Obilazak Ogulina: jedan dan u gradu legendi i bajki

Kako ukratko opisati Ogulin? Probat ću ovako: grad na samoj granici Like i Gorskog kotara, ispod čijih se ulica nalazi ogromni labirint kanala i špilja. Ili: grad iznad kojeg se uzdiže kameni strmi vrh planine Klek, koji je oduvijek golicao maštu ljudi. Kada malo bolje upoznate ovaj kraj, možda se zapitate zavija li to na vrhu Kleka vjetar ili se ipak čuju vještice. Obilazak Ogulina ne može proći bez brojnih legendi, takvih da ćete stvarno pomisliti da su istinite, jer tko bi ih uopće mogao izmisliti!?? Jako je teško ukratko opisati Ogulin, ipak je on bio inspiracija za stvaranje bajki.

Malo službenih podataka: Ogulin leži u prostranoj udolini 323 metra nad morem. Pripada Karlovačkoj županiji. Udolinom teku dvije rijeke, Dobra i Zagorska Mrežnica.

Glavni trg u Ogulinu i crkva u kojoj je krštena Ivana Brlić-Mažuranić

Istražite Frankopanski kaštel u Ogulinu

Sagradit ćemo kaštel pokraj dubokog kanjona i ponora rijeke Dobre! S te nam strane Osmanlije neće moći prići! Vjerojatno je tako razmišljao Bernardin, član slavne obitelji krčkih knezova Frankopana, kada je oko 1500. godine dao naredbu za gradnju kaštela. Živio je u vremenu kada je svakim danom rasla opasnost od nemilosrdnih Osmanlija. U tom je vremenu Bernardin bio jedan od najmoćnijih velikaša i u svom je “mandatu” radi obrane od Turaka dao izgraditi više kaštela. Danas su većinom ruševni, a jedan od njih, slikoviti ruševni kaštel u Novigradu na Dobri, smo također posjetili s djecom.

U kaštel su se ljudi mogli skloniti u slučaju opasnosti. Upravo se zato narod iz okolice počeo doseljavati bliže ovoj oazi sigurnosti. Na kraju je oko kaštela nastalo naselje drvenih kućica, a naš je Bernardin Frankopan postao osnivač Ogulina.

Zidine kaštela omeđuju dvorište s tri strane

Kaštel s dvorišne strane

Replika kipa koji se sredinom 19. st. nalazio na kamenom mostu u Tounju

1570. godine Ogulin je postao sjedište 13. graničarske kapetanije, koju se smatralo najvažnijom u cijeloj Vojnoj krajini. U drugoj polovici 19. stoljeća Frankopanski kaštel gubi obrambenu ulogu i jedno vrijeme služi kao zatvor.

Vi danas možete prošetati hodnicima kaštela kojima je i Bernardin Frankopan hodao. Uvijek me razveseli kada su stari kašteli pretvoreni u mjesta koja su otvorena javnosti. Unutar više od 500 godina starih zidina, smjestio se Zavičajni muzej Ogulina. Detalje o obilasku muzeja i zbirkama koje u njemu možete pogledati saznajte ovdje.

Znate li da su Frankopani bili vlasnici i Trsatske gradine u Rijeci?

U Zavičajnom muzeju Ogulina

Spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić u muzeju

Što posjetiti u Ogulinu: Ivanina kuća bajke

Jedan od glavnih razloga našeg dolaska u Ogulin s djecom, maštovita je kuća u kojoj se na interaktivan način upoznajete s bajkama Ivane Brlić-Mažuranić i drugih bajkopisaca. Smještena je u dvorištu Frankopanskog kaštela. Obzirom da nas je ova mala čarobna kuća baš oduševila, posvetili smo joj cijeli članak.

Detalj iz Ivanine kuće bajki

Zavirite u Đulin ponor

Pokraj Frankopanskog kaštela nalazi se duboki ponor. Na stijeni ponora je profil muškarca, još jedan dokaz da se priroda voli igrati svojim kreacijama. Svi vjeruju da je to kapetan Milan. Evo i skraćene legende iz 16. stoljeća.

Djevojka Đula ili Zulejka je bila kći plemića i po običaju je imala ugovoreni brak. Zaljubila se u kapetana Milana koji je branio frankopansku utvrdu u Tounju. Na žalost, on je poginuo u bitci s Turcima. Đula nije mogla izdržati bol i bacila se u ponor. Danas Milan za njom gleda sa stijene iznad ponora.

Vidite li lice na stijeni? Moja su djeca bila oduševljena kada su ga uspjela naći!

Još jedna zanimljivost: Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske iz 1673. godine Ogulin se naziva Julin grad. Po Đuli naravno. Znate li da se legenda o nesretnoj ljubavi veže i uz Veliki Tabor?

Đulin ponor

Dobra: rijeka koja gradi podzemni svijet

Lekcija iz zemljopisa: Gornja ili Ogulinska Dobra je 50 kilometara dug dio rijeke Dobre, koji teče od izvora pa do mjesta gdje rijeka ponire u zemlju. Njen strmi i duboki kanjon prolazi kroz Ogulin, a u Đulinom ponoru u samom centru grada Dobra ponire pod zemlju. Taj je ponor taman negdje ispod Frankopanskog kaštela. Kroz Đulin ponor ulazite u špiljski sustav Đula-Medvedica, drugi po veličini špiljski sustav u Hrvatskoj. Dug je više od 16 kilometara.

Dok šetate ulicama Ogulina, budite svjesni da vam se duboko pod nogama pruža labirint podzemnih kanala i špilja. Stvorila ih je upravo rijeka Dobra.

Kanjon Dobre u Ogulinu

Idemo malo s rijekom u podzemlje. Možete li zamisliti da je ovaj vodom ispunjen potpuni mrak u dubini zemlje, po bioraznolikosti najbogatiji kraj u Hrvatskoj? Na primjer, biste li se htjeli susresti s ogulinskom špiljskom puzavicom??? Vjerojatno nikada nećete, jer je ova endemska vrsta otkrivena jedino u ogulinskom podzemlju. Društvo joj u potpunom mraku prave čovječje ribice, šišmiši i brojne druge vrste.

Rijeka Dobra kilometrima dalje izlazi iz zemlje kroz špilju Gojak, tu se na njoj nalazi hidroelektrana. Sada se naziva Donja Dobra i teče idiličnim i pitomim krajolikom sve do Karlovca gdje utječe u Kupu. Na puno se mjesta na nevjerojatno plavozelenoj Donjoj Dobri ljeti možete okupati.

Rijeka Dobra u Novigradu na Dobri

Želite li biti mlađi ili se oženiti za Ogulinku?

Nisu sve ogulinske legende tragične. Vama muškima kojima oko poleti za nekom Ogulinkom, preporučujemo da se napijete vode iz vrela u glavnom ogulinskom parku. Moj je muž testirao ovu legendu pa čekamo rezultat. Izgleda da će mi i sinovi naći supruge u Ogulinu. Što se tiče mene i kćeri, mi smo se napile vode s vrela i baš smo se nakon osvježenja osjećale prekrasno. Ipak je to voda koja žene proljepšava i čini ih mlađima i boljima, a muškarce ženi s Ogulinkama…

Vrelo Cesarovac se nalazi u Parku kralja Tomislava, a od 1847. godine ljudima nudi bistru izvorsku vodu. Ako ćete vjerovati legendi, radi se o vilinskoj vodi koja stiže iz izvora u podnožju Kleka, s mjesta gdje žive vile.

Vrelo Cesarovac u Ogulinu

Pravi mamac za djecu se u Ogulinu nalazi u Parku kralja Tomislava. Naravno, radi se o igralištu. U parku se nalazi i crkva u kojoj je krštena Ivana Brlić-Mažuranić, a tu je i spomenik kralju Tomislavu.

Spomenik kralju Tomislavu

Kako je nastala planina Klek?

Obilazak Ogulina ne može proći bez legende o Kleku. Ova je legenda samo jedna od mnogih iz ovog kraja, koja je djelovala na maštu Ivane Brlić-Mažuranić i nastanak Priča iz davnine. Danas je čarobni Klek odredište brojnih planinara.

U davno su vrijeme na zemlji živjeli bogovi i divovi. Divovi su bili nezadovoljni jer su bogovi sebi uzimali svu hranu. Stoga se div Klek zaratio s bogom Volosom. Ovaj je bog imao čarobni mač i skamenio je diva. Tako je nastala planina Klek. Rijeka Dobra teče iz divovih vena, a kada je olujna noć na vrhu Kleka se okupljaju vještice iz cijelog svijeta pokušavajući probuditi diva.

Ogulinsko more: Jezero Sabljaci

Zar nije neobično da na pola puta od Zagreba do Rijeke na trenutak pomislite da ste na moru? Ogulinsko more je jedanaesto po veličini jezero u Hrvatskoj. Ime mu je Sabljaci, a ako pitate lokalce, Sabljaki. Udaljeno je par minuta vožnje od grada. Ovo je akumulacijsko jezero nastalo na toku Zagorske Mrežnice. U toplije se doba godine ljudi u njemu kupaju, uživaju u jedrenju na dasci ili veslanju. Tu su naravno i igrališta za djecu i jako puno divnih mjesta za napraviti piknik.

Podsjeća li vas jezero Sabljaci na more???

Slikovita cestica vijugajući prati oblik jezera i stalno vam prikazuje njegove ranije neprimjećene dijelove. Obratite pažnju na pravu vojsku patkica i drugih ptica koje uživaju na površini vode.

Ako mene pitate, ovo je super mjesto za snimanje glazbenog spota!

Jezero u obliku srca: Šmitovo jezero

Spomenula sam kako često izgleda kao da se priroda zabavlja dok nešto stvara. Posebno u ovom krškom kraju. Obilazak Ogulina začinite odlaskom do nestvarno lijepog malog jezera u obliku srca. Ako idete do ovog jezera proći ćete cijelu dužinu ceste pokraj jezera Sabljaci. Šmitovo jezero, kao valjda i sva mjesta ogulinskog kraja, ima svoju legendu, a sve detalje saznajte u ovom članku.