Šterne, skrivene kamene ljepotice Vodnjana

Većinu njih nećete moći vidjeti jer se skrivaju u privatnim dvorištima, ali njihovu priču morate znati kada dolazite u Vodnjan! One su vodnjanske šterne, spremnici za vodu izgrađeni od istarskog kamena pod vladarskom palicom Mletačke Republike i o njima je u prošlosti ovisio opstanak grada. Samo su neke dostupne posjetiteljima pa je izuzetno važno da njihov doprinos kulturi i tradiciji bude sačuvan i istaknut.

Definicija kaže da je “cisterna (tradicionalno šterna; lat. cisterna: nakapnica) arhitektonski element, zasebna građevina za prikupljanje kišnice”. Iza te suhe definicije, krio se, kroz mnoga stoljeća, simbol vodenog bogatstva za uvijek žedni Vodnjan.

Fotografija: Anuschka

Pogled u prošlost

• Cisterne su u antici vjerno pratile svaku naseobinu, a pretpostavlja se da su se i predantički stanovnici Istre koristili sličnim sustavom prikupljanja vode.
• Rimske cisterne pojavljuju se uglavnom kao ukopane, zidane i nadsvođene građevine od kamena, a unutarnji sloj obrađen je vodonepropusnom žbukom. S vanjske su strane većinom imale klasično bunarsko krunište od kamena, ali nije isključena mogućnost da su veće cisterne, koje su služile i za navodnjavanje, mogle imati i mehanički pogon za pražnjenje vode iz posude (vjetrenjaču).
• Tijekom srednjega vijeka nisu se bitno mijenjali oblici ni način gradnje cisterni, premda su se, zbog zapuštanja vodovodne mreže, gradile zajedničke cisterne za blokove zgrada ili pojedinačne za veće komplekse (palače, samostane i dr.). Osim što su bile korisne, gradske i seoske (komunalne) cisterne građene u 16.-18. st. imale su i važnu estetsku ulogu, pa ih se često može pronaći na komunalnim trgovima ili uz važnije građevine.
• U drugoj polovici 19. st. grade se kao prijelazne vodospreme u vodoopskrbnom sustavu i obično se smještaju na povišenim lokacijama.
• Tijekom 19. i 20. st. mijenja se tehnologija gradnje, a od 1930.-ih uz obveznu ugradnju armiranoga betona.

Vodnjanske šterne – spas od žedne svakodnevnice

Vodnjan je nastao na vodopropusnom vapnenačkom teritoriju s mnogo krških fenomena, u klimi s puno sunca i malo oborina. Stoga je oduvijek imao velike potrebe za vodom, o čemu svjedoči rasprostranjenost šterni. Šterne su skupljale kišnicu s krovova zgrada kroz žljebove. Prije nego bi kiša stigla do spremnika, filtrirala bi se pijeskom i šljunkom postavljenim ispod vapnenačkih ploča. Ako je filter bio ispravan i spremnik čist, voda pohranjena u tamnoj dubini šterne bila je pitka i kvalitetna. Do izgradnje vodovoda, zbog nestašice vode je svaka kapljica vode iz šterni bila prava dragocjenost.

Tijekom izrazito dugih ljetnih suša, šterne bi bile na izmaku svojih vodenih snaga. Religiozni stanovnici Vodnjana tada bi se okretali Bogu i izvanrednim procesijama molili ga da pošalje kišu i napuni njihove šterne.

Vodnjan iz zraka. Fotografija: TZ Vodnjana

Vodnjanske šterne potječu iz različitih razdoblja i razlikuju se po stilskim elementima, a baš sve su napravljene od istarskog kamena. Njihovi su graditelji s vremenom bivali sve maštovitiji, pa je šterna postala prestižan ukras vodnjanskih dvorišta.

Fotografija: Ana Lorencin Buljan

Obzirom na smještaj u privatnim dvorištima, većinu šterni ne možete razgledati, ali mi vam pružamo jedinstvenu priliku da saznate više o njima. Zahvaljujući godišnjem kalendaru Zajednice Talijana Vodnjan, “Insembro 2013”, vodimo vas u mali razgled ovih vrijednih tragova istarske prošlosti.

Najstarija šterna s razularenim zmajem

Svaka priča ima svoj početak, a to bi u ovom slučaju bila najstarija šterna pronađena u Vodnjanu, u dvorištu kuće br. 78 Trgovačke ulice. Za poseban šarm njezina puteala zaslužni su brojni detalji, a ponajviše, kako ga literatura opisuje, razulareni zmaj. Puteal nije datiran, ali vrijeme njegovog nastanka odaju stilski elementi koji upućuju na pretpostavku da potječe iz 14.-15. stoljeća.

Fotografija: Danilo Dragosavac

Fotografija: Danilo Dragosavac

Šterna s pečatom grofovske obitelji

Rubnik cisterne Bettica nalazi se u ulici Castello 9 i datira iz 1520. godine. Ima oblik cilindrične osovine s nadređenim četvrtastim elementom visećih okruglih lukova s ​​bočnim čavlima. Krasi je grb grofovske obitelji Bettica koja je svoju sudbinu skupocjenim nitima utkala u povijest Vodnjana.

Fotografija: Licio Debeljuh

Znate li da si u Vodnjanu možete organizirati potragu za starim grbovima?

Venecijanska dvojnica u Vodnjanu

Puteal koji se nalazi u dvorištu kuće br. 125 u Trgovačkoj ima cilindričnu stabljiku koja se blago sužava prema dnu s nabreklom bazom. Kvadratni element iznad također je karakteriziran visećim okruglim lukovima s bočnim čavlima. Ova traka, kao i ona na cisterni Bettica, po oblicima se ne razlikuje mnogo od tradicionalnih traka s cilindričnom osovinom koja je prisutna u Veneciji i proizvodi se u velikim količinama.

Fotografija: Danilo Dragosavac

Zagonetni natpis na šterni s manirističkim elementima

Ova se šterna smjestila u dvorištu kuće br. 15 u ulici Svete Katarine i potječe iz 1670. godine. Ima manirističke stilske elemente koji se sastoje od kružnog oblika s dvostrukim izbočenjem i središnjim suženjem. Na njoj je grb koji je, pretpostavlja se, pripadao obitelji Balbi i zagonetni natpis S.T. F.F. A.D. 1670.

Fotografija: Danilo Dragosavac

Šterna ukrašena reljefom Madone s djetetom

Puteal kuće na Župnom trgu br. 10, kružnog je oblika s izbočenjem i bez datuma, a po jednom detalju ističe se među svim drugim šternama. Ova je šterna ukrašena reljefom koji prikazuje Madonu s djetetom.

Fotografija: Danilo Dragosavac

Fotografija: Danilo Dragosavac

Šterna skrivena u palači

Palača Bradamante smještena na Narodnom trgu 4, gdje se nalazi sjedište Zajednice Talijana Vodnjan, u sebi čuva šternu koja se sastoji od dva dijela. Cilindrična osovina iz 1894., sastavljena je od četvrtastog kamenja, cementiranog pravilno na kružni način. Drugi je dio stariji masivni element šesterokutnog oblika, vjerojatno iz 16. st..

Fotografija: Danilo Dragosavac

Najromantičnija šterna

U Trgovačkoj ulici br. 70 nalazi se šterna bez datuma. Kružnog je oblika s izbočinom koja nosi grb nepoznate atribucije s romantičnim motivom – prikazuje dvije ptice čija krila trepere na portalu s dva otvora.

Fotografija: Danilo Dragosavac

U modernim se vremenima mnoge šterne više ne koriste, a Vodnjanci do vode dolaze na drugačije načine. Obistine li se slutnje o nestašici vode koja bi mogla zadesiti čovječanstvo, šterne su spremne ponovno Vodnjanu priskočiti u pomoć.

Fascinantna priča o šternama dio je dragocjenog vodnjanskog baštinskog blaga. Slikovito progovara o snažnoj poveznici s teritorijem i životnim trenucima Vodnjanaca, koji se bez kamenih čuvarica vodenog blaga ne bi dogodili. Progovara o ljepoti i raznovrsnosti oblikovanja istarskog kamena te dragocjenom resursu koji bi mogao biti ključan u nadolazećim vremenima.

Saznajte i koje kamene detalje morate primijetiti dok šetate ulicama Vodnjana!

Izvori:
www.istrapedia.hr
Sandro Manzin: Vodnjanske šterne i bunari,
Insembro 2013, godišnji kalendar Zajednice Talijana Vodnjan
PR objava