Izlet iz Pekinga na Kineski zid: zanimljivosti i detalji o obilasku

Najveću građevinu na svijetu, Kineski zid, posjetili smo na jednodnevnom izletu iz Pekinga. U putopisu saznajte sve detalje o obilasku i zanimljivosti o Kineskom zidu.

Po Kini smo putovali tri tjedna u vlastitoj organizaciji. Putopise o svim posjećenim mjestima možete pronaći ovdje. Kao prijevozno sredstvo koristili smo vlakove, a karte za vlakove smo kupovali preko ove stranice. Prije dolaska u Peking obišli smo grad Datong. Smještaj smo u Pekingu uzeli preko Bookinga. Za internet smo koristili Airalo.

Razne jednodnevne i poludnevne izlete iz Pekinga do Velikog Kineskog zida možete naći pa kupiti ovdje, na stranici Trip.com. Ta je globalna internetska platforma posebno jaka u Aziji, a specijalizirala se za rezervaciju i kupovinu avionskih karata, rezervaciju hotela te za vlakove, transfere, ture i ulaznice za razne atrakcije. Dok putujete po Kini i brojnim drugim azijskim zemljama, ona će vam olakšati život.

Koliko je dug Kineski zid?

Veliki Kineski zid nije jedan neprekinuti zid. Sastoji se od više međusobno povezanih ili nepovezanih zidova s tornjevima, a ti su zidovi različite starosti i različitih načina gradnje. Razlikuju se i po materijalu od kojeg su izgrađeni, što ovisi o vrsti terena. Obrambeni zidovi su, ovisno o svojoj lokaciji, trebali braniti jedno kinesko kraljevstvo od drugog, ali i štititi od napada nomadskih naroda sa sjevera.

Kineski zid je dug više od 21.000 kilometara. Podizan je u fazama između 7. st. pr. Kr. i 17. st..

Pogled na Kineski zid iz žičare

Tko ga je sagradio?

Veliki Kineski zid gradili su vojnici, zatvorenici, politički kažnjenici i prisilno mobilizirani seljaci koji se godinama nisu smjeli vratiti kućama. Za vrijeme vladavine nekih kineskih careva, rad na zidu bio je obavezan. Uvjeti gradnje bili su vrlo teški i često opasni, osobito u prvim fazama gradnje. Ljudi su dizali taj veliki zid na strmim planinama i u pustinjama, uz vrlo oskudnu hranu. Materijal su morali nositi ručno ili uz pomoć životinja. Ozljede su bile česte. Higijenski uvjeti bili su loši i često su se javljale zarazne i druge bolesti.

Kineski zid nazivaju najdužim grobljem na svijetu zbog stotina tisuća ljudi koji su poginuli pri gradnji. Jedna legenda kaže da su tijela poginulih radnika ugrađivana u zid, ali to nije potvrđeno.

Vijuga ovaj zid kao neka zmija preko planina.

Kako obići Kineski zid?

U blizini Pekinga postoje tri mjesta, tj. tri ulaza koja su danas glavna za obilazak Kineskog zida. Do njih se može doći na organiziranom izletu iz Pekinga ili u vlastitoj organizaciji. Bez obzira na koji ulaz uđete, hodat ćete uzbrdo-nizbrdo i po puno stepenica pa budite spremni na to i ponesite vodu. Ako dolazite u ljeto, obavezna je zaštita od sunca.

Dio zida koji je najbliži Pekingu, oko sat i 10 minuta vožnje, zove se Badaling. To što je najbliži znači da su na njemu najveće gužve. Dio zida koji je najdalji, udaljen je oko 130 km od Pekinga i taj je najautentičniji. Zove se Jinshanling. Djelomično je obnovljen i ima najmanju gužvu, ali zahtijeva i malo planinarenja. Mi smo odlučili obići dio zida koji je srednje udaljen, a zove se Mutianyu. Obišli smo ga na organiziranoj turi iz Pekinga. Na istoj smo turi obišli i Ljetnu palaču, o kojoj ću detalje napisati u posebnom putopisu.

Izlet iz Pekinga na Kineski zid možete kupiti i preko GetYourGuidea te Viatora:

Izlet iz Pekinga na Kineski zid

Do ulaza Mutianyu vozili smo se busom nešto manje od sat i pol iz Pekinga. Na tom je ulazu obnovljeno oko 10 km zida. Do samog zida dovezla nas je žičara, a ako imate vremena možete i planinariti oko sat i pol. Nakon obilaska do parkinga se možete vratiti žičarom, autobusom ili toboganom uz nadoplatu. Tobogan je fora detalj koji vas spušta s raznih atrakcija u Kini, a mi smo tobogan koristili u NP Zhangjiajie, dok smo se spuštali s planina koje su glumile da lebde u filmu Avatar.

Sam zid me baš i nije nije oduševio, zid kao zid, ali nisam niti imao neka očekivanja.

Kineski je zid 1987. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Procjenjuje se da je kroz vrijeme više od 30% zida potpuno nestalo zbog erozije, krađe cigli i zapuštenosti. Najposjećeniji dijelovi zida obnovljeni su, a u originalu su izgrađeni od kamena i opeke u vrijeme dinastije Ming.

Svijetla točka obilaska bila je ta što nije bila velika gužva i moglo se normalno hodati, a ne u koloni.

Zid se penje preko planinskih grebena

Postoje ovdje i planinarske staze ako se tu dođe na cijeli dan.

Zid je na dijelovima visok do 16 metara.

Iz kula stražarnica pružaju se jako lijepi pogledi.

Ukupno smo po zidu šetali oko sat i pol. Za vožnju žičarom, obilazak zida te silazak dolje žičarom, autobusom ili toboganom, odvojite oko 4 sata. Mi smo za silazak opet odabrali žičaru, kako bi stigli ručati prije nego autobusom krenemo prema Ljetnoj palači. U Kini smo najbolje jeli baš u dijelu oko Pekinga, gotovo je okus bio isti kao kod nas u boljim kineskim restoranima.

U sljedećem putopisu pročitajte detalje o Ljetnoj palači.

Putopis s cijelim planom našeg trotjednog putovanja po Kini u vlastitoj organizaciji, u kojem su brojni savjeti i korisne informacije oko organizacije tog putovanja, pročitajte ovdje.

Fotografije: Maja i Nikola