Stonske zidine: druge po veličini zidine na svijetu

Jeste li više gurmanski tip koji će se kod spomena Stona prvo sjetiti kamenica, dagnji i vrhunskog pelješkog vina, ili avanturistički tip koji će odmah poželjeti šetati po drugim po veličini zidinama na svijetu? Obišli smo ove zidine s troje djece jednog vrelog ljetnog dana, srećom dovoljno rano ujutro. Idemo u Ston i u obilazak Stonskih zidina.

Dok se vozite magistralom iz smjera Ploča i prilazite Pelješcu, na brdu iznad Malostonskog zaljeva dočekat će vas Veliki zid. Djeci je odmah bilo sto pitanja u glavi, jer zašto bi netko stavio zid preko cijelog strmog brda… 🙂

Obilazak Stonskih zidina

Tko je sagradio Stonske zidine?

Dubrovačka Republika je 1333. godine stekla Pelješac, a s njim i solane. Prodaja soli je tada bila jako unosan posao. Kako bi zaštitili i zadržali solane, Dubrovčani pokreću u to doba najveći urbanistički pothvat u Europi!

Solana u Stonu

Prvo je sazidan Veliki zid, dio kojeg ste vidjeli s magistrale. Na njegovim krajevima niču dva utvrđena gradića, Ston i Mali Ston, u kojima su živjeli ljudi koji su čuvali granicu i radili u solani. Uloga zidina je bila obrana solane i već tada poznatog uzgajališta školjki u Malostonskom zaljevu.

Pogled na solane sa Stonskih zidina

Stonske zidine nije bilo ni jeftino ni lako izgraditi. Zaposleni su brojni graditelji, a neki od njih bili su majstori koji su sudjelovali u gradnji dubrovačkih zidina. Gradnja traje do početka 16. stoljeća. Dubrovčani su puno sredstava ulagali u izgradnju obrambenih objekata. Tako su nakon što su kupili Konavle, gradnjom ojačali i utvrdu Sokol grad.

Obilazak Stonskih zidina

Cijena ulaznica je za odrasle osobe 70 kuna, a za djecu 30 kuna. Ovisno o vremenu kojim raspolažete i vašoj kondiciji, možete odabrati kraći ili duži obilazak zidina.

Zidine na Pelješcu

Na dužoj ćete ruti za 40-50 minuta prošetati po 1200 metara dugom Velikom zidu između Stona i Malog Stona. Možete krenuti iz oba mjesta, a uz Veliki zid obilazite i dio zidina oko Stona. Za uspon Velikim zidom treba nešto kondicije, ima dosta stepenica i hodanja uzbrdo. Ako ste preumorni nakon obilaska, za povratak do auta odaberite šetnju cestom.

Kraća ruta počinje i završava u Stonu, a prolazite dio kilometar dugih zidina koje u obliku peterokuta obuhvaćaju grad. Šetnja ovim dijelom zidina traje oko 20 minuta, ali je nama s djecom trajala i duže. Bilo je i roditelja koji su nosili djecu u nosiljkama.

Stara gradska vrata u Stonu

Tvrđava Veliki Kaštio u Stonu

U kartu za obilazak Stonskih zidina uključen je i obilazak tvrđave Kaštio u Stonu. Tvrđava je odvojena od zidina, a njena je gradnja počela 1357. godine, također radi zaštite solane. S vrha tvrđave dobro možete vidjeti kako zidine u obliku peterokuta obuhvaćaju Ston.

Tvrđava Kaštio i crkva svetog Vlaha

Unutarnje dvorište tvrđave Kaštio

Maraton po Stonskim zidinama

Znate li da se svakog rujna po Stonskim zidinama i okolici trči maraton? Sami birate hoćete li trčati 4, 15 ili 42 kilometra.

Najveće zidine nakon Kineskog zida

Imate li dojam koliko su ove zidine velike? Ukupna dužina im je bila oko 7 kilometara. Na njima se nalazi 10 okruglih i 31 četvrtasta kula. Tu je i 5 tvrđava i 6 polukružnih bastiona.

Nakon Kineskog zida, Stonske zidine su najdulji sačuvani obrambeni sustav na svijetu.

U jednoj od kula

Propadanje zidina i njihova obnova

Dubrovačka Republika je dočekala svoj kraj početkom 19. stoljeća. Tada zbog neodržavanja počinje propadanje zidina. Dijelovi zidina su prodani privatnim osobama, a kamen se koristio kao građevni materijal. Stradale su i u potresima.

Možete li zamisliti da je dio zidina srušen 1874. godine kako bi se sagradio slavoluk kao priprema za dolazak cara Franje Josipa? Isti se slučaj dogodio i s dijelom zidina oko Korčule. Car je posjetio i Manojlovački slap na rijeci Krki.

Za zaštitu zidina od sredine 20. stoljeća brine se Društvo prijatelja dubrovačke starine. Radovi na obnovi počeli su 2003. godine, a na dijelu zidina traju i dalje. Od 2009. godine zidine su otvorene za posjetitelje.

Grad Ston u Hrvatskoj