U palači Dadiani u Gruziji čuva se Napoleonova posmrtna maska
Dovezli smo se u grad Zugdidi autom pa parkirali na nekoj većoj ulici u centru grada. Hodali smo onda ulicom pa prošli pokraj baka koje ispred trgovine namještajem sjede na stolicama umotanim u plastiku i malo pričaju kao da su na klupici u parku. Neki nas je čovjek iz čistog mira na engleskom pitao odakle smo pa nas je, kao da se obradovao, počastio širokim osmijehom. Ušli smo tada u divovsku tržnicu pa krenuli u potragu za tradicionalnim gruzijskim slatkišem churchkhela. Kupili smo i neka punjena peciva u velikoj i vrlo modernoj pekari. Dok smo ih jeli i hodali, pratili su nas psi. Pitomi su, žicaju hranu. Odjednom smo iz kaotičnog grada ušli u mirnu zelenu oazu, ogroman park u sredini kojeg se uzdiže palača koja se arhitekturom nikako ne uklapa u ovo mjesto. Saznajte detalje o palači Dadiani u gruzijskom gradu Zugdidi.
Po Gruziji smo putovali 5 dana rentanim autom. Unajmili smo ga u gradu Kutaisi u koji smo sletjeli nakon izravnog leta iz Budimpešte. Prije dolaska u grad Zugdidi obišli smo grad Mestiju i selo Ushguli na Kavkazu, o čemu detalje pročitajte u ovom putopisu. Sve smo smještaje u Gruziji uzeli preko Bookinga, a za internet smo koristili Airalo.
Detalji s tržnice u gradu Zugdidi.
Churchkhela je dugački slatkiš nalik kobasici, napravljen od nanizanih oraha, lješnjaka ili badema na špagi. Omotani su gustom smjestom od reduciranog soka grožđa i brašna.
Tko je sagradio palaču Dadiani?
Moram vam prvo reći da je palača Dadiani nešto više oronula nego na fotografijama koje vidite na Instagramu. Svejedno, lijepa je izvana, a u njoj možete obići muzej. Točnije, muzej se smjestio u dvije građevine u istom parku i u obje te građevine možete ući s istom ulaznicom. Ulaznice smo kupili na samom ulazu u palaču.
Ako ste se nagledali europskih palača i dvoraca, vjerojatno vas palača Dadiani neće ništa posebno oduševiti. Ipak, zanimljivo je kako se palača europskog izgleda smjestila istočno od obale Crnog mora. Bila je ona dom obitelji Dadiani, moćne plemićke obitelji koja je nekoć vladala ovim dijelom Gruzije, regijom koja se naziva Samegrelo ili Mingrelija i glavni joj je grad bio Zugdidi. U prošlosti je Samegrelo bio zasebna kneževina, zbog čega je palača u Zugdidiju toliko važna za taj kraj.
Palača Dadiani izgrađena je u 17. i renovirana u 19. stoljeću.
Uz palaču se nalazi crkva, a iza nje je botanički vrt u koji mi nismo ušli.
Istražite Kraljičinu palaču
Glavnu građevinu nazivaju Kraljičinom palačom jer je iz nje u 19. st. kao regentica vladala princeza Ekaterina Dadiani, nakon što joj je suprug David preminuo, a sin joj je bio maloljetan. Ona je praktički vodila kneževinu u vrlo teškom razdoblju za zapadnu Gruziju. Utjecaj Ruskog Carstva bio je jak, a morala je organizirati i obranu od Osmanlija. Ekaterina je bila i velika pokroviteljica kulture i europskih utjecaja. U vrijeme njene vladavine palača Dadiani je postala još raskošnija, a u botanički su vrt donešene brojne egzotične biljke iz Europe i Azije.
“Princeza” ispred palače Dadiani.
Terase palače ukrašene su s bezbroj izrezbarenih detalja.
Spomenut ću vam u ovom putopisu samo neke pripadnike obitelji Dadiani, ali morate znati da bi se o njima dalo puno više pisati. Zbog silnih obiteljskih zavrzlama na trenutak sam pomislila da bi se ovdje mogao snimiti nastavak serije “Dinastija”.
Što ćete vidjeti u muzeju palače Dadiani?
Muzej u palači Dadiani podijeljen je na dva dijela. U prvom dijelu muzeja izloženi su razni, brojni i vrlo raskošni vjerski artefakti te drevni zlatni nakit nađen pri arheološkim istraživanjima koja je financirala obitelj Dadiani.
U muzeju ćete vidjeti razne vjerske predmete pa tako i svetu haljinu Djevice Marije.
Ako ste “uhvatili” dio gdje spominjem drevni zlatni nakit, trebate znati da se grad Zugdidi nalazilo unutar šire regije nekadašnje Kolhide. Kolhida je u prvom tisućljeću prije Krista bila izuzetno bogata država na istočnoj obali Crnog mora, kao i važna trgovačka i pomorska regija povezana s Grcima, Perzijancima i kasnije Rimljanima. Područje je bilo bogato zlatom, drvom i poljoprivredom, a o njemu ću vam više pisati u jednom drugom putopisu.
Drugi je dio muzeja posvećen obitelji Dadiani. Možete ovdje puno toga saznati jer većina eksponata ima informacije na engleskom jeziku.
Ove su sobe koristili pripadnici obitelji Dadiani.
U palači Dadiani nalazi se i knjižnica s tisućama knjiga.
Porculan s monogramom DD (David Dadiani), početkom 20.st. dala je izraditi njegova i Ekaterinina unuka, u čast svog preminulog djeda.
Kakve veze ima Napoleon s palačom Dadiani?
Spomenuta princeza regentica Ekaterina Dadiani imala je sedmero djece, od kojih je samo troje doživjelo odraslu dob. Za ovu je priču bitna njezina kćer Salome, a vi slobodno samostalno istražite druge Ekaterinine potomke, ako vas to zanima. Udala se Salome za Napoleonovog nećaka Achillea Murata koji se preselio u ovu palaču i usput donio neke Napoleonove predmete. Tako je Napoleon Bonaparte došao u vezu s palačom Dadiani u Gruziji!
Nekoliko Napoleonovih portreta krasi zidove palače u Zugdidiju.
Zahvaljujući braku Salome s Napoleonovim nećakom, obitelj Dadiani dobila je više predmeta vezanih uz Napoleona. Jedan od tih predmeta njegova je posmrtna maska.
Što je posmrtna maska?
Posmrtna maska je odljev lica osobe napravljen neposredno nakon smrti. Te su maske bile posebno popularne u vremenu prije pojave foto aparata, a cilj im je bio što vjernije sačuvati izgled pokojnika, crte lica, izraz i proporcije, prije nego što tijelo počne mijenjati izgled. Često su rađene posmrtne maske preminulih vladara, umjetnika, vojskovođa i drugih poznatih osoba. Danas imaju veliku povijesnu i muzeološku vrijednost. Na ovom smo putovanju u gradu Gori vidjeli i Staljinovu posmrtnu masku!
Ako vas zanima kako se posmrtna maska pravila, evo ukratko: Lice pokojnika prvo bi premazali uljem da se kalup ne zalijepi za kožu. Tada se na lice nanese sloj gipsa ili voska. Kad se gips ili vosak stvrdnu, kalup se pažljivo skine s lica. Iz tog kalupa izrađivala se konačna verzija maske, najčešće od gipsa.
Napoleonova posmrtna maska izrađena je nakon njegove smrti 1821. godine, na otoku Sveta Helena. Liječnici su napravili odljev njegova lica u gipsu. Postoje ukupno tri brončane kopije tog gipsanog odljeva koje su završile u privatnim kolekcijama europskog plemstva. Jedna od te tri kopije je posmrtna maska u palači Dadiani.
Napoleonova posmrtna maska.
Nakon što smo obišli palaču Dadiani, dva smo se sata vozili do grada Kutaisi u kojem smo tu večer prespavali.
