Temišvar: što posjetiti u gradu palača i revolucije?
Temišvar nas je oduševio! Zovu ga Grad cvijeća, Mali Beč i Revolucionarni grad, što znači da dočekuje posjetitelje s bezbroj priča. Ako se pitate što posjetiti u Temišvaru, ovaj je putopis za vas! Napisala sam u njemu i brojne zanimljivosti o gradu.
Temišvar smo odabrali kao grad u kojem ćemo ući u 2026. godinu. Posjetili smo ga za vrijeme road tripa po Rumunjskoj, na kojem smo s djecom istražili i fantastičan rudnik soli Salina Turda, gradić Alba Iulia te bajkoviti Korvinov dvorac. Smještaj za dvije noći uzeli smo preko Bookinga.
Par servisnih informacija ako planirate putovanje u Rumunjsku autom
Gorivo je u Rumunjskoj skuplje nego u Hrvatskoj pa natočite prije izlaska iz Hrvatske. Parkiranje smo plaćali preko mobilne aplikacije TPARK. Vinjetu za autoceste kupite preko ove stranice jer tu je najjeftinija. Postoje brojni preprodavači vinjete na webu i na drugim ju mjestima možete kupiti za duplo (i više) veću cijenu.
Centar Temišvara prepun je neobičnih kipova.
Zanimljivost: Temišvar se nakon oslobođenja od Osmanlija razvijao po austro-ugarskom urbanističkom modelu pa ga nazivaju Mali Beč. Velik dio centra čine reprezentativne palače koje su izgradili bogati trgovci, bankari i industrijalci, baš kao u Beču.
Znamenitosti Temišvara
Trg Union: barokni centar Temišvara
U obilazak Temišvara smo krenuli s najvećeg trga u gradu, Trga Union (Trg ujedinjenja ili Piața Unirii). Parkirali smo u njegovoj blizini, ovdje. Trg je ogroman, a u njegovom se centralnom dijelu nalazi travnata zelena površina s klupama za sjedenje i Stup kuge. U trenutku našeg dolaska ta je trava bila okupirana s bezbroj golubova koji nisu djelovali kao da im hladnoća smeta, a i priuštili su nam par spektakularnih grupnih letova. Kad već spominjem grupe, na trgu se nalazilo i nekoliko turističkih grupa pa smo ih po običaju malo prisluškivali. S Trga ujedinjenja možete krenuti na vožnju vlakićem po centru grada.
Današnje je ime Trg ujedinjenja dobio nakon ujedinjenja Banata s Rumunjskom 1919. godine. Na ovom smo putovanju posjetili i grad Alba Iulia, u kojem je iste te godine proglašeno ujedinjenje Transilvanije s Rumunjskom. U Alba Iuliu možete otići i na organiziranom izletu iz Temišvara.
Temišvar – znamenitosti na glavnom trgu
Gotovo sve građevine na Trgu ujedinjena izgrađene su između 18. i 20.st., u vrijeme kada je Temišvar bio dio Habsburške Monarhije. Stil je tipično srednjoeuropski, vjerojatno će vam biti poznat, sličan je Beču ili Budimpešti. U više zgrada nalaze se kafići i restorani s terasama na samom trgu, što me podsjetilo na glavni trg u Krakovu.
Trg ujedinjenja poseban je po jednom detalju. Na njemu zajedno stoje srpska pravoslavna katedrala i katolička katedrala sv. Jurja.
Srpska pravoslavna katedrala izgrađena je sredinom 18. st..
Uz nju se nalazi prekrasna građevina, rezidencija pravoslavnog biskupa koja je građena dvije godine s početkom u 1745. U njoj su danas izložene razne vjerske umjetnine.
Katedralu sv. Jurja izgradili su Habsburgovci nakon protjerivanja Turaka u 18. st. Kip kojeg vidite u prvom planu je Stup kuge. Golub je također htio pozirati.
Zanimljivost: Obratite pažnju da su tornjevi katedrale niži od uobičajenih. Napravljeno je to planski kako crkva ne bi previše “stršala” i tako postala laka meta u slučaju ratu.
Stup kuge (rum. Coloana Ciumei) podignut je 1740. godine kao zahvala Bogu što je Temišvar “preživio” dvogodišnju epidemiju kuge, jednu od najsmrtonosnijih bolesti u europskoj povijesti. Na samom vrhu stupa nalazi se kip Djevice Marije, a okolo sveci koji su se u srednjem i ranom novom vijeku zazivali protiv epidemija.
U Temišvaru se nalazi više tisuća povijesnih zgrada!
Jedna će vam građevina na Trgu ujedinjenja svojim zaobljenim formama sigurno privući pažnju. Tepaju joj “Gingerbread house“, svi se ispred nje slikaju, a izgrađena je početkom 20. st. u stilu mađarske secesije.
Na Gingerbread house potražite nekoliko motiva košnica.
Pronađite na trgu ružičasto zelenu četverokatnicu iz 1910. godine, u čijem se prizemlju od trenutka izgradnje nalazi ljekarna. Zove se kuća Bruck.
Kuću Bruck smatraju najljepšom secesijskom kućom u Temišvaru.
Na Trgu ujedinjenja stoji i barokna palača u kojoj je danas Muzej likovnih umjetnosti. Nekada je ta palača bila guvernerova rezidencija.
Temišvar se baš lijepo sredio u vrijeme zimskih praznika.
Trg slobode: zamislite djevojke kako idu na bal
Sljedeći trg na koji trebate došetati je Trg slobode (Piata Libertatii) na kojem stoji Stara gradska vijećnica, a u vrijeme adventa i klizalište. U srednjem je vijeku upravo ovdje prolazila trgovačka ruta koja je vodila do Beograda. U vrijeme dok su Temišvarom vladali Turci Osmanlije, na trgu je stajala najvažnija gradska džamija. Kad su u 18. st. zavladali Habsburgovci, trg je postao mjesto gdje su održavane vojne vježbe, a na mjestu džamije 1788. je “niknuo” Vojni kasino.
Zanimljivost: Vojni kasino je bio društveni prostor unutar vojarne, u kojem su se časnici družili, održavali svečane večere, razne prijeme i balove. Poziv na bal u kasinu je bilo teško dobiti i uglavnom su pozivane mlade djevojke iz bogatih obitelji koje su imale visok miraz. Djevojke su se za taj bal pripremale cijelu godinu, uzimale su satove plesa i unajmljivale krojače da im pripreme haljine od skupocjenih tkanina naručenih iz Beča. Sve to s ciljem da se udaju za časnika.
Na Trgu slobode vidjet ćete spomenik koji prikazuje Djevicu Mariju i sv. Ivana Nepomuka. Taj je svetac zaštitnik Češke i grada Praga pa u putopisu o Pragu pročitajte detalje o njemu.
Spomenik je postavljen 1756. godine. Na njemu proučite reljefe – priče iz života sv. Ivana Nepomuka.
Na trgu je i nekoliko modernijih kipova.
Što posjetiti u Temišvaru: ulica s kišobranima
Na svim društvenim mrežama prikazuju se slike pješačke ulice u kojoj sjenu prave šareni kišobrani. Nalazi se ona i na puno razglednica koje prikazuju Temišvar. No kad smo mi došli, u toj su ulici visjeli oblaci! Zove se ona Alba Iulia i povezuje Trg slobode s Trgom pobjede. Kišobrane će sigurno vratiti kad zatopli, a trebate još znati da se u toj ulici nalazi jedna veća suvenirnica u kojoj možete kupiti ručno rađene (kažu) šarene zdjelice.
Lijepa je ulica i kad u njoj vise oblaci.
Trg pobjede (Piata Victoriei)
Piata Victoriei ili Trg pobjede izduženi je trg prepun života, na čijem se jednom kraju nalazi katedrala (Rumunjska pravoslavna metropolitanska katedrala), a na drugom zgrada Opere. Između njih nalazi se hrpa kafića i štandova, još više golubova, velika zelena površina s cvijećem i zelenilom te velike fontane.
Našli smo na trgu i knjižaru u kojoj mi se sin ponovio u “pravi rumunjski suvenir” – najnoviji Gregov dnevnik na engleskom jeziku. Posjetili smo i dva štanda, na jednom kupili kolač sa zavidnom količinom maka, na drugom kuhano vino.
U Drugom svjetskom ratu trg je bio teško bombardiran i mnoge njegove zgrade bile su uništene. Danas je obnovljen i potpuno pretvoren u pješačku zonu.
Zanima li vas kako je izgledao poljski grad Gdanjsk nakon Drugog svjetskog rata?
Dok šetate po trgu, obratite pažnju na arhitekturu.
Pronađite kip vučice, Romula i Rema
Zanimljiv detalj trebate pronaći na Trgu pobjede – stup na kojem kip vučice doji Romula i Rema. Kopija je to poznatog kipa iz Rima, a ovdje stoji jer ga je grad Rim poklonio Temišvaru u prvoj polovici 20. stoljeća. Rumunji se smatraju potomcima romaniziranog stanovništva Dacije, a Dacija je bila rimska provincija na području današnje Rumunjske.
Rumunjski jezik pripada grupi romanskih jezika i ima korijene u latinskom. U toj grupi nalaze se i španjolski, portugalski, francuski te talijanski jezik. Rumunjsku možete zamisliti kao “otok” okružen državama čiji jezici pripadaju slavenskoj i ugrofinskoj grupi.
Postavljanjem ovog kipa Rumunjska je željela poručiti da kulturno i jezično pripada latinskom svijetu.
Kip vučice koja doji Romula i Rema našli smo i na glavnom trgu u Briselu!
Zgrada opere: mjesto gdje je počela revolucija 1989. godine
Možda će vam malo upasti u oči neobizantski stil gradnje zbog kojeg se zgrada Opere baš i ne uklapa uz druge građevine na Trgu pobjede, ali upravo ju to čini posebnom. Ispred nje smo s djecom čekali 2026. godinu, stojeći ispod tzv. “balkona revolucije” i čudeći se snazi u nogama i glasu ukrajinske pjevačice Ruslane, koja je novogodišnju večer učinila uistinu posebnom.
Temišvar je bio prvi grad u Rumunjskoj koji se otvoreno pobunio protiv komunističkog režima Nicolaea Ceausescua 1989. godine.
“Balkon revolucije” na zgradi Opere nosi to ime jer su s njega, kao s neke govornice, po prvi put držani javni govori protiv komunističkog režima.
Wikipedija kaže: “Demonstracije u Temišvaru 1989. bile su izazvane vladinim pokušajem da progna Laszla Tokesa, mađarskog svećenika, zbog navodnog širenja nacionalne mržnje…. ubrzo su prerasle u opći prosvjed protiv Ceausescuovog režima… 17. prosinca 1989. godine vojska, policija i Securitate otvorile su vatru na demonstrante…” Za koji dan demonstracije su se proširile po cijeloj zemlji, a sve je završilo tako da su Ceausescuo i njegova supruga (nakon par uspješnih bjegova helikopterom) prvo optuženi za razne zločine na vojnom sudu pa odmah i javno pogubljeni u gradu Targoviste. Njihovo se pogubljenje prikazivalo na brojnim svjetskim televizijama.
Metropolitanska katedrala
Ubrzali smo korak do katedrale na suprotnom kraju Trga pobjede kako bi malo pobjegli od hladnoće. Izgrađena je sredinom 20. stoljeća, a službeni podaci kažu da je njen stil temeljen na rumunjskim pravoslavnim, kasnorenesansnim, osmanskim i bizantskim arhitektonskim elementima. Katedrala ima veliku središnju i četiri manje kupole, promotrite kako su lijepo ukrašene pločicama s vanjske strane! Središnji toranj katedrale viši je od 90 metara, što ju čini drugom najvišom crkvom u Rumunjskoj.
Kada uđete u katedralu nećete znati gdje gledati, tj. svuda ćete gledati jer je svaki njen kvadratni centimetar, od poda, preko zidova do stropa u potpunosti prekriven muralima i raznim ukrasima.
Ulaz u katedralu je besplatan i iskrena preporuka da u nju uđete i malo joj se divite.
Nakon posjete Metropolitanskoj katedrali, možete prošetati kroz Katedralni park do rijeke Bega (Begej). To je prva uređena i plovna rijeka u Rumunjskoj, kanalizirana još u 18. stoljeću. Izvire u Rumunjskoj, prolazi kroz Temišvar i nastavlja prema Srbiji, gdje se ulijeva u rijeku Tisu.
Malo o komunizmu: SCARTZ club Temišvar
Ako vas zanima tema komunizma u Rumunjskoj, trebate znati da je Temišvar ponosni vlasnik jednog neobičnog vintage kafića ili kluba. Nalazi se malo izvan užeg centra grada i pješačke zone, otprilike 20 minuta pješice od zgrade Opere. Zove se SCARTZ. U vrijeme komunizma bio je poznat po alternativnoj glazbi i umjetničkoj slobodi. Okupljali su se u njemu umjetnici i studenti koji su odbacivali službenu kulturu režima.
U podrumu kafića nalazi se Komunistički muzej potrošača (Muzeul Consumatorului Comunist). Izloženi su tu razni predmeti i proizvodi koji su bili dostupni Rumunjima tijekom komunističke ere. Ulaz u muzej bi trebao biti potpuno besplatan (javite ako nije).
Ova tura na GetYourGuideu imaj dobre recenzije:
Shopping centar Iulius Town
Prvi put u životu sam se izgubila u shopping centru upravo u Temišvaru. Ogroman je! U njega smo otišli autom kako bi “turistički obišli” Primark. “Obišli” smo i divovski food court u kojem smo i ručali.
Zanimljivosti o Temišvaru
164 godine! Toliko su dugo ovim krajem vladali Turci Osmanlije, od 1552. do 1716. godine. Temišvar je tada bio jedna od najvažnijih utvrda u jugoistočnoj Europi. Kad kažem “utvrda”, znači da je grad imao zaštitne zidine, a imao ih je i u vrijeme vladavine Habsburgovaca. Onda je stigao kraj 19. st. i zidine su počele smetati širenju grada, a i nudile su dobar materijal za gradnju novih građevina. Srušene su. Jedan mali dio zidina je sačuvan i zove se Bastionul Theresia.
Dok šetate ulicama Temišvara, obratite pažnju na velike murale na brojnim građevinama.
Sad ću skočiti na trenutak u Trst, u kojem većina ljudi naruči Illy kavu. Trebate znati da se gospodin Illy u trenutku rođenja zvao Ferenc, jer rodni mu je grad Temišvar. Nakon što je osnovao tvrtku Illy i izumio prvi automatski aparat za espresso, u talijanskom je duhu promijenio ime u Francesco.
Temišvar je prvi grad u Europi s električnom javnom rasvjetom na ulicama. U njemu su električne žarulje zamijenile plinske lampe prije nego u Parizu ili Londonu! Koristila se tada istosmjerna struja koja se mogla prenositi na male udaljenosti. 11 godina poslije je i prvi grad u Hrvatskoj dobio javnu rasvjetu. Bio je to Šibenik koji je “zasvijetlio” zahvaljujući hidroelektrani Jaruga u današenjem NP Krka. U Šibeniku je korištena izmjenična struja po Teslinom sustavu i po tome je naš Šibenik prvi grad u svijetu.
Ovaj spomen kaže da je 1884. u Temišvaru postavljeno je 731 električno svjetlo (žarulje).
Za kraj nešto za ljubitelje piva
U Temišvaru se nalazi prva tvornica piva u Rumunjskoj. Zove se Fabrica de Bere Timisoreana, a osnovana je 1718. godine na inicijativu austrijskih vlasti, pod zapovjedništvom princa Eugena Savojskog. To vam je isti čovjek koji je dao izgraditi tvrđavu u Slavonskom Brodu. Pivo koje nosi ime grada možete probati u većini kafića u gradu ili ga kupiti u samoposlugi. Mi smo ga kupili u spomenutom shopping centru i to dupli 6-pack. Ako mene pitate, odličan suvenir iz Temišvara!
Nakon Temišvara, autom smo se odvezli u Suboticu.
