je danju bilo jako malo ljudi.

Zidine su građene od 13. do 17. stoljeća, a izgled im se mijenjao zbog prilagodbe novim načinima ratovanja, posebno nakon što je izumljen barut i vatreno oružje. U 17. stoljeću zbog ovog su razloga neke kule u potpunosti ispunjene zemljom.

Uz glavni gradski zid tu je i šesnaest kula, tri tvrđave, šest bastiona, tri jarka i dvije predutvrde. Na najvišem dijelu zidine su visoke 25 metara. Najdeblji zid prema kopnu širok je 6 metara, a prema moru 3 metra.

Kula Bokar

Dubrovačke zidine imaju pet glavnih kula, a jedna od njih se ponosno uzdiže iznad lučice Pile, preko koje gleda na tvrđavu Lovrjenac. Gradnja kule Bokar je završena 1570. godine, a trajala je više od 100 godina. S ove se kule u 15. stoljeću ispitivao domet topova prema moru.

Znate li da se na glavnom trgu u Rovinju nalazi kula iz 12. stoljeća?

Kula Bokar i tvrđava Lovrjenac

Simbol Dubrovnika: tvrđava Minčeta

Minčeta je uz svetog Vlaha simbol Dubrovnika. Nalazi se na najvišem dijelu zidina (čitaj: puno stepenica). Obzirom na lokaciju, pogled s Minčete pada preko crvenih krovova cijelog starog grada, preko zidina na morskoj strani, sve do mora. I jednostavno je fantastičan.

Ispod Minčete možete sjesti na stepenice (hladovina!), pretvarati se da je to vaša terasa i uživati u pogledu. Ili skupiti snagu za daljnje hodanje. Što su mnogi i učinili… 🙂

Ako želite posjetiti Minčetu bez obilaska cijelih zidina, uđite na nekom od dva sporedna ulaza. U slučaju da na zidine uđete kod vrata od Pila, obzirom na jedan smijer kretanja Minčeta će vam bila na samom kraju obilaska.

Zidovi Minčete su debeli 6 metara. Na njenom je vrhu bilo 9 topova, a jedan od njih težak 7 tona je bio izliven u bronci. Austrijanci su ga za vrijeme okupacije Dubrovnika odnijeli u Beč i rastalili.

Zanima li vas kako je Minčeta izgledala u Igri prijestolja?

Na vrhu Minčete

Znate li da se jedna od kula na Stonskim zidinama naziva Minčeta?

Tvrđava svetog Ivana

Tvrđava svetog Ivana je čuvar gradske luke. U prošlosti se u tvrđavi skladištio barut, a danas vi u njoj možete posjetiti Pomorski muzej i Akvarij.

Možete li zamisliti da se jedno vrijeme ulazak neželjenih brodova u luku sprječavao lancem? Lanac je bio razapet između ove tvrđave i tvrđave svetog Luke s druge strane zaljeva. Lanac bi doslovno probio brodove koji se u njega zabiju.

Tvrđava svetog Ivana u Dubrovniku

U 15. stoljeću Dubrovnik je s 40.000 stanovnika bio jedan od većih europskih gradova.

Svakom tvrđavom u Dubrovniku vladao je drugi zapovjednik, a birani su iz redova dubrovačke vlastele na mjesec dana. Dubrovačka Republika nije imala stalnu vojsku, osim straže i redara. U slučaju napada na grad, lokalni stanovnici su bili prva obrana. Ako je bilo potrebno uzimali su se plaćenici, većinom stranci iz Ugarske ili sjeverne Hrvatske.

Stražar na zidu 🙂

Tvrđava Revelin

Tvrđava Revelin je građena kroz 15. i 16. stoljeće radi obrane od Turaka, a za razliku od nje tvrđava Lovrjenac je sagrađena radi obrane od Mletaka. Dubrovnik je uistinu i onda i sada bio vrlo poželjna destinacija stranaca! Dubrovačke zidine od Revelina odvaja jarak preko kojeg ide kameni most.

Na terasi tvrđave Revelin odigravaju se neke predstave Dubrovačkih ljetnih igara.

1806. godine Napoleonova vojska je okupirala Dubrovnik i dvije godine kasnije ukinula Dubrovačku Republiku. 1814. godine Dubrovnik postaje dio Austrijskog carstva.

Od 1952. godine kada je osnovano Društvo prijatelja dubrovačke starine počinje obnova ovih veličanstvenih zidina i vraćanje u izvorno stanje.