Otkrijte najmirisnije lokacije Vodnjanštine
Znate li da istarska flora broji više od 2000 vrsta biljaka? Za usporedbu, u cijeloj Velikoj Britaniji ima ih oko 1300. Upravo je čudesni biljni svijet Istre fascinirao jednog stanovnika Vodnjana, koji se u 19. stoljeću s vodnjanskih polja otisnuo u svijet te postao glasoviti europski botaničar i prirodoslovac. Njegovo je ime Bartolomeo Biasoletto, a njegov je rad temelj prepoznatljivoj vodnjanskoj tradiciji – preradi ljekovitog i aromatičnog bilja te stvaranju proizvoda posvećenih zdravlju i ljepoti. Saznate više o Bartolomeu, a otkrivamo vam i lokacije najmirisnijih mjesta koja možete posjetiti u Vodnjanštini.
Istra je pravi botanički raj, a tu titulu može zahvaliti ispreplitanju različitih utjecaja Alpa, Dinarida i Mediterana.
Vodnjan. Fotografija: Loris Županc
10 zanimljivosti o životnom putu Bartolomea Biasoletta
1. Vodnjanski kraj se ponosi prisutnošću vrlo rijetke biljke, zimskog jednolista (lat. ophioglossum lusitanicum). Radi se o vrsti paprati koju je moguće, ako ste dovoljno ustrajni, pronaći u blizini crkve sv. Foške. Na mirisnom polju gdje ova biljka raste, krajem 18. stoljeća lutao je maleni Bartolomeo Biasoletto, sinčić siromašnog vodnjanskog zemljoradnika. Fascinirano je promatrao biljni svijet Vodnjanštine te nije ni slutio da je na tom polju napravio prve korake na putu slave, zbog koje će život provesti daleko od rodnoga kraja.
Bartolomeo Biasoletto ima svoju ulicu u Vodnjanu
2. Ulica u kojoj se Bartolomeo Biasoletto rodio 1793. godine, danas nosi njegovo ime. U vrijeme njegovog djetinjstva bila je puna šarenih povrtnjaka, živopisnih dvorišta i skromnih koliba, tek s pokojom elegantnom kućom u venecijanskom stilu. U blizini je bio izlaz na polja, što je bilo poticajno za istraživačke avanture malenog Bartolomea.
Ulica Biasoletto u Vodnjanu. Fotografija: Loris Županc
Kako naučiti čitati?
3. U tinejdžerskoj se dobi Bartolomeo zaposlio u vodnjanskoj ljekarni Cozzetti, kasnije nazvanoj Benardelli. Danas u tom prostoru u Trgovačkoj ulici djeluje Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost. Zavirite u nju, zamislite široko i dobroćudno Bartolomeovo lice, ozbiljno zagledano u ljekarničke vaze. Silno je htio saznati što svaka od njih sadrži, ali u tome ga je priječila nepismenost. Naime, nije znao pročitati ni slovo.
Dok su drugi vještinu čitanja stjecali u školi, Bartolomeo ju je, izrazito tvrdoglav i uporan savladao čitajući natpise na vazama. Pomagao mu je ljekarnik, a ljekarna je tako postala njegova učionica.
Apoteka u Trgovačkoj ulici.
4. Tijekom naukovanja u rodnom gradu, Bartolomeo je listao i proučavao stare knjige, fasciniran njihovim sadržajem. Svećenici poput župnika dr. Giovannija Trombe, prepoznali su u njemu bistrog, upornog i zainteresiranog mladića te su mu rado pružili pomoć u učenju. Oboružan dobrim znanjem latinskog, skromni sluga ubrzo postaje spreman postati student farmacije.
Farmacija u Trstu nosi ime slavnog Vodnjanca
5. Raširivši svoja mlada krila Bartolomeo napušta Vodnjan i započinje svoju obrazovnu turneju po Europi. Školuje se u Rijeci i Trstu, a u Beču završava studij farmacije 1815. godine. Tijekom i nakon studija uspostavlja veze s vodećim znanstvenicima Europe, a žeđ za znanjem utažuje diplomom na još jednom fakultetu. U Padovi 1823. godine stječe diplomu iz filozofije, što mu donosi priliku da zauzme počasna mjesta na sveučilištu. On ipak odabire Trst, kojem će ostati vjeran do kraja života.
6. Postavši građanin Trsta, preuzima ljekarnu All’Orso Nero. Posjetite li taj grad i poželite li je vidjeti, znajte da i danas nosi njegovo ime – FARMACIA BIASOLETTO ALL’ORSO NERO. U Trstu se Bartolomeo usredotočio na svoja istraživanja: skupljao je biljke za herbarij. U želji da ga obogati, obilazi i istražuje Istru, Dalmaciju i Crnu Goru.
Na svojim putovanjima Bartolomeo Biasoletto nije zaobišao ni rodni Vodnjan, gdje je na svoje zemljake prenio znanje o ljekovitosti biljaka. Priskrbio si je i titulu najpoznatijeg Vodnjanca.
Lavanda s vodnjanskih polja. Fotografija: Danilo Dragosavac
Europska slava i zasluge
7. Bartolomeo Biasoletto, nekada nepismeni sin vodnjanskog zemljoposjednika, postao je uvaženi farmaceut, kemičar, prirodoslovac, botaničar te akademik europske slave. Živio je dinamičnim životom i sudjelovao na najvažnijim prirodoslovnim, liječničkim i znanstvenim kongresima u Italiji i Austriji.
Bartolomeo je pratio najuglednije europske prirodnjake i botaničare na njihovim znanstvenim izletima po Istri i Dalmaciji. 1838. godine bio je i u pratnji saskoga kralja Fridrika Augusta na putovanju po Istri, Dalmaciji i Crnoj Gori. Prilikom tog putovanja otkrio je biljku nazvanu u čast kralju – Saxifraga Federici Augusti.
8. Zasluge slavnog Vodnjanca uistinu su velike. Svojim je djelovanjem početkom 19. stoljeća značajno pridonio razvoju botanike. U Trstu je pokrenuo utemeljenje farmaceutskoga društva. Stoljetna kulturna institucija u Trstu, Gabinetto di Minerva, pamti ga kao svog najučenijeg ravnatelja. 1825. godine osnovao je botanički vrt, u kojem ćete danas susresti njegov lik: počast mu je odana mramornom bistom. Poželite li promotriti rezultate njegovih istraživanja, posjetite tršćanski Gradski muzej prirodnih znanosti. U njemu je sačuvan sav botanički istarski materijal, uključujući i materijal kojeg je Bartolomeo Biasoletto prikupio svojom rukom.
Bista Bartolomea Biasolleta. Digitalna zbirka Alda Klimana
Imate li nadimak?
Vodnjanci su oduvijek bili skloni susjedima davati nadimke, kojima bi istaknuli njihove nesavršenosti, mane ili navike. Ti bi nadimci brzo ušli u svakodnevnu uporabu i prenošeni su s generacije na generaciju.
9. Iako je živio daleko od Vodnjana, Bartolomea je njegov grad pamtio po imenu, prezimenu, postignućima i nadimku “Bibicòuso”. Nadimak je naslijedio od svoga oca koji je imao psa zvanog “Bibi”, a taj je pas i na najmanji zvuk reagirao pretjeranim lajanjem. Bartolomeov otac grdio bi psa tada rečenicom: “Bibi… còuso (tiho)!”. Tako je nastao nadimak “Bibicòuso”, a zadržao se do danas kod potomaka ove grane obitelji. Uz taj je nadimak Bartolomeo Biasoletto nosio još jedan, “Burtolo Giavaghi”. Njegovo vam porijeklo ostavljamo kao zadatak u istraživanju prilikom posjete Vodnjanu.
Najveće nasljeđe Bartolomea Biasoletta
10. Bartolomeo Biasoletto nikada nije zaboravio svoj Vodnjan. Imao je plemenitu namjeru 1856. godine svome gradu pokloniti znatnu količinu knjiga, uključujući i svoja djela, kako bi se utemeljila gradska knjižnica. To se, na žalost, nije dogodilo.
Nakon Bartolomeove smrti 1859. godine, njegova je obitelj Vodnjanu darovala masivnu srebrnu tintarnicu namijenjenu službi gradonačelnika. Dijamantni prsten sa smaragdom, dar kralja Saske, poklonjen je vodnjanskoj župi kako bi uspomena na ovog zaslužnog Vodnjanca sjajila zauvijek.
Najveće nasljeđe koje je svojim Vodnjancima ostavio Bartolomeo Biasoletto, čvrsta je povezanost s biljnim svijetom kojim je priroda počastila ovaj kraj. Na temelju njegovih istraživanja i stečenih znanja, danas je razvijena tradicija prerade ljekovitog bilja te ekološka proizvodnja brojnih proizvoda.
Suživot kamena i biljaka u Vodnjanštini.
Na vodnjanskim OPG-ovima upoznajte nasljeđe Bartolomea Biasoletta
Nakon što istražite Vodnjan, posjetite i neke od najmirisnijih lokacija Vodnjanštine. Na njima ćete saznati kako se u današnje vrijeme cijene blagodati ovog zelenog i darežljivog krajolika.
U trgovini Svijet biljaka pronaći ćete razne 100% prirodne aromaterapijske i kozmetičke proizvode, dodatke prehrani te proizvode za njegu i čišćenje prostora. U obližnjoj Galižani čeka vas OPG Thiele (adresa: Michele della Vedova 98, Galižana) koji vodi Vesna Thiele, licencirani fitoterapeut, life coach, zaljubljenica u zdrav život i ljekovito bilje. Ona sa suprugom sadi ljekovito bilje i radi prirodnu kozmetiku te stvara prirodne preparate od istarskog samoniklog bilja – kreme, tinkture, čajeve, a održava i detoksikacijske programe. OPG Komić (adresa: S. Martin 5, Vodnjan) također nastavlja tradiciju uzgoja aromatičnog bilja, proizvodnje eteričnih ulja i prirodne kozmetike. Ako pak želite zaokruženi odmor na pravoj istarskoj stanciji, posjetite Guranis gdje vas čeka kombinacija idilične prirode, mirisa istarskog bilja i uživanja u autentičnom i komfornom smještaju. Osim vlastitih proizvoda (džemovi, proizvodi od lavande) svojim posjetiteljima nude i ostale lokalne proizvode (med, propolis, rakije, vina, maslinovo i bučino ulje, tartufe).
Vodnjanština iz zraka. Fotografija: Denis Mirković
Tradicionalni vodnjanski život koji je nekad bio svakodnevica i obitelji Biasoletto, kroz mnoštvo je sadržaja (degustacije, radionice, kulturna događanja i obilasci) oživjela grupa entuzijasta, osnovavši udrugu pod nazivom “ISTARSKO – Ekomuzej iz Vodnjana / ISTRIANO – Ecomuseo di Dignano”. U blizini glavnoga gradskog trga možete posjetiti “Kuću tradicija”. U njoj ćete razgledati predmete, alate i namještaj korišten u svakodnevnom životu Vodnjanaca te napuniti nosnice mirisom brojnih biljaka.
Ekomuzej Istrian Dignan
Na didaktičkoj farmi Ekomuzeja Istrian de Dignan, saznat ćete kako je izgledao vodnjanski vrt i koje su biljke uzgajali stari Vodnjanci. Plodove tih biljaka potražite na slikovitoj vodnjanskoj tržnici.
PR objava
Izvori: Domenico Rismondo, Slavko Brana, Monografija grada Vodnjana, Istrapedia.hr
