Suzhou: posjetite najpoznatije vrtove u Kini

Postoji jedan grad u Kini u kojem se nalazi 60-tak tradicionalnih kineskih vrtova, a UNESCO je zaštitio njih čak 9! Poznat je taj grad i po svili, kamenim mostovima, kanalima i pagodama pa je postao velika turistička atrakcija. Vodimo vas u grad Suzhou, jedan od 20 najposjećenijih gradova u Kini.

U Suzhou (Soochow) smo došli za oko pola sata brzim vlakom iz Šangaja, za vrijeme trotjednog putovanja po Kini u vlastitoj organizaciji. Udaljena su ova dva grada 100-tinjak kilometara. Prije toga smo dva dana proveli u Šangaju i bili na poludnevnom izletu u gradu Zhujiajiao. Karte za vlakove možete kupiti ovdje, a kliknite ovdje ako vas zanimaju atrakcije u gradu Suzhou.

U Suzhou posjetite neke od 9 vrtova koje čuva UNESCO

U Suzhou smo ostali samo jedan dan, što je OK za osjetiti njegov šarm. Ipak, ako imate više vremena svakako preporučujem da ovdje provedete barem dva dana. Trebalo nam je oko 9 sati za obići četiri vrta. Ti klasični kineski vrtovi datiraju iz vremena dinastija Ming i Qing ili iz razdoblja od 16. do 18. st. i pravi su vrhunac kineske pejzažne arhitekture. Ulazi u vrtove se naplaćuju, a ulaznice smo kupovali na samim ulazima. Između vrtova smo se vozili taksijima jer su povoljni, a uštedjeli su nam sat vremena hoda. U prosjeku smo 10 minuta vožnje taksijem plaćali oko 1 euro.

Vrt majstora mreže

Koja je filozofija klasičnog kineskog vrta?

Svrha kineskog vrta nije samo estetska, već i duhovna, a njegovo je uređenje duboko ukorijenjeno u kineskoj filozofiji. Vrt je prostor sklada i povezivanja čovjeka s prirodom, a ta je priroda uvijek idealizirana. Djeluje kao da je vrt nastao spontano, iako je pažljivo planiran.

Svojim uređenjem vrt oponaša prirodu, planine, rijeke i stijene, sa strateški postavljenim paviljonima i pagodama u krajoliku.

Pogledom kroz vrata, prozore i lukove želi se stvoriti iluzija beskonačnosti i bogatstvo pogleda u ograničenom prostoru.

Često će prizor iz vrta izgledati kao neka slika.

Simbolika kineskog vrta:
Voda u klasičnom kineskom vrtu simbolizira život, pokret i refleksiju uma.
Kamen je simbol vječnosti, stabilnosti i povezanosti s planinama.
Bambus predstavlja moralnu snagu ili čvrstoću u fleksibilnosti.
Bonsai i borovi simboliziraju dugovječnost i otpornost.
Mostovi i prolazi predstavljaju prijelaze između svjetova, a moglo bi se reći i unutarnje transformacije.

Proljeće i ovdje daje dodatni šarm, vidjeli smo bezbroj bonsai stabala u cvatu.

Vrtovi su dizajnirani tako da svaki korak otkriva novi prizor.

Skromni upraviteljev vrt

Prvi vrt kojeg smo obišli toga dana u gradu Suzhou zvao se Humble administrators garden (Skromni upraviteljev vrt). Najpoznatiji je i najveći vrt u ovom gradu i u njemu nas je dočekala ogromna gužva. Vrt je jako lijep, ali količina ljudi bila je tolika da se nije moglo opušteno uživati u njemu pa je sve to pomalo gubilo smisao.

Skromni upraviteljev vrt je jedini vrt u kojem smo uzeli vodiča i stvarno se to ne isplati. Saznali smo od njega neke fora pojedinosti o vrtu, ali u Kini (po našem iskustvu) svi toliko loše pričaju engleski da smo ga jedva razumjeli. Također, bilo je gotovo nemoguće dobiti odgovor na bilo kakvo pitanje izvan tematike vrta.

Skromni upraviteljev vrt je najveći i najpoznatiji vrt u Suzhou. Sagrađen je u 16. stoljeću, u vrijeme dinastije Ming.

Podijeljen je na tri dijela, a svaki je uređen u drugom stilu. U vrtu su brojna jezera, paviljoni, mostići i stijene.

Može se ući u dosta paviljona, a svi su slično lijepi. Uređenost i urednost me posebno fascinirala u Kini, a na ovakvim se mjestima to posebno isticalo.

Paviljoni su u kineskim vrtovima strateški smješteni kako bi omogućili idealne poglede na vrt. Iz njih se najčešće vidi jezero, neobične formacije stijena, bambusova šuma ili pogled pada na brojne razine vrta u daljini. U tradicionalnoj su Kini paviljoni bili mjesta za odmor, čitanje poezije i razmišljanje. U njima se nije živjelo nego družilo, a žene i muškarci su imali odvojene paviljone za druženje u vrtu.

Lijevo od gospodara kuće smio je sjesti samo najvažniji gost.

Lavlji špiljski vrt

Drugi vrt kojeg smo obišli zvao se Lavlji špiljski vrt. Potpuno je drugačiji od prvog i, iako manje poznat, meni je puno ljepši. Nije toliko baziran na zelenilu, nego na kamenim skulpturama i jezercima. Puno je manji od prvog vrta, a ima i puno manje paviljona, iako su slični po ljepoti.

Lavlji vrt je poznat po labirintu stijena koji podsjeća na lavove, po čemu je i dobio ime.

Izgrađen je 1342. godine, tijekom dinastije Yuan.

Zašto se u kineskim vrtovima rade cik-cak mostovi?

Od vodiča smo saznali da se cik-cak mostovi rade kako bi čovjek pokazao poniznost pri dolasku. Takav most simbolizira prirodno, nenametljivo kretanje, koje je krivudavo i spontano. Posjetitelje se potiče da uspore, promatraju i budu prisutni u trenutku, a ne samo da projure kroz vrt. Postoji i zanimljivo vjerovanje koje kaže da se zli duhovi mogu kretati samo pravocrtno. Ravne linije mogu izazvati “prebrz” tok energije, po ravnom se uvijek žurimo, dok krivudavi put omogućuje zadržavanje, usmjeravanje i balansiranje energije.

Cik-cak most simbolizira život kao put koji nije ravan, ali zato pruža više ljepote i mudrosti na svakom zavoju.

Na svakom zavoju mosta mijenja se pogled na vrt, što posjetitelju pruža različite doživljaje i vizure.

Vrijeme za ručak

Nakon skoro 4 sata u ova dva vrta idemo na klopu. Grad između samih vrtova i nije nešto prelijep, barem dio kojim smo mi hodali, ali ipak se nađe neki lijepi kadar. Jeli smo fora ručak, ribu razrezanu na način da se lako može jesti štapićima i piletinu s povrćem.

U Kini smo u svakom obroku dobivali meso “u tragovima”, tj. malo mesa i sve je bilo dosta ljuto. Stoga između europske i kineske verzije kineske hrane, biram europsku.

Najduža umjetna rijeka na svijetu

Suzhou se smjestio na donjem dijelu toka rijeke Jangce i uz jezero Taihu, u istočnoj Kini. Presječen je brojnim kanalima, a jedan od njih je tzv. Veliki kanal, zbog kojeg se Suzhou u prošlosti ubrzano razvio.

Zanimljivost: Veliki kanal počinje u Pekingu na sjeveru i završava u Hangzhouu na jugu. Dug je 1.794 (!) kilometra i prolazi kroz Suzhou. To je najduži postojeći kanal ili umjetna rijeka na svijetu. Za usporedbu, Panamski kanal je dug oko 80 km, a Sueski oko 190 km. Najstariji dio kineskog Velikog kanala izgrađen je u 5. st. pr. Kr., a njegovi su različiti dijelovi u davnom 6. i 7. st. povezani u jedan. To je bio najveći građevinski pothvat na svijetu sve do vremena industrijske revolucije. Po završetku, Veliki kanal je činio plovnu kralježnicu Kineskog Carstva.

Suzhou ima tisućljetnu tradiciju proizvodnje svile, a u njemu možete posjetiti i muzej u kojem je prikazan cijeli proces izrade svile, od dudova svilca do gotovog proizvoda. Uz taj muzej u gradu postoji još više od 50 raznih muzeja!

U Suzhou smo prošetali pokraj nekoliko kanala.

Vrt majstora mreže

Sljedeći vrt kojeg smo obišli zvao se Vrt majstora mreže. Popularan je među posjetiteljima i dobra je kombinacija prva dva vrta. Kako smo došli iza 14 sati bilo je osjetno manje ljudi pa je odmah i užitak bio puno veći. Uzeli smo si i kavicu da ju popijemo kraj jednog jezera.

Ime vrta dolazi od njegovog vlasnika, koji je bio učenjak i želio je jednostavan život poput ribara.

Tematski sladoledi u Kini

Ono što je posebno fora u Kini su sladoledi, na gotovo svakom malo poznatijem mjestu postoje tematski sladoledi. Napravljeni su u obliku tog mjesta, a nude se u 3 do 4 okusa. Jedan od tih okusa je obavezno zeleni čaj. Cijena takvih sladoleda je 2 do 3 eura i osjetno su skuplji od ostalih, “običnih” sladoleda. Mi smo si takav sladoled priuštili svaki put kad je bila prilika.

Lingering garden

Zadnji vrt kojeg smo obišli u Suzhou zvao se Lingering garden i bio nam je jedan od najljepših. “Lingering” se prevodi kao “vrt dugotrajnog boravka”, a naziv izražava želju da posjetitelj ne želi otići, jer ljepota i mir vrta zadržavaju njegov um i tijelo. Vrt je izgrađen kao privatni vrt na kraju 16. st., u vrijeme dinastije Ming. Kroz stoljeća je mijenjao vlasnike, a svaki je dodavao vlastiti umjetnički pečat. U njemu se npr. nalaze i neke od najimpresivnijih umjetno složenih stijena koje simboliziraju planine.

Ulaz u svaki tradicionalni kineski vrt izgleda slično, a služio je kao mjesto gdje su dočekivani gosti. Ovo je ulaz u vrt Lingering.

Poznat je vrt i po natkrivenom hodniku dugom 700 metara, koji vijuga poput zmije.

U Lingering vrtu je čest i “pejzaž u minijaturi”, gdje stijene, bonsai i ribnjaci prikazuju čitave svjetove.

Nakon devet sati šetanja po vrtovima bili smo prilično umorni. Naše putovanje po Kini nastavljamo vožnjom večernjim vlakom za grad Hangzhou, a 160 km udaljenosti prešli smo za 45 minuta. Uz Hangzhou se nalazi svjetski poznato Zapadno jezero, a što tamo trebate posjetiti pročitajte u ovom putopisu.

Putopis s cijelim planom našeg trotjednog putovanja po Kini u vlastitoj organizaciji, u kojem su brojni savjeti i korisne informacije oko organizacije tog putovanja, pročitajte ovdje.

Fotografije: Maja i Nikola