Zanimljivosti o Vezuvu, najpoznatijem vulkanu na svijetu

Vezuv je prvi vulkan po čijem sam krateru hodala, ujedno i jedan od najpoznatijih vulkana na svijetu. Njegova se “slava” veže uz 79. godinu, kada je ogromnom erupcijom u potpunosti zatrpao dva rimska grada, Pompeje i Herculaneum. Kako bi vam izlet bio potpun, donosim brojne zanimljivosti o Vezuvu!

Do Vezuva smo došli u vlastitom aranžmanu, vlakom iz Napulja. Isti dan smo posjetili i Pompeje. Sve detalje o organizaciji ovog jednodnevnog izleta, saznajte ovdje.

Na vrhu Vezuva.

Zašto se vulkan zove “vulkan”???

Zamislite stare Rimljane koji su prije dva tisućljeća živjeli u raskošnom gradu, u podnožju velike planine. Velika je vjerojatnost da nisu znali da je ta planina vulkan, što ni ne čudi jer je Vezuv dugo mirovao prije velike erupcije i katastrofalnog uništenja Pompeja. Nakon erupcije 79. godine, planina iz koje sijeva vatra dobiva naziv “vulkan”, po rimskom bogu vatre, Vulkanu.

Prema mitologiji, kovačnica boga Vulkana se nalazila u Etni na Siciliji, a erupcije nastaju kada se Vulkan naljuti jer ga žena Venera vara s ljubavnikom.

Do kratera ćete hodati oko pola sata uzbrdo.

Bijela linija pokazuje razinu do koje je lava ispunjavala krater.

Vezuv spada među najopasnije vulkane na svijetu!

Postoji više razloga zašto Vezuv smatraju jednim od najopasnijih vulkana na svijetu. Prvi je taj što su mu neke erupcije bile eksplozivne (jedna takva je erupcija koja je uništila Pompeje). Drugo, pri erupciji su česti piroklastični tokovi, što su poput lavine brzi odroni stijena, vulkanskog pepela i vrućeg plina. Treće, a možda i najvažnije: padine vulkana i njegova okolina, gusto su naseljeni!

U “dometu” vulkana živi oko 3 milijuna ljudi, dok njih 600.000 živi u tzv. crvenoj zoni, u krugu od 10 km od vulkana. Ovo je najgušće naseljena vulkanska regija na svijetu.

Napulj je udaljen 20-tak km od vulkana.

1880. godine s radom je počela uspinjača, kojom se moglo doći do Vezuva. Uništena je u njegovoj zadnjoj erupciji, 1944. godine.

Dok ste na krateru, primijetit ćete da između stijena izlazi dim.

Zašto ljudi žive blizu vulkana, koji se i dalje dimi?

Vulkansko tlo je fantastično za rast biljaka. Na plodnim padinama Vezuva vrhunski uspijeva vinova loza (nemojte propustiti probati lokalna vina!), limuni i naranče, čije se grane svijaju pod težinom plodova. Na štandovima ćete primijetiti sitne rajčice, složene u guste grozdove. Radi se o vrsti Piennolo del Vesuvio, kojoj je zaštićen geografski status kao obilježje kvalitete.

Tlo od stvrdnute lave djeluje poput spužve, dobro zadržava vodu te ga rijetko treba navodnjavati, čak i ljeti.

Vinograd u Pompejima.

Kako je izgledala erupcija koja je zatrpala Pompeje?

Erupcija Vezuva je započela velikom eksplozijom, koja je prema procjenama stvorila 19 km visok oblak vulkanskog dima. Nebo se zacrnilo. Tone vulkanskih krhotina, vrelog pepela i usijanih stijena odletjele su u zrak, pa poput kiše pale na okolne gradove, zatrpavajući ih satima. Veće stijene su udarcima rušile krovove. Obratite pažnju da su u Pompejima većinom sačuvani zidovi kuća, dok su krovovi srušeni. Drugu fazu erupcije Vezuva, obilježio je žestoki tok lave, koja je brzo prekrila Pompeje i druge gradove.

Na prvom vidikovcu na krater, dočekao nas je vodič i rekao: Procjenjuje se da je termalna energija oslobođena u erupciji 79. godine, bila 100.000 puta veća od termalne energije oslobođene pri nuklearnoj eksploziji u Hiroshimi.

Pogled s glavnog trga u Pompejima, na Vezuv skriven u oblaku.

Plinije, čovjek koji je gledao veliku erupciju Vezuva

Pompeji su nastradali od velike erupcije, između ostalog “zahvaljujući” i vjetru koji je od Vezuva puhao prema gradu. Igrom sretnih okolnosti, Napulj je ostao netaknut erupcijom, a kako vidite na fotki, iz Napuljskog se zaljeva erupcija mogla jako lijepo promatrati.

Pogled na Vezuv iz Napuljskog zaljeva.

Upravo to je napravio odvjetnik i sudac Plinije Mlađi: 79. godine je promatrao katastrofalnu erupciju Vezuva iz Napuljskog zaljeva, možda baš s ovog mjesta. Svoje je dojmove i opis erupcije zapisao, a njegov se zapis smatra prvim pisanim opisom vulkanske erupcije na svijetu. Možemo samo zamisliti koliko je ljudi iz Napulja promatralo erupciju… Nisu svi samo promatrali. Neki su krenuli prema erupciji kako bi pomogli pri evakuaciji ljudi, a pri tom su mnogi izgubili živote.

Sudac Plinije je erupciju Vezuva opisao kao tamni kišobran, koji se uzdigao na veliku visinu pa rasuo na sve strane. Zapravo se radilo o rasipanju vrelog kamenja i pepela s velike visine na sve strane nakon eksplozije. Danas vulkanolozi ovaj tip erupcije, po našem gospodinu promatraču Pliniju, nazivaju “plinijske” erupcije.

Pogled na Vezuv iz tvrđave Castel Sant Elmo u Napulju.

Na Pompeje su svi zaboravili!

Nakon erupcije, gornji dijelovi građevina u Pompejima još su virili iz pepela. Pljačkaši su odnijeli sve vrijednosti do kojih se moglo doći. Naknadne erupcije Vezuva skroz su zatrpale grad, sa šest do deset metara visokim slojem pepela i vulkanskog kamenja. I život piše priče, stoljeća prolaze, s vremenom su ljudi zaboravili na Pompeje…

Bogati rimski grad stoljećima je stajao zatrpan. Veliko (i slučajno) otkriće Pompeja dogodilo se krajem 16. stoljeća, prilikom kopanja kanala. Radovi na iskopavanju grada počeli su tek u 18. stoljeću.

Danas je otkopano dvije trećine grada, a možda i manje. Daljnja iskopavanja su zaustavljena, a sredstva usmjerena na očuvanje i konzerviranje iskopanog grada, koji izložen suncu, vjetru i kiši ubrzano propada… Više o Pompejima saznajte ovdje.

Amfiteatar u Pompejima najstarija je kamena građevina te vrste poznata čovječanstvu, a datira iz 80. godine prije Krista.

Ako vam se ne ide u Pompeje, uz Vezuv istražite Herculaneum

Zajedno s Pompejima, u velikoj erupciji Vezuva zatrpan je i rimski grad Herculaneum. Ostaci ovoga grada udaljeni su 10 minuta pješice od stanice Ercolaneo Scavi, na koju izlazite kada iz Napulja idete na izlet na Vezuv. Lokalitet je manji od Pompeja, ali je bolje očuvan. Veći dio Herculaneuma i dalje leži ispod modernog grada Ercolana i male su šanse da će ikada biti iskopan. Možete samo zamisliti koja vam se neotkrivena blaga kriju ispod nogu…

Znate li da možete istražiti i podzemlje ispod Napulja?

Stanica Ercolaneo Scavi

Možda najvažnija zanimljivost o Vezuvu: Može li se erupcija vulkana predvidjeti???

Prije erupcije vulkana, kroz duži se period događaju potresi. Tako je bilo i prije erupcije Vezuva 79. godine, a najjači je potres bio 17 godina prije erupcije. Godinama nakon toga, događali su se brojni slabiji potresi.

Vezuv je aktivni vulkan, do sada je imao brojne erupcije, a prije ili poslije će ponovno eruptirati. Procijenjeno je da se u dubini ispod Vezuva nalazi 400 km2 slojeva magme! Znanstvenici se trude na vrijeme predvidjeti sljedeću erupciju, kako bi se ljudi mogli skloniti na sigurno. Aktivnost Vezuva se prati posebnim uređajima, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.

Pretpostavlja se da bi se erupcija Vezuva mogla predvidjeti 24 sata unaprijed. Postoje planovi kako izvesti evakuaciju u slučaju potrebe, ali zapravo nikome nije jasno koliko bi ta evakuacija bila uspješna.