Đerdapska klisura: najveći kanjon u Europi

Dio granice između Srbije i Rumunjske je blago rečeno spektakularan. Čini ga najveći i najduži europski kanjon, Đerdapska klisura. Kanjon je dug oko 100 kilometara, kroz njega teče rijeka Dunav, a strme su litice oko Dunava na mjestima visoke i 300 metara. Dio Đerdapske klisure koji pripada Srbiji, zajedno s planinskim pojasom uz Dunav širine 2 do 8 kilometara, danas je Nacionalni park Đerdap.

Područje je proglašeno nacionalnim parkom 1974. godine. U njemu živi 270 ptičjih vrsta, a u Dunavu u kanjonu čak 50 ribljih vrsta. U šumama oko klisure živi medvjed, ris, vuk i brojne druge životinje. Na samom ulazu u Đerdapsku klisuru nalazi se tvrđava Golubački grad. Nju smo na ovom road tripu također posjetili, a detalje saznajte ovdje.

Lepenski Vir: je li ovo najstarije naselje u Europi?

U nacionalnom parku se nalazi jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srbiji, Lepenski vir. Procjenjuje se da je zbog vrlo povoljnih uvjeta života, na ovom mjestu cvjetala civilizacija između 8.000 i 5.000 g.pr.Kr. To bi značilo da je ovo možda i najstarije poznato organizirano naselje u Europi. Bavili su se lovom, ribolovom i skupljanjem plodova.

Nalazište Lepenski vir je u prošlosti bilo 25 metara niže, ali je prilikom izgradnje brane i podizanja razine Dunava, izmješteno na sadašnju poziciju. Ovdje možete vidjeti rekonstrukcije starih koliba i posjetiti mali muzej.

Nalazište je poznato po ribolikim skulpturama, za koje se vjeruje da su jedna od prvih europskih umjetnosti.

Smještaj u Srbiji

Na proputovanju Srbijom u više smo se navrata uvjerili u poznatu srpsku gostoljubivost. Na road trip smo krenuli bez prevelikih priprema, a smještaj smo rješavali googlajući uz put. Tako smo jednu noć prespavali u seoskom etno domaćinstvu, iz kojeg se pruža super pogled na Dunav. Kako se nismo ranije najavili, a korona je doba i nemaju gostiju, nije bilo večere, ali nam je gazdarica na brzinu složila odličan i obilan obrok. Noćenje s večerom i doručkom za dvije osobe, platili smo 40 eura.

Pivica za kraj dana s pogledom na Dunav

Rajkova pećina: jedina bijela pećina u Srbiji

Sljedeće je jutro ta naša gazdarica okrenula brda i doline kako bi nam našla brod koji plovi Dunavom (u trenutku našeg dolaska, što zbog korone, što zbog lošeg vremena brodovi još nisu vozili). Uspjela je naći jedan brod koji je spušten u vodu i dogovorila nam plovidbu u podne. Kako je bilo tek jutro i imali smo par sati vremena do broda, ona se opet bacila na telefon i organizirala da samo za nas otvore Rajkovu pećinu, jer ne stignemo u nju u vremenu kada redovno radi.

Rajkova pećina je jedina bijela pećina u Srbiji i nalazi se malo izvan nacionalnog parka. Detalje o obilasku saznajte ovdje.

Sedefasti bazeni u Rajkovoj pećini

U Rajkovoj pećini žive najmanji europski šišmiši. Veliki su kao palac.

Nacionalni park Đerdap: zaplovite Dunavom

Brodom po Dunavu plovimo sami, uz vodiča koji je i kapetan broda. Cijena plovidbe od sat i pol je 15 eura po osobi, što je naš najskuplji izlet u Srbiji. Prolazi se pokraj nevjerojatnih strmih litica kanjona. Brod se u jednom dijelu približi rumunjskoj strani obale, kako bi se vidjele i atrakcije uz Dunav s te strane.

Na jednom dijelu Đerdapske klisure Dunav je najdublji na cijelom plovnom toku, a i najuži, širine oko 150 metara.

Balon stanica je korištena za regulaciju prometa kanjonom. Podignut ili spušten balon je znak kapetanima brodova da prođu ili sačekaju da drugi brod prođe.

S rumunjske strane Dunava se vidi jedna naizgled obična špilja. Zapravo je to prolaz kroz cijelu planinu. Kada ste u Rumunjskoj, možete ići s vodičem u obilazak ove špilje, a kreće se sa suprotne strane planine.

Ovaj je manastir izgrađen na mjestu balon stanice na rumunjskoj obali klisure.

Statua Decebala: Gospodari prstenova na rumunjski način

Za vrijeme vožnje brodom, na rumunjskoj ćete obali vidjeti i najveću kamenu skulpturu u Europi. Visoka je 40 metara, a predstavlja posljednjeg kralja Dačana, Decebala (Decebalus, a neki ga zovu i Decibel). Iako skulptura izgleda jako staro, zapravo ju je prije 20-tak godina dao izgraditi bogati Rumunj, Josif Konstantin Dragan.

Nos kamenog kralja dug je 7, a širok 4 metra.

Pravo ime kralja Decebala je Diurpaneus. Naziv Decebal je dobio nakon više pobjeda u bitkama s Rimljanima, a ime prevedeno znači snaga Dačana.

Znate li koliko je visok najviši kip na svijetu?

Trajanova tabla: kako se rimski car priprema za rat?

Kada idete u rat, morate se dobro pripremiti. Znao je to i rimski car Trajan pa je u pripremi za rat s Dačanima izgradio utvrde, cestu pa most preko Đerdapske klisure. Rimska cesta je izgrađena na izrazito teškom terenu litice uz desnu obalu Dunava i to oko 100. godine. Prva je cesta na klisuri uz Dunav. Šest godina kasnije, Rimljani su osvojili Daciju.

Trajanova tabla je jedini spomen na staru rimsku cestu. Kada je građena brana i hidroelektrana na Dunavu, tabla je izrezana s okolnom stijenom i pomaknuta 20 metara prema gore. Možete ju vidjeti samo iz broda jer je cesta danas potopljena.

Sve detalje o vožnji brodom kroz Đerdapsku klisuru, saznajte ovdje.

Idemo autom dalje uz Dunav pa smo vidjeli i đerdapsku branu.

Kroz Nacionalni park Đerdap prolaze brojne planinarske staze. Mi ih zbog lošeg vremena nismo obilazili, a detalje možete saznati na stranicama parka.

Fotografije: Maja i Nikola