Pećinski park Grabovača: 10 minuta od autoceste Zagreb - Split
Ne znam kako vi, ali ja “moram” negdje stati kad se vraćam s mora. Tako smo ove godine s djecom posjetili Pećinski park Grabovača koji je od autoceste Zagreb – Split udaljen samo 10-ak minuta autom. Vodim vas u ličko podzemlje, u špilju Samograd!
Pećinski park Grabovača jedini je pećinski park u Europi. Zanimljivo je da se podzemlje ovoga kraja istražuje već 180 godina. Do sada je otkriveno 40-ak speleoloških objekata, no samo je špilja Samograd osvijetljena i uređena za turističke obilaske.
Špilja Samograd – detalji o obilasku
Kada izađete s autoceste na izlazu Perušić, do pećinskog ćete se parka voziti 10-ak minuta. Provest ćete se pokraj Starog grada Perušića, kojeg još zovu Gradina ili Turska kula.
Stari grad Perušić je simbol Općine Perušić, a Pećinski park Grabovača ga ima na svom logu.
Na ulazu u Pećinski park Grabovača nalazi se besplatni parking i info centar u kojem kupujete ulaznice za obilazak špilje. Tu su i suveniri, a možete i nešto popiti. Ako imate aplikaciju Mudrica, dobit ćete popust na ulaznice. Špilja Samograd je za obilaske otvorena svaki dan, a termine obilazaka provjerite na službenim stranicama. Nije potrebna najava za individualne posjete.
Nakon što ste kupili ulaznice slijedi šetnja nekih 700-tinjak metara do ulaza u špilju. Proći ćete pokraj lijepo uređenog dječjeg igrališta i hotela za kukce, a desno od staze možete na uzvisini vidjeti drveni toranj – osmatračnicu za ptice. Poučna staza ide lagano uzbrdo i na njoj je 100-tinjak stepenica. Ljeti ponesite zaštitu od sunca i dovoljno vode. Vjerojatno ćete uočiti prekrasne leptire, a trebate znati da je 8 od 15 vrsta leptira koje ovdje žive strogo zaštićeno. Još jedan detalj – pripazite da ne stanete na “klikere” od ovaca!
Dječje igrališe
Hotel za kukce
Uz stazu su postavljene edukativne ploče na kojima možete sazanti više o flori i fauni ovoga kraja.
Osmatračnica za ptice
Špilja Samograd se nalazi u ponikvi u koju se ulazi putem betonskih stepenica. Prve su stepenice na ovom mjestu uklesane 1875. godine.
Ulaz u špilju Samograd
Špilja Samograd je jedna od najstarijih turističkih špilja u Hrvatskoj
Špilju je moguće posjetiti jedino u pratnji vodiča, a obilazak traje oko sat vremena. Nije ona prilagođena osobama koje se teže kreću niti manjoj djeci. U njoj se nalaze stepenice raznih visina koje su na mjestima skliske i zaobljene od istrošenosti, a kroz špilju vode gore – dolje zaobilazeći pravo “more” stalagmita. Staza prolazi kroz četiri špiljske dvorane, svaka ima svoje ime i u svakoj će vam dvorani vodič otkriti neke zanimljivosti. Npr. saznat ćete da se četvrta dvorana nalazi samo nekoliko metara ispod površine zemlje i da ovdje stalagmiti rastu neobično brzo.
Temperatura je u špilji, ako se dobro sjećam oko 8 stupnjeva, no bilo je ljeto i neki su ju ljudi obišli u majicama kratkih rukava. Djeci su dobro došle lagane jakne. Radi vlastite sigurnosti obujte čvrste tenisice ili gojzerice.
S 30-ak metara visokog svoda gledaju vas stalaktiti, a vjerojatno i po koji šišmiš. Sve vrste šišmiša su u Hrvatskoj zaštićene, a ovdje ih živi čak 10 vrsta.
Lijepa je špilja jako, izdužena, a zbog visine ostavlja dojam da je uska. Kao da hodate kroz neku ogromnu pukotinu u zemlji koju je netko nekada raskošno ukrasio kamenim dekoracijama…
Špilja Samograd je od 1964. godine zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.
Zanimljivost: Kamene stepenice po kojima danas hodamo kroz špilju, uklesane su ručno 1903. godine kao priprema za posjet bana Khuena Hedervarya. Ima ih 474! Moram vam reći da smo bili i u špiljama s puno većim brojem stepenica – npr. najveća ledena špilja na svijetu (Eisriesenwelt u Austriji) ih ima ukupno 1.400! Ako vam stepenice predstavljaju problem, trebate znati i da u Hrvatskoj postoji jedna divna špilja koja je skroz ravna, a to je špilja Vrelo u Gorskom kotaru.
Najviša je dvorana visoka 30 metara.
Ovdje kao da se priroda malo zaigrala pa prepunila špilju špiljskim ukrasima!
Špilja Samograd je duga 345,8 metara.
Par zanimljivosti:
Špilja Samograd je bila sklonište ljudi u davnoj prošlosti. Nađeni su u njoj ulomci keramike te ljudske kosti za koje se pretpostavlja da su iz 1. st. pr. Kr.
Kroz Pećinski park Grabovača, točnije, kroz njegov rubni dio teče rijeka Lika. Duga je ona 78 km i druga je po dužini rijeka ponornica u cijeloj Europi. Ponire u Kosinjskoj dolini. Htjela bih vam reći i da smo baš nedavno hodali i letjeli zip lineovima u podzemlju uz jednu ponornicu, rijeku Pazinčicu u Pazinskoj jami. Zanima li vas možda kako izgleda ponor rijeke Dobre u Ogulinu?
Vidjet ćete na karti i mjesto Kosinj, a mene je u autu “kopkalo” zašto mi je taj naziv poznat. Onda mi se kćer sjetila – u školi su učili da se upravo u Kosinju krajem 15. stoljeća nalazila jedna od prvih tiskara u jugoistočnoj Europi. Smatra se da je upravo tu 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga na glagoljici, “Misal po zakonu Rimskoga dvora”.
U Pećinskom parku Grabovača možete prošetati po nekoliko poučnih staza raznih duljina. Staze su različite težine i tematike. Tu je negdje i hobitska kućica do koje mi nismo uspjeli doći pa pitajte dok kupujete ulaznice gdje se nalazi.
U parku se nalazi i kameni labirint, mali vrt ličkog bilja te jezero.
U blizini ulaza u špilju počinje poučna staza “Čovjek i krš”. Možete prošetati i do vidikovca Ploče.
Sada idemo u jednu špilju u Gorskom kotaru koja se kroz nekoliko dvorana spušta duboko ispod površine zemlje. Zove se špilja Lokvarka.
