Zanimljivosti o Pompejima uz par dobrih priča

Pompeji pričaju bezbroj priča. Obišla sam u vlastitoj organizaciji ovaj grad kojeg je u vremenu zaustavila velika erupcija Vezuva. FALIO MI JE VODIČ! Ako ikako možete, uzmite si jednog, inače ćete samo šetati i slikati se po ruševnom gradu. Plus, zbog nekog su razloga postavili strašno malo informativnih ploča, a bilo bi lijepo da na licu mjesta možete pročitati više o onome što gledate. U ovom putopisu saznajte neke zanimljivosti o Pompejima i savjete o obilasku, koji bi vam mogli biti dobar uvod u ovu avanturu.

Ako si želite samostalno organizirati izlet na Vezuv i Pompeje i obići ih u jednom danu, sve detalje o organizaciji tog puta pročitajte u ovom putopisu. Pompeji su ogromni te se ovdje možete zadržati veći dio dana. Ako nemate toliko vremena, odvojite minimalno 3 sata za obilazak. Zanimljivosti o vulkanu Vezuvu pročitajte ovdje. Smještaj smo uzeli u Napulju.

U slučaju da ne želite do Pompeja ići sami, možete si kupiti i neki organizirani izlet s polaskom iz Napulja.

Pompeji su stoljećima bili zaboravljeni

Priča broj 1: Zamislite da ste vi radnik. 16. je stoljeće. Živite u Italiji. Kopate neki kanal. Odjednom vam lopata udari u neku ruševinu pod zemljom. Rekli ste svom nadređenom da se nešto nalazi pod zemljom, ali to nikome nije bilo bitno. U tom trenutku niste ni svjesni da ste pronašli grad koji je zakopan pod zemljom stoljećima. Svi su zaboravili da je taj grad ikad postojao.

Taj grad se zove Pompeji. 79. godine zatrpao ga je pepeo i vulkansko kamenje, nakon erupcije vulkana Vezuva. Nakon što se Vezuv smirio, Pompeje su napali pljačkaši i uzeli sve dragocjenosti do kojih se moglo doći. Gornji dijelovi građevina tada su još virili iz pepela, a naknadne erupcije Vezuva skroz su skrile grad i on je s vremenom zaboravljen.

Teško je ovdje zamisliti da sve ovo bilo prekriveno 6 metara visokim slojem vulkanskog pepela i kamenja.

Pogled s foruma (glavnog trga) u Pompejima na Vezuv skriven u oblaku.

Zašto su Pompeji bitni?

Erupcija Vezuva je zatrpala Pompeje 6 metara visokim slojem pepela. Kada je nešto pokriveno pepelom, sačuvano je od kontakta sa zrakom i ne propada. Pompeji su najpoznatije arheološko nalazište na svijetu jer se u njima dobiva uvid u zaustavljeni život rimskog grada iz 1. stoljeća.

Ulaznice za Pompeje možete kupiti online na službenoj stranici. Mi smo ih kupili na blagajni na samom ulazu.

Kroz Pompeje se pruža mreža bezbroj ulica.

Kako se živjelo u Pompejima prije erupcije?

Priča broj 2: Zamislite da živite u Pompejima prije oko 2.000 godina. Naslijedili ste velike vinograde i sada ste poznati vinogradar i vinar. Iznad vašeg grada uzdiže se velika planina obrasla šumom i pitomim vinogradima. Mirna je ta vaša planina, zemlja je na njoj plodna, grožđe slatko, ptice pjevaju, pogled pada na more, sretni ste što ovdje živite.

Pompeji su bili bogato ljetovalište i trgovačko središte u kojem je 10 do 15 tisuća stanovnika živjelo slično kao mi danas. Mnogi imućni Rimljani izgradili su u Pompejima ville jer je klima bila ugodna, a more blizu. Navodno je villu u Pompejima imao i rimski car Neron. Grad je bio vrlo razvijen za to doba i imao je popločane ulice, vodovod (zahvaljujući akvaduktu), kanalizaciju, javna kupališta, kazališta i trgovine. Arheološkim istraživanjima pronađeni su brojni restorani u gradu. Mnogi stanovnici nisu kuhali kod kuće. Jeli su kruh, sir, masline, ribu i razna variva. Pilo se vino.

Freske na zidovima kuća

Zanimljivost: Obratite pažnju na kamene blokove koji su izbočeni na ulicama, oni su nešto kao antički pješački prijelazi. Postavljeni su kako bi ljudi suhih nogu prešli cestu, koja je često bila prekrivena blatom, izmetom raznih životinja ili, u slučaju kiše, vodom koja je tekla kao potok.

Razmak između kamenova napravljen je tako da mogu proći kotači kola.

Centar društvenog života bila su javna kupališta i bilo ih je nekoliko u gradu. U njih su svi mogli doći, od siromašnih do bogatih. Čišćenje tijela je bio dugotrajan proces koji se odvijao u više prostorija, a uključivao je izlijevanje ulja po tijelu pa struganje ulja metalnim instrumentom.  Nije se u kupalištima samo kupalo, u njima se i razgovaralo, sklapali su se poslovi, vježbalo se, igrale su se društvene igre i opuštalo se.

Kupališta su zapravo bila nešto kao društveni klubovi.

Zabava uz krvoproliće

Priča broj 3: Sa svojom ekipom idete gledati borbe gladijatora u amfiteatar. Uvijek zajedno sjednete na ista mjesta na kamenim klupama. Vruće je i gužva je. Nestrpljivi ste. Odjednom svi skačete na noge, izašao je gladijator za kojeg navijate, trenutno najslavnija osoba u gradu. Sigurni ste da on neće danas umrijeti! Plješčete, vičete, pozdravljate ga. Odjednom čujete zvižduke. Stigla je protivnička ekipa, navijaju oni glasno za nekog bezveznog gladijatora. Vičete im razne uvrede. Pogodio vas je kamen. Počela je masovna tučnjava.

Ljudi su u Pompejima, kao i današnji ljudi, voljeli zabavu. Samo malo drugačiju zabavu nego danas. Najveći spektakl bile su gladijatorske borbe. Gladijatori su bili slavne osobe toga doba, a borili su se do smrti s drugim gladijatorima ili s divljim životinjama.

Gladijatorske borbe su održavane u jednom od najstarijih kamenih amfiteatara na svijetu. Izgrađen je oko 70. godine prije Krista.

Kroz amfiteatar u Pompejima danas možete prošetati, iskopan je iz pepela u potpunosti.

Amfiteatar je mogao primiti do 20.000 ljudi. U njemu su postojala udobna sjedala za bogate, a siromašni su sjedili na kamenim klupama.

Zanimljivost: Navijači su se na gladijatorskim borbama svađali i vrijeđali suparničke ekipe. Više puta se dogodila tučnjava navijača. Jednom je zbog masovnih tučnjava Rim na neko vrijeme zabranio gladijatorske borbe u Pompejima.

Kulturno uzdizanje u kazalištu i priča o javnim kućama

Stanovnici Pompeja koji nisu podnosili krvoprolića u amfiteatru, mogli su ići u kazalište. Ljudi su u kazalištu sjedili podijeljeni ovisno o statusu. Bogataši su predstave gledali iz loža, sjedeći daleko od običnih ljudi. Za vrijeme vrućih dana, iznad gledališta se postavljalo privremeno platno radi hladovine. Znate li da se platno postavljalo i u Areni u Puli?

Ako u kazalištu danas zapjevate, primijetit ćete da mu je akustika odlična.

Priča broj 4: Trgovac ste. Došli ste u bogate Pompeje iz neke daleke zemlje. Malo ste se poželjeli ljubavi jer ste već dugo daleko od kuće. Uvijek kad ste u Pompejima odete u istu javnu kuću. U toj vam je kući u potpunosti jasno što se sve nudi – sve moguće “usluge” prikazane su slikama na zidovima, što vam dobro dođe jer ne znate latinski. 

U Pompejima je postojalo više javnih kuća, a najpoznatija je imala slike na zidovima koje su prikazivale usluge. Pretpostavlja se da su slike služile kao “meni” za strance koji nisu govorili latinski.

Obzirom da sam bila bez vodiča, nisam našla javnu kuću pa evo samo slika neke kuće.

Pompeji su bili raj za bogataše

Dok obilazite Pompeje, imat ćete priliku ući u brojne kuće. Neke od njih su prave raskošne ville rimskih bogataša. Na samom ulazu u Pompeje uzmite brošuru, u njoj je karta grada i navedeno je koje su ville otvorene za obilaske na dan vašeg dolaska. Dobro će vam doći jer Pompeji su ogromni i postoji šansa da promašite te ville ili vrijeme kad su otvorene. Bogataške kuće imale su centralne vrtove, fontane, freske na zidovima, mozaike na podu i grijanje. Neki su bogataši u svojim kućama imali privatna kupališta.

Centralni vrt u jednoj villi.

Obratite pažnju na stupove, freske, bezbroj je tu detalja.

Zidovi kuća bili su ukrašeni freskama u intenzivnim bojama.

Ako ste u mogućnosti, obiđite Pompeje uz vodiča kako bi čuli priče o životu ljudi u tom gradu. Ovo su neki od obilazaka koji se nude na GetYourGuideu:

Grafiti su postojali i u Pompejima

Priča broj 5: Mrzite tog čovjeka! Pokazat ćete vi njemu. Na jednom ste zidu urezali njegovo ime i napisali da je on eunuh. No dogodilo se nešto skandalozno! Par dana kasnije dotrčalo vam je dijete i za ruku vas odvuko da vidite novi natpis na zidu. Ispod pošaranog teksta kojeg ste vi napisali, “osvanulo” je vaše ime i zovu vas ćelavac!

Baš kao što ljudi to čine danas, drevni stanovnici Pompeja željeli su ostaviti svoj trag u gradu. Arheolozi su otkrili više od 11.000 različitih grafita. Neki su grafiti poruke koje prijatelji ostavljaju jedan drugom, neki imena ljudi, razni crteži, a tu su i grafiti koji upozoravaju na nešto, npr. da hrana u nekom restoranu ima okus otrova. U bordelima su kupci šarali hvalisanja o svojim ljubavnim iskustvima. Brojni grafiti prikazuju razne uvrede i ismijavanja.

Erupcija Vezuva

Pretpostavlja se da se erupcija Vezuva dogodila 24. kolovoza 79. godine. Novija istraživanja pokazuju da se možda ipak radilo o jeseni obzirom da su arheološkim istraživanjima pronađeni razni jesenski plodovi u kućama. Pompeji su zapravo imali vrlo lošu sreću jer je u trenutku erupcije jak vjetar puhao prema gradu. Donio je taj vjetar vrele plinove i pepeo ravno na grad. Erupcija je bila tako jaka da je odmaknula grad od mora.

Priča broj 6: Opet potres! Već ste svi živčani jer se zemlja stalno trese zadnjih dana. Odmah se sjetite velikog potresa koji se dogodio prije 12 godina. Neki vaši prijatelji napustili su grad dok se zemlja ne smiri. Ovaj zadnji potres jutros bio je baš jak! Rano je poslijepodne. Odjednom –  zaglušujuća eksplozija. Puše vjetar. Nije vam jasno što se događa. Ljudi trče na ulici. Viču. Izlazite van. Trčite negdje.

Stanovnici Pompeja vjerojatno nisu znali da žive u blizini vulkana. Vezuv je bio miran generacijama prije njihovog rođenja.

Eksplozija od silovite erupcije Vezuva čula se stotinama kilometara daleko. Oblak pepela i kamenja podigao se više od 30 km u visinu. Vjetar je u tom trenutku puhao ravno prema Pompejima pa zasuo grad vrelim zrakom, pepelom i kamenjem. Krovovi su se urušili. Spašavanja ljudi i bijegovi dogodili su se tijekom sljedećih nekoliko sati. Dodatni potresi urušili su zidove nekih kuća i ubili još više ljudi. Lava je iz Vezuva počela teći tek kad je pao mrak. Erupcija je trajala dva dana.

Pompeji su u prvom valu erupcije bili pogođeni vrelim plinovima i pepelom, koji su se kretali nezamislivom brzinom. Većina je ljudi poginula jer su udahnuli vreli zrak.

Tijela iz Pompeja: “zamrznuta” priča o ljudima

Priča broj 7: 19. je stoljeće, a vi opet nešto kopate. Sad to radite s nadom da ćete naći nešto vrijedno i spremiti to u svoj džep. Oko vas su i arheolozi. Stigao je i glavni, Giuseppe Fiorelli, faca među arheolozima u Italiji. Ako se vas pita, uveo je vojnički režim kopanja – podijelio je Pompeje na sektore i zahtijevao da se svi nalazi pažljivo dokumentiraju i ostave na mjestu gdje su pronađeni. Vaši su džepovi ostali prazni.

Talijanski arheolog Giuseppe Fiorelli vodio je iskapanja u Pompejima u 19. stoljeću. To je bilo prvi put da se arheološko iskapanje nije pretvorilo u lov na blago uz uništavanje svega ostaloga. Primijetio je Fiorelli da u očvrsnutom pepelu postoje šupljine. Dobio je ideju – ulit će gips u te šupljine pa saznati o čemu se radi. Ideja mu je bila uspješna, stvorio je gipsani oblik osobe u trenutku smrti.

Rezultat: Pompeji su, zahvaljujući Fiorelliju, počeli pričati priču o stvarnim ljudima koje je ubila erupcija vulkana. U Pompejima i okolici pronađeno je nešto više od 1000 gipsanih odljeva tijela preminulih osoba. Ukupan broj smrtnih slučajeva ostaje nepoznat.

Gipsani odljevi vrlo će vam vjerno prikazati položaje ljudi, djece i životinja u njihovim posljednjim trenucima.

Uz Pompeje, pepelom je bio zatrpan i grad Herculaneum, čiji su dijelovi danas iskopani i možete ga posjetiti.

Kako je erupcija Vezuva izgledala sa sigurne udaljenosti?

Plinije Mlađi je u vrijeme erupcije imao 17 godina. Nalazio se na suprotnoj strani Napuljskog zaljeva, taman dovoljno daleko da mu ništa ne može biti od erupcije, a dovoljno blizu da sve dobro vidi. On je, vjerojatno uz brojne druge ljude, promatrao što se događa s Vezuvom. No jedino je on o erupciji pisao i to u dva pisma koja su do danas sačuvana.

Plinije Mlađi u pismima piše o izvanredno gustom oblaku koji se brzo dizao iznad planine. Crni oblak zaklonio je svjetlost kroz koju su sjali bljeskovi. Uspoređuje ih on s munjama, ali opsežnijima. Na mjestu gdje je stajao pala je kiša pepela i sve je bilo pokriveno pepelom kao sa snijegom. Kasnije istog dana pepeo je prestao padati, a sunce se jedva vidjelo kroz gusti oblak.

Njegov ujak, Plinije Stariji, krenuo je s brodovima preko zaljeva kako bi spasio što više izbjeglica, među kojima je bio i neki njegov prijatelj. Po brodu je padao pljusak vrućeg pepela i kamenja. Kormilar mu je savjetovao da se vrati, a on je izjavio “Sreća prati hrabre” i naredio mu da nastavi. Poginuo je u pokušaju spašavanja drugih.

Pogled na Vezuv iz Napuljskog zaljeva.

Pompeji danas

Zahvaljujući erupciji, Pompeji su ostali “zaleđeni” u vremenu, kao da su prozor u svakodnevni život Rimskog Carstva. Pompeji se istražuju više od 250 godina, a oko trećina grada je i dalje pod zemljom. Postoji šansa da se neće nikada iskopati.

Neki od brojnih mozaika u Pompejima.

Zanimljivost: Kada nešto što je dugo bilo zakopano, iskopate, izložite zraku i vremenskim nepogodama, to počne propadati. Danas su sredstva usmjerena očuvanju iskopanog grada od propadanja, a ne toliko daljnjem iskapanju. Pompeji su nastradali i nestručnim iskapanjima, bili su žrtve vandala, ali i prevelikog broja turista u novijoj povijesti.

Danas su Pompeji jedna od najposjećenijih lokacija u Italiji. Još jednom vam iskreno preporučujem da ih obiđete uz vodiča.