Arena u Puli: 6 priča i brojne zanimljivosti
Kada putujete i znate slušati, neka će vam mjesta “ispričati” priče. Arena u Puli ih ne priča, nego ih viče. Nepojmljivo bogata i burna prošlost Arene krenula je njenom gradnjom, nastavila se životom uz krvave borbe gladijatora, a skoro je neslavno završila jer su ju ljudi rastavljali kao da je od Lego kockica.
Krenite s nama u Pulu, u veličanstveni 6. po veličini rimski amfiteatar na svijetu. Saznajte 6 priča koje nam je Arena rekla.
Gradnja Arene u Puli
Priča No.1: Da ste živjeli u 1. stoljeću u Puli, možda bi bili radnik u obližnjem kamenolomu. Jednog dana stiže vaš nadređeni i zapovijedi vam da izrezujete velike kamene blokove za gradnju Arene. Naredba je stigla s vrha, od samog rimskog cara Vespazijana. Čuli ste da je ovaj car u isto vrijeme naredio i gradnju veličanstvenog Koloseuma u Rimu.
Car Vespazijan je u vašem gradu, na mjestu prethodne manje arene, odlučio napraviti kamenu ljepoticu. Među radnicima u kamenolomu kruži priča da je car upravo ovdje odlučio napraviti amfiteatar, jer mu ljubavnica ima posjede (a možda i živi) u Puli. Svi su znatiželjni tko je ona, a vi razmišljate jeste li ju nekada vidjeli negdje u gradu…
Nije Arena mala, a nisu ni blokovi lagani. Srećom vaš je kamenolom uz obalu pa nakon što utovarite kamene blokove u brod, oni otplove do gradilišta.
Spomenuta priča o caru i njegovoj ljubavnici, danas je legenda. Zapravo nitko točno ne zna, zašto je car odabrao Pulu kao lokaciju za Arenu.
Arena mora biti povezana s gradom
Priča No.2: Da ste živjeli u 1. stoljeću u Puli, možda bi bili radnik koji je, uz mnoge druge radnike, dobio zadatak da gradi veliku cestu. Po naredbi cara, cesta mora voditi od zidina starog grada Pule, sve do Arene koja se već polako gradi. Svi pričaju kako bi bilo lakše da se Arena gradila unutar zidina starog grada, ali car je zahtijevao preveliku arenu pa za nju tamo nije bio mjesta.
Pržite se na sucu i gradite cestu. Kada je cesta gotova, ponosno s obitelji slavite završetak gradnje. Danas vas se nitko ne sjeća, a cesta je po svom naručitelju koji pripada dinastiji Flavijevaca, dobila ime Via Flavia.
Prošetajte Flavijevskom ulicom kad se nađete u Puli i sjetite se spomenutog izmišljenog gospodina.
Vaš prvi posjet Areni
Arena je izgrađena i kreće spektakl: borbe gladijatora.
Priča No.3: Da ste živjeli u periodu između 1. i 5. stoljeća u Puli, možda bi došli u Arenu pogledati borbe gladijatora. Ulaz je besplatan. Ponosno ulazite u veličanstvenu građevinu i ne možete skriti ponos, jer ona je baš u vašem gradu (sad ste sretni što je car imao ljubavnicu). Morate paziti gdje sjedite ili stojite jer raspored sjedenja prati društvenu hijerarhiju. Gužva je i buka, oko vas je oko 23.000 ljudi koliko je Arena ukupno mogla primiti.
Odjednom vas pošprica mirisna voda iz nekog od četiri tornja amfiteatra. To vas iznenadi, ali zadovoljni ste. Organizator borbi je očito htio smanjiti vrućinu i nesnosnu aromu znoja, koja je po svuda. Iznad vas na udaru vjetra zaleprša platno, kao krov razapeto među tornjevima.
Uzbuđenje u moru ljudi raste, posebno kad čujete urlikanje zvijeri s kojom će se neki od gladijatora boriti. Ne razmišljate o njihovoj nesretnoj sudbini… Pogledi svih, pa i vas, usmjereni su na još uvijek prazno borilište na sredini eliptičnog prostora amfiteatra.
Danas se možete, na nekom od brojnih događanja u Areni, gurati s oko 5.000 ljudi. Nama obilazak Arene u Puli nije bio besplatan, već 70 kuna po odrasloj osobi. Krova od platna više nema, a vjerojatno bi se prilično uznemirili da nas je netko pošpricao mirisnom vodom… U ovo moderno doba su nas pošpricali dezinficijensom za ruke. 🙂
Arena u Puli i borbe gladijatora
Priča No.4: Da ste živjeli u periodu između 1. i 5. stoljeća, možda bi vi bili gladijator… U tom slučaju upravo nervozno čekate da saznate hoćete li se boriti s drugim gladijatorom ili s nekom divljom zvijeri. Maloprije ste i vi čuli riku ljute i gladne životinje, uznemirene i zatvorene u podzemnoj prostoriji blizu vas.
Možete li zamisliti da će se u prostoriji u kojoj su zvijeri u kavezima, kao i u prostoriji u kojoj ste vi i drugi gladijatori, u dalekoj budućnosti nalaziti stalna izložba “Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici“? Što bi vi, kao gladijator, rekli na zavidnu količinu starih amfora u kojima je skladišteno vino i ulje?
Dočekali ste tren izlaska na borilište. 23.000 ljudi jako glasno navija. Nakon krvoločne borbe na borilištu, vašu i tuđu krv na podu posipaju pijeskom. Upravo su po pijesku sve arene svijeta i dobile ime (lat. harena znači pijesak). Postoj više od 200 rimskih amfiteatara, a vi ste imali čast umrijeti u 6. po veličini rimskoj areni na svijetu…
Znate li da se jedan amfiteatar nalazi u Nacionalnom parku Krka?
Gladijatorske je borbe u 5. stoljeću zabranio car Honorije. Još su se stotinjak godina mogle gledati borbe među razbojnicima, osuđenima na smrt. Bili su slabo naoružani ili nenaoružani, a često su se goloruki borili s divljim životinjama. Pripadnici kršćanske zajednice su u Areni bili mučeni na razne okrutne načine, što je dovelo do razvoja kulta svetaca mučenika.
Divić grad: Arenu su sagradile vile
Priča No.5: Legenda kaže da su Arenu u Puli u jednoj noći izgradile vile.
U prošlosti su brojne vile živjele u Istri (živjeli su u Istri i divovi, ako se sjećate priče o Pazinskoj jami). Željele su si izgraditi grad pa su donosile kamenje s Učke i slagale ga u krug. Grad bi nazvale Divić grad, po staroslavenskoj riječi koja znači čudo. Kada je počelo svitati, vile su pobjegle da ih ne vide ljudi. Nisu uspjele dovršiti Divić grad i tako je Arena ostala bez krova.
Izlazimo iz legende, kasnije su “posao vila” završili ljudi, stavljanjem platnenog krova iznad gledališta amfiteatra.
Tko želi znati više o Areni?
Arena je najveći i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Građena je od domaćeg vapnenca.
Za ljubitelje brojeva: glavna os Arene duga je 132,45 metara, kraća os je 105,10 metara. Visina Arene na morskoj strani je 32 metra i ovdje se nalaze tri kata. Borilište je dimenzija 67,90 x 41,60 metara.
Kako je Arena u Puli skoro nestala
Da živite u srednjem vijeku, vjerojatno bi navratili u Arenu na stočni sajam ili pogledati viteški turnir.
Priča No.6: Živite u 13. stoljeću. Zbunjeni ste, zašto ste dobili novčanu kaznu zbog uzimanja kamena iz starog amfiteatra koji propada!? Pa svi to rade. Kamen je odličan, dobro obrađen, a i vi morate negdje živjeti. Za gradnju kuća ionako svi uzimaju kamen iz stare arene… Ova novčana kazna nije bila dugog vijeka. U 15. stoljeću, velik je dio kamenja iz Arene ugrađen u razne mletačke palače i trgove. Na snagu stupa nova zabrana vađenja kamena iz Arene.
Postojala je stvarna opasnost da Arena nestane, jer ljudi su ju rastavljali kao da je od Lego kockica. Mlečani su išli toliko daleko, da su u 16. stoljeću Arenu htjeli u potpunosti razmontirati i ponovno složiti u Veneciji!
Zadnji je put amfiteatar korišten kao izvor kamena početkom 18. stoljeća, kada su se gradili temelji zvonika katedrale u Puli. Znate li da su ljudi uzimali kamen za gradnju i sa Stonskih zidina, drugih po veličini zidina na svijetu?
Možete li zamisliti da pulska Arena još nije na Popisu svjetske baštine UNESCO-a? Trenutno ne zadovoljava kriterije izuzetne univerzalne vrijednosti, a razlog vjerojatno leži u nestručnoj rekonstrukciji u prošlosti.
Pogledajte povremeno Arenu na novčanici od 10 kuna koju nosite u novčaniku, dok još imamo kune, a ne eure. I sjetite se neke njene priče…
Mi idemo dalje na rt Kamenjak, najjužniju točku Istre.
