Špilja Lokvarka: istražujemo dubine Gorskog kotara

Kaže meni prijateljica: “Nećemo sada u špilju, prehladno je!” Ali znate li da su u špiljama temperature uvijek stalne? Dobra je varijanta posjetiti špilju kada je vani jako hladno, jer će vam u njoj zapravo biti toplo. Nije loše ni ljeti malo “skoknuti” u špilju da se rashladite. Špilja Lokvarka u Gorskom kotaru nam je sa svojih 8 stupnjeva pružila toplinu, jer smo ju posjetili za vrijeme, kako meteorolozi kažu polarnih hladnoća. Nekako pamtim da smo te polarne hladnoće u mom djetinjstvu nazivali jednostavno zima…

Dok planinarite po veličanstvenom Gorskom kotaru, jeste li svjesni da se u dubini ispod vas može nalaziti špilja puna stalaktita i stalagmita koju još uvijek nitko nije otkrio? Špilja Lokvarka je otkrivena 1911. godine. Na ulaz u nju je slučajno nabasao Jakov Bolf Talijanetov prilikom iskopavanja vapnenca.

Ulaz u špilju Lokvarku

Pogled na Lokve

Obilazak špilje Lokvarke

Špilja Lokvarka se nalazi između Delnica i mjesta Lokve. Nakon izlaska s autoceste kod Delnica, do parkinga kod špilje dijeli vas samo par minuta vožnje autom. Ulaznica je 60 kuna po osobi. Obilazak je moguć samo u pratnji vodiča, a traje oko sat vremena.

Ova ogromna i jako dojmljiva špilja je zatvorena u slučaju lošeg vremena, a radno vrijeme provjerite na stranici.

Put od parkinga do špilje vodi prvo uz cestu…

…pa uzbrdo kroz šumu.

Špilja Lokvarka ima šest galerija (dvorana), a vi posjećujete prve četiri. Galerije se redaju jedna dublje od druge, a povezuju ih strme stepenice koje je postavila hrvatska vojska 2011. godine. Na mjestima možete vidjeti i prirodne stepenice koje je tako šarmantno napravila voda. Špilja nikako nije pilagođena manjoj djeci.

Spustit ćete se do dubine od 75 metara pod zemljom. Možete li zamisliti da do sada istraženi dio špilje ide još dodatnih dvjesto metara u dubinu!?

Pravila ponašanja u špilji Lokvarki

U prošlosti su ljudi kidali i kao suvenire uzimali stalaktite ili stalagmite. Nisu znali da njih u tom obliku drže jedino mikroklimatski uvjeti koji vladaju u špilji i da će izvan špilje propasti… U Lokvarki ćete vidjeti i potpise brojnih ljudi koji su, prije nego je špilja zaštićena, autogramima ukrašavali njene stijene.

Brojne autograme ćete vidjeti i u špilji Mramornici u Istri, a najstariji je iz 18. stoljeća.

Imena luda nalaze se svuda…

Vidjet ćete stalaktite u obliku špageta, zavjesa, uzorke na svodu koji izgledaju kao prave žile od planine, a na trenutke ove “žile” djeluju kao da si u nekom živom organizmu. Postoji i velika kreacija koja asocira na mamuta, a djeci je posebno zabavno prepoznavati likove koje je priroda tako vješto oblikovala.

Stijene, stalaktite i stalagmite nije dozvoljeno dirati. Jedino što smijete dirati su rukohvati. Nije dozvoljeno ni korištenje blica pri fotografiranju.

Baš mi je neobično da ovaj prekrasan podzemni svijet nije poslužio u snimanju nekih filmova. Bez problema ovdje možete zamisliti patuljke, na primjer iz Gospodara prstenova. Mi smo patuljke tražili prilikom obilaska rudnika u Rudama kraj Samobora, a znate li da rudnici, jednako kao i špilje imaju stalnu unutarnju temperaturu?

Pastrva u dubini Gorskog kotara

U petu i šestu galeriju špilje Lokvarke mogu ići samo dobro opremljeni speleolozi. Šesta je galerija slučajno otkrivena tek nedavne 1998. godine, a do nje vodi dug vertikalni hodnik. Otkrili su ju lokalni speleolozi pa je po jednom od njih dobila ime Gordanova dvorana. Danas jedino u njoj postoji vodeni tok rijeke ponornice, a meni je pravo iznenađenje bilo da su u toj gorskokotarskoj dubini otkrivene ribe iz porodice pastrva!! Kao da nisam ništa naučila o slatkovodnim ribama Hrvatske u akvariju Aquatika u Karlovcu. Mi u špilji nismo vidjeli ni jednu životinju, iako ih tamo živi tridesetak vrsta.

Zanimljivost koju nećete moći doživjeti: šesta galerija je velika kao prve četiri galerije zajedno!

Priroda: vrhunski unutarnji dizajner

Špilje nastaju djelovanjem rijeka ponornica. Nakon što rijeka izdubi glatku špilju i nestane u većim dubinama zemlje, špilja se osuši i počinje “ukrašavanje”. Voda s površine zemlje prolazi do špilje, a s njom u špilju kapaju i otopljeni minerali. Talože se i nastaju stalaktiti i stalagmiti. “Rastu” polako, oko 1 centimetar u sto godina. Nakon što prođe dovoljno vremena, stalaktiti se spoje sa stalagmitima i nastanu stupovi. Ovako se priroda igra dizajnera interijera.

Da zaključim edukaciju “kako nastaju špilje”: Jednom kada voda ode iz šeste galerije u veću dubinu, špilja Lokvarka bi mogla postati bogatija za još jednu galeriju…

Špilja Lokvarka je ponosni vlasnik čak 16 metara visokog stupa. Nalazi se u drugoj galeriji, a vi sami izračunajte koliko mu je godina trebalo da nastane!

Najveći stup u špilji Lokvarki

Potrebno je malo kondicije kako bi se prvo spustili do zadnje galerije pa se istim stepenicama vratili van. Pri kraju obilaska smo svi bili prilično zagrijani i s radošću dočekali hladan zimski zrak pred špiljom. Nama je izlet u špilju Lokvarku bio prekrasan uvod u dan proveden na sanjkanju u Lokvama.