Izlet iz Pariza u dvorac Versailles

Kada ste u Parizu, svakako probajte otići na izlet u dvorac Versailles (Château de Versailles), koji ima nešto više od 2.300 soba, a posjeti ga preko 10 milijuna turista godišnje. Ja sam ga obišao s vodičem, tj. vodičkinjom, a u putopisu saznajte par savjeta te zanimljivosti o dvorcu i njegovim vrtovima.

Koliki značaj za francusku povijest ima dvorac Versailles, vidljivo je iz činjenice da od 1995. godine njim upravlja Francuska Republika (točnije, Ministarstvo kulture). Od 1979. godine dvorac i njegovi vrtovi su na UNESCO-vom popisu zaštićene svjetske baštine.

Kako najlakše doći od Pariza do dvorca Versailles?

Od Pariza do Versaillesa sam putovao vlakom. Udaljeni su oko 12 kilometara, a od željezničke stanice do dvorca pješice mi je trebalo 20-ak minuta. U vlaku su na razglasu i uputama na ekranima prisutni (osim francuskog) engleski, talijanski, ruski i španjolski jezik.

Glavni ulaz u dvorac Versailles.

Obilazak dvorca Versailles i njegovih vrtova rezervirao sam preko GetYourGuide-a. Sastao sam se u 9 ujutro s vodičkinjom Sylvie i grupom od 15-tak ljudi, pokraj kipa kralja Luja XIV. ispred dvorca. Svi smo se ukratko predstavili i rekli iz koje smo države. Ispostavilo se da nas je bilo čak četvero koji smo došli kao solo-turisti.

Tko je sagradio Versailles?

Vodičkinja Sylvie istaknula je da je kralj Luj XIII. na ovom mjestu 1623. godine izgradio lovačku kuću. Nju je u periodu između 1631. i 1634. zamijenio manjim dvorcem. Njegov sin i nasljednik Luj XIV. je od 1661. do 1715. godine taj manji dvorac u nekoliko faza proširio u veliku palaču kakva i danas ondje stoji.

Mi smo se okupili upravo ispod kipa Luja XIV., koji drži rekord kao monarh s najduljim razdobljem vladavine. Vladao je od 1643. do 1715. godine, drugim riječima – čak 72 godine i 110 dana (dobro za znati, ako odete na neki kviz!). Na prijestolje je došao s tek 5 godina, a dok nije odrastao u njegovo je ime vladala regentica – njegova majka Ana.

Kralj Luj XIV. je 1682. godine premjestio sjedište suda i vlade u Versailles, čime je glavni grad de facto preseljen iz Pariza u Versailles.

Malo o vremenu kad su brijači bili kirurzi

Naša nam je vodičkinja ispričala brojne zanimljivosti pa smo tako npr. saznali da je mit o Napoleonu kao niskoj osobi u stvari djelo engleske propagande. Čovjek je zapravo bio visok oko 1,68 metara, što je za to vrijeme bilo skroz pristojno. Saznali smo još jedan neobičan detalj, a to je da je sasvim moguće da je himna Ujedinjenog Kraljevstva na neki način preuzeta iz Francuske.

1686. godine spomenuti Luj XIV. žalio se na jake bolove, zbog kojih bi danas takve pacijente, da se pristojno izrazimo, poslali na gastroenterološki odjel. U to su vrijeme liječnici pregledavali pacijente te davali dijagnoze i upute kako se izliječiti. Operacije su izvodili brijači. Tako je tom prigodom kao kirurg “uskočio” brijač Charles-Francois Felix de Tassy te obavio uspješnu operaciju na kralju.

Inače, kralj Luj XIV. je preživio velik broj operacija, što pokazuje da je bio poprilično žilav. Živio je 77 godina, što je za to vrijeme bilo poprilično dobro. Ako vas zanima s kakvim je instrumentima brijač Felix operirao kralja, možete ih vidjeti u Muzeju povijesti medicine (Musée d’histoire de la médecine) u Parizu.

Zgrada suda u Versaillesu.

Kako je francuska pjesma postala britanska himna?

U narodu je u to vrijeme vladala velika briga zbog kraljevog zdravstvenog stanja i njegovih čestih operacija. Ljudi su se diljem Francuske molili za njegovo ozdravljenje.

U jednoj je školi u Saint-Cyru, par kilometara od dvorca Versailles, ravnateljica Madame de Brinon napisala pjesmu Grand Dieu sauve le roi (Veliki Bože čuvaj kralja). Uglazbio ju je kraljevski skladatelj Jean-Baptiste Lully. Razvila se tradicija da učenice pjevaju tu pjesmu svaki put kad Luj XIV. posjeti njihovu školu. Predaja kaže da je skladatelj Georg Friedrich Handel 28 godina kasnije prolazio kroz Pariz, čuo i upamtio pjesmu te ju preveo na engleski. Kasnije je francuska pjesma postala engleska himna, a službeno je prvi puta izvedena 1745. godine.

Jedan od stropova u dvorcu…

Dvorana zrcala u dvorcu Versailles

Među mnoštvom bogato i raskošno ukrašenih prostorija Versaillesa, najviše se ističe Dvorana zrcala (fr. Galerie des Glaces). Obložena je mramorom i uređena u modificiranoj verziji korintskog reda te se u njoj nalazi čak 357 zrcala.

Podatak koji nas je sve zapanjio – francuskom slikaru Charlesu Le Brunu trebalo je čak četiri godine da oslika stropne freske u dvorani.

Osim spomenute Dvorane zrcala, zavirio sam i u spavaće sobe kralja i kraljice, kao i u brojne druge zanimljive prostorije ovog dvorca. Za uređenje unutrašnjih prostorija dvorca najzaslužniji su slikar Charles Le Brun i arhitekt Louis Le Vau.

Glavna spavaća soba u dvorcu.

Kraljičina spavaća soba.

Kraljevska kapela (La Chapelle royale) je restaurirana prije godinu dana.

Istražite vrtove dvorca Versailles

Za vrtove oko dvorca Versailles mogu bez sumnje reći da su jedni od najljepših i najotmjenijih koje sam dosad posjetio te sam ne samo sretan, nego i zahvalan na ovom iskustvu. Glavna odgovorna osoba za monumentalni zadatak njihovog uređenja, bio je pejzažni arhitekt André Le Nôtre.

Osim travnjaka, visokih drvoreda i lijepo ukrašenih cvjetnjaka, vrtovi obiluju brojnim otmjenim fontanama, a u nekima od njih kupaju se patke i druge životinje. Među fontanama se vjerojatno najviše ističe Apolonova fontana. Posjetitelji također imaju priliku uživati u prizorima i zvukovima glazbenih fontana, gdje su zvukovi glazbe usklađeni s kretanjem vode. Sve to zasigurno pojačava dojam otmjenosti u ionako dojmljivom Versaillesu.

Površina vrtova oko dvorca Versailles je oko 800 hektara.

Obilazak dvorca i njegovih vrtova trajao nam je oko 3 sata, a cijelo smo vrijeme bili s vodičkinjom. Mogu reći da će mi ovaj izlet ostati u sjećanju kao jedan od najboljih. Svakako vam preporučujem da, kada ste u Parizu, odvojite vrijeme i dođete u Versailles. Možete ga istražiti uz vodiča ili samostalno.