Što posjetiti u Berlinu: vodič kroz 15 top atrakcija
Sigurno će među vašim prvim asocijacijama na Berlin biti Berlinski zid. Neki će se odmah sjetiti apsolutno savršenog kebaba kojeg su u Berlinu jeli (da, bolji je od onog u Turskoj, i da, prave ga Turci u Berlinu!). Treći će se sjetiti voljene (?) lektire i knjige Mi djeca s kolodvora ZOO. Berlin je dovoljno velik da vam ni nekoliko dolazaka neće biti dovoljno. Posjetila sam ga više puta, a zadnji put sam u njega došla s djecom. U putopisu saznajte što posjetiti u Berlinu!
Berlin smo zadnji put obišli s troje djece. U njega smo stigli autom nakon velikog road tripa po Poljskoj. Odvojite minimalno tri dana za obilazak Berlina, a možete bez problema i koji dan više! Ovdje pogledajte koje se free-walking ture nude u Berlinu. Putopis je osvježen aktualnim informacijama u listopadu 2026. godine.
Korisne informacije ako planirate putovanje u Berlin
Do sad smo smještaj uvijek uzimali u istočnom Berlinu jer je povoljniji i jer se tamo dobro i povoljno jede. U tom se dijelu grada nalazi bezbroj malih restorančića s raznih strana svijeta. Pri zadnjem smo dolasku odabrali hotel Transit Loft koji nije nikakav fancy hotel, ali je skroz ok za prespavati i imao je uključen doručak. Bitno vam je jedino da vam je smještaj blizu javnog prijevoza.
Smještaj u Berlinu potražite ovdje.
Karte za javni gradski prijevoz kupili smo preko BVG Ticket aplikacije. S obzirom na to da smo došli s troje djece, najpovoljnija nam je bila opcija “Berlin Welcome Card”. Cijena je za neograničen broj vožnji u tri dana u 2026. godini 39.50 eura, a karta vrijedi za jednog roditelja i do troje djece u dobi od 6 do 14 godina. Uzeli smo i kartu za jednu odraslu osobu za neograničen broj vožnji u 24 sata, cijena joj je 11,20 eura.
Kada karte za javni prijevoz kupite preko mobitela, u aplikaciji ćete ih aktivirati i ne trebate ih skenirati u metrou ili tramvaju.
Posebnost Berlina je što uz U-Bahn (podzemnu željeznicu) postoji i S-Bahn (brza gradska željeznica).
Parkiranje je nedjeljom besplatno. To smo iskoristili pa auto taj dan ostavili na ulici blizu hotela, a drugi dan ga preparkirali u javnu garažu.
Berlin, znamenitosti koje morate posjetiti:
Reichstag – kako besplatno obići staklenu kupolu?
Veličanstvena modernizirana građevina s kraja 19. stoljeća, prepoznatljiva je po staklenoj kupoli. Obilazak kupole je besplatan, no potrebno se unaprijed registrirati i uzeti termin dolaska. To možete napraviti ovdje. Na ulazu ćete morati pokazati osobne iskaznice ili putovnice i proći ćete kroz detektor metala jer zgrada je ipak sjedište njemačkog parlamenta (Bundestaga). Dobit ćete audiovodič koji će vam “pričati” o svemu što vidite, dok se penjete spiralnom jednosmjernom stazom do vrha kupole. S vrha se pruža prekrasan pogled na sve strane prema gradu.
Na krov Reichstaga se možete besplatno popeti i obići staklenu kupolu.
Kupola je visoka 23,5 metra.
Stakla koja vidite dolje krov su dvorane u kojoj zasjeda njemački parlament. Građani tako doslovno mogu gledati političare na radu, a kupola simbolizira transparentnost demokracije.
Pogled s vrha kupole
Pri obilasku ćete vidjeti fotografije Reichstaga uništenog u Drugom svjetskom ratu. Njegova je rekonstrukcija započela (tek!) 1995. godine, kada je izgrađena i kupola.
Jednom je Reichstag bio zamotan kao neki poklon!
Zanimljivost: Prije početka rekonstrukcije, bugarsko-američki umjetnik Christo i njegova žena Jeanne-Claude doslovno su zamotali cijelu građevinu u platno. Bilo im je potrebno oko 100.000 kvadratnih metara platna koje je otporno na vatru i 15 km užeta. Da bi dobili dozvolu za ovaj nikad prije napravljen umjetnički projekt, Christo i Jeanne-Claude su išli od vrata do vrata svakog od 662 člana parlamenta. Pisali su nebrojena pisma i objašnjenja pa nakon velikog truda dobili dozvolu.
Motanje Reichstaga u platno trajalo je 7 dana. Reichstag je ostao zamotan dva tjedna i u tom ga je periodu posjetilo nevjerojatnih 5 milijuna ljudi!
Zanima li vas kako izgleda obilazak parlamenta u Budimpešti?
Što posjetiti u Berlinu? Brandenburška vrata!
Glavni berlinski suvenir sigurno je model Brandenburških vrata (Brandenburger Tor). Možete ga kupiti u svim gradskim suvenirnicama. Trijumfalna vrata široka 65 metara stoje na kraju (ili početku) bulevara Unter den Linden, na Pariškom trgu. Izgrađena su 1791. godine po nalogu pruskog kralja Friedricha Wilhelma II., kao jedna od 18 gradskih vrata. Danas su jedina preostala stara gradska vrata u Berlinu. Sjeverno od njih nalazi se Reichstag, a par minuta hoda južno Memorijalni centar Europe posvećen Židovima stradalim u Drugom svjetskom ratu.
Napoleon je prvi koristio Brandenburška vrata za trijumfalnu procesiju. U prošlosti su samo članovi kraljevskih obitelji smjeli prolaziti kroz centralne prolaze.
Na vrhu 26 metara visokih Brandenburških vrata stoji kvadriga, tirkizno obojan kip boginje pobjede (Viktorije) koja iz dvokolice upravlja s četiri konja.
Zanimljivost: Možete li zamisliti da je cijelu kvadrigu Napoleon 1806. dao odnijeti u Pariz kao ratni plijen?! Vodite računa koliko je velik taj kip te da su Berlin i Pariz udaljeni više od 1.ooo kilometara. Kvadriga je vraćena “kući” 1814. godine.
Izgubite se u centralnom njemačkom spomeniku žrtvama Holokausta!
Par minuta hoda od Brandenburških vrata dijeli vas od divovskog spomenika posvećenog žrtvama Holokausta (Memorial to the Murdered Jews of Europe, Holocaust Memorial). Sastoji se taj spomenik od 2.711 betonskih blokova raznih visina, koji su raspoređeni poput mreže na uzbrdo-nizbrdo površini od 19.000 kvadratnih metara. Ovdje ćete brzo između blokova “izgubiti” ljude s kojima ste došli. Jednostavno će nestati. Osjećat ćete se dezorijentirano i pomalo nelagodno, a taj osjećaj simbolizira iskustva žrtava.
Vodite računa da je ovo spomenik žrtvama, a ne mjesto za zabavu u “labirintu”. Nije dolično penjati se ili skakati po betonskim blokovima, kao ni raditi vesele filmiće ili fotografije.
Spomenik je otvoren 2005., povodom 60. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata.
Možete besplatno obići i Židovski muzej u Berlinu:
Što još posjetiti u Berlinu – Berlinski zid!
Berlinski zid je bio dugačak nezamislivih 160 kilometara, a visok skoro 4 metra! Zamislite samo, dužina zida bila je (da ga se skroz izravna) otprilike udaljenost Zagreba i Rijeke! Zid je okruživao Zapadni Berlin.
Istočnonjemačka komunistička vlast počela je graditi zid oko Zapadnog Berlina 1961. godine, s ciljem da spriječi “odljev mozgova” – bijeg svojih vlastitih stanovnika u Zapadnu Njemačku. Ovu je funkciju zid stravično dobro radio sve do nedavne 1989. godine. Danas su najpoznatija mjesta gdje možete vidjeti njegove ostatke Memorijalni centar u ulici Bernauer (Bernauer Straße) te East Side Gallery.
Mi smo obišli East Side Gallery jer tu i dalje stoji najduži sačuvani dio zida. Dug je 1,3 km i pretvoren u galeriju na otvorenom. Ukrasili su ga muralima umjetnici s raznih dijelova svijeta. Neki su murali postali toliko popularni da se turisti redovito kraj njih slikaju.
Uz svaki mural nalazi se QR kod, a kada ga skenirate saznat ćete njegovo značenje.
Ovo je jedan od najpoznatijih murala. Prikazuje poljubac koji se stvarno dogodio 1979., između Leonida Brežnjeva (vođe SSSR-a) i Ericha Honeckera (vođe Istočne Njemačke).
Tko su tipovi koji se ljube na Berlinskom zidu?
Malo ću detaljnije objasniti baš ovaj mural: Ovakvi „socijalistički poljupci“ bili su uobičajeni znak bratstva i jedinstva među komunističkim čelnicima. Poljubac u usta trebao je pokazati da su socijalističke zemlje i njihovi čelnici povezani kao braća u borbi za zajedničku ideologiju. Ako bi netko izbjegao poljubac ili ponudio samo ruku ili obraz, to se shvaćalo kao politički signal da odnosi nisu najbolji.
Mural se ismijava političkom sustavu koji je govorio o „bratskoj ljubavi“, dok je istovremeno dijelio ljude zidovima i represijom. Zove se: “Bože, pomozi mi da preživim ovu smrtonosnu ljubav“.
U raznim suvenirnicama možete kupiti komadić nekog zida za koji kažu da je Berlinski… A svi vi koji želite dobiti dojam kako je izgledao jedan dan u sjeni Berlinskog zida u 80. godinama prošlog stoljeća, razmislite o ovom iskustvu:
Inače, isti umjetnik koji je osmislio ovo iskustvo, napravio je i najveću panoramu na svijetu u starom spremištu plina u njemačkom gradu Leipzigu!
Granični prijelaz Checkpoint Charlie
Checkpoint Charlie bio je jedan od najpoznatijih graničnih prijelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina. Njime su, među ostalima, mogli prolaziti strani turisti, a svjetski je poznat postao tijekom Hladnog rata, osobito nakon sukoba američkih i sovjetskih tenkova u listopadu 1961. godine. Nalazi se u srcu Berlina u ulici Friedrichstraße. Brojni su ljudi kroz Checkpoint Charlie pokušavali prebjeći u Zapadni Berlin, a neki su od njih smrtno stradali. Kao podsjetnik na bivšu podjelu Njemačke danas ovdje možete vidjeti repliku stražarnice (pred kojom je uvijek red za fotografiranje), zastavu Kremlja i posjetiti muzej.
Danas je Checkpoint Charlie simbol hladnog rata i podjele Njemačke.
U muzeju se nalazi originalna ploča koja je ovdje stajala.
Muzej se isplati posjetiti ako vas zanima na koje su načine ljudi bježali iz Istočnog u Zapadni Berlin.
Trg Alexanderplatz i Svjetski sat
Veliki gradski trg skraćenog imena Alex, dnevno posjeti više od 360.000 ljudi! Ime je dobio po ruskom caru Alexandru I. Po nekim je istraživanjima ovaj trg jedno od najposjećenijih mjesta u Berlinu. Razlog nije taj što je ovo neki prekrasni trg, nego je ovdje veliko čvorište 3 metro linije, raznih tramvaja i autobusa. Na trgu se nalaze i brojne trgovine, između ostalih i Primark.
Na Alexanderplatzu možete pogledati Svjetski sat (Weltzeituhr) iz 1969. godine, na kojem je prikazano trenutno vrijeme u čak 148 velikih gradova svijeta.
Dok stojite na Alexanderplatzu dignite pogled! Možda vidite ljude kako se ljuljaju na vrhu zgrade. Radi se o najvišoj ljuljački u Europi, koja se nalazi na vrhu hotela Park Inn, na 120 metara visine.
Što posjetiti u Berlinu: TV toranj!
U neposrednoj blizini Alexanderplatza nalazi se Fernsehturm, berlinski televizijski toranj. Izgrađen je 1969. godine, u isto vrijeme kad i Svjetski sat na Alexanderplatzu. Visok je 368 metara (s antenom) što ga čini najvišom građevinom u Berlinu i Njemačkoj. Privlači brojne turiste zbog panoramskog pogleda na grad. Jedno je od 10 najpopularnijih turističkih atrakcija u Njemačkoj s više od 1,2 milijuna (!) posjetitelja godišnje. U kugli na vrhu nalaze se vidikovac i restoran koji se okreće te napravi puni krug oko svoje osi svakih 30 minuta.
TV toranj je otprilike visok kao da naslažete 12 zgrada od 10 katova jednu na drugu!
Ulaznice koje uključuju brzi ulaz pogledajte ovdje:
Berlin – znamenitosti na Muzejskom otoku
Na Muzejskom otoku (Museumsinsel) se smjestilo nekoliko svjetski poznatih muzeja. Tu su Stari muzej (Altes Museum), Novi muzej (Neues Museum), Bode-Museum, Pergamon muzej (Pergamonmuseum) i Nacionalna galerija (Alte Nationalgalerie). U ovim je građevinama predstavljeno više od 6.000 godina kulture i umjetnosti, od Starog Egipta, Bizanta, Mezopotamije do aktualne povijesti. Između muzeja su veliki parkovi s fontanama.
Neki od muzeja su toliko veliki da vam za njihov obilazak treba veći dio dana. Mi smo pri jednom dolasku obišli Pergamonmuseum. Nikako nismo bili spremni za sate i sate koje smo u njemu proveli. Fantastičan, ali ogroman muzej, kojeg nije preporučljivo posjetiti ako ste umorni od prethodnog višesatnog lutanja po gradu. Dođite u muzej odmorni i ujutro. Pri našem zadnjem dolasku muzej je bio pod obnovom, a prema službenim informacijama dio muzeja bi se trebao ponovno otvoriti sredinom 2027. Dok traje obnova muzeja, moguće je otići na izložbu gdje s platforme gledate antički grad Pergam i “vraćate” se skoro 2.000 godina u prošlost.
Preko GetYourGuidea se mogu kupiti ulaznice koje uključuju sve muzeje na Otoku muzeja pa ako želite imati jako ispunjen dan ili ciljano posjetiti neka 2 ili 3 muzeja, pogledajte ovo:
Muzejski otok
Odličan muzej u kojem možete vidjeti kosture dinosaura, udaljen je pola sata pješice od Muzejskog otoka:
Što posjetiti u Berlinu – katedralu koja nije katedrala
Berlinska katedrala (Berliner Dom) pravi društvo spomenutim muzejima na Muzejskom otoku. Izgrađena je u stilu monumentalnog neobaroka krajem 19. stoljeća, u vrijeme vladavine cara Wilhelma II.. Njenu ćete kupolu, koja je u bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu bila skroz srušena, vidjeti sa svih vidikovaca u gradu. Pri zadnjem smo ju dolasku obišli i popeli se s djecom po 267 stepenica na kupolu, što je bio predivno iskustvo i iskreno vam ga preporučujem, pogled s vrha je predivan.
Ulaznice smo kupili na samom ulazu, a postoje i povoljne obiteljske ulaznice. Ako imate ruksak trebat ćete ga ostaviti u lockeru. Možete katedralu obići i s audiovodičem.
Ovo zapravo nije katedrala već protestantska crkva! Zamišljena je kao protestantski pandan Vatikanu i simbol moći Njemačkog Carstva.
U kripti u katedrali počiva više od 90 članova dinastije Hohenzollern, vladara Pruske i Njemačke.
Pogled s kupole.
Četvrt Nikolaiviertel: ovako je Berlin izgledao prije bombardiranja
Ako želite vidjeti kako je Berlin izgledao u prošlosti, trebate prošetati kroz četvrt Nikolaiviertel, pravo staro povijesno srce Berlina, meni jedan od najljepših dijelova grada. Nalazi se uz rijeku Spree, između Alexanderplatza i Muzejskog otoka. Četvrt se razvila oko najstarije berlinske crkve – crkve svetog Nikole iz 13. stoljeća po kojoj je i dobila ime. Većim je dijelom četvrt uništena bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu. Velik dio današnjeg izgleda rezultat je planske obnove i rekonstrukcije u Istočnom Berlinu tijekom 1980-ih.
Berlin je bio skoro sravnjen sa zemljom u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata vladalo je uvjerenje da je potrebno izgraditi suvremeni grad i da se ne treba vraćati na carski ili pruski stil gradnje. U prijeratnom su stilu obnovljene samo neke građevine i samo neki dijelovi grada, a ova je četvrt jedno od tih mjesta. Za razliku od Berlina, stara povijesna jezgra Dresdena obnovljena je da izgleda isto kao u prošlosti.
Crkva sv. Nikole
I ova dva trga posjetite u Berlinu: Gendarmenmarkt i Bebelplatz
Trg Gendarmenmarkt izgrađen je krajem 17. stoljeća, a danas je jedan od najljepših trgova u Berlinu. Na njemu se nalazi koncertna dvorana (Konzerthaus Berlin) i dvije crkve, njemačka i francuska (Deutscher Dom i Franzosischer Dom).
Na ovom su se trgu do 1773. godine nalazile staje s konjima, a danas se u zimskom periodu ovdje nalazi najpoznatiji berlinski božićni sajam.
Trg na kojem je spaljeno više od 20.000 knjiga!
Pola kilometra dalje od Gendarmenmarkta nalazi se još jedan trg, Bebelplatz. Leži odmah uz aveniju Unter den Linden. Poznat je po jednom povijesnom događaju – na njemu su 1933. godine nacistički studenti i pripadnici SA jedinica organizirali masovno spaljivanje nepoželjnih knjiga.
Danas se na Bebelplatzu nalazi podzemni spomenik. Kroz staklenu ploču u tlu vidjet ćete prostoriju s praznim bijelim policama. Ta praznina simbolizira kulturni gubitak i cenzuru. Uz spomenik stoji citat njemačkog pjesnika Heinricha Heinea iz 1820. godine. Prevedeno piše: “Tamo gdje se spaljuju knjige, uskoro će se spaljivati i ljudi”. Rečenica se pokazala proročanskom u kontekstu nacističkog režima.
Na Bebelplatzu je spaljeno više od 20.000 knjiga koje su označene kao neprijateljske.
Tiergarten, zelena oaza Berlina
Najveći i jedan od najposjećenijih parkova u užem gradskom središtu, Tiergarten, počinje čim prođete kroz Brandenburška vrata. Tu se nalaze nebrojene pješačke staze, jezera, fontane, spomenici, mjesta za piknik i roštiljanje, biciklističke staze i igrališta. Na suprotnoj strani parka od Brandenburških vrata smjestio se zoološki vrt, a kraj njega se nalazi kolodvor “proslavljen” u knjizi Mi djeca s kolodvora ZOO.
Ako putujete s djecom, Tiergarten je super mjesto za napraviti piknik.
Posjetite zoološki vrt u Berlinu, najposjećeniji zoo u Europi
Ako se pitate što posjetiti u Berlinu s djecom, na vrh liste stavite berlinski ZOO! To je jedan od najpoznatijih zooloških vrtova na svijetu i najvećih u Europi, barem po broju vrsta koje u njemu žive (više od 1.300 vrsta životinja je tu!). Ja nisam pola ovih životinja u životu vidjela, a nisam ni znala da postoje! Uključen je zoološki vrt u brojne programe zaštite životinja čiji su životi ugroženi zbog gubitka staništa. Puno ćete naučiti o brojnim vrstama koje su kritično ugrožene ili su u potpunosti nestale. Saznat ćete i okrutnu stvarnost, a to je da će neke vrste u skoroj budućnosti postojati samo u zoološkim vrtovima.
Ulaznice možete kupiti preko njihove službene stranice. Jeftinije su ako ih kupite online, nego na samom ulazu. Mi smo ulaznice gledali par dana prije dolaska, a kupili ih dan prije dolaska pa shvatili da im je cijena narasla u tih par dana.
Za obilazak berlinskog zoološkog vrta možete ako hoćete odvojiti cijeli dan. Ogroman je! Mi smo došli ujutro i ostali do 17 sati. U njemu su brojni kafići, restorani, igrališta za djecu i klupe za napraviti piknik pa možete i ponijeti neku hranu. Provjerite na ulazu vremena hranjenja pojedinih životinja. Mi smo “uhvatili” termin hranjenja morskih lavova i bilo je fenomenalno vidjeti ih.
Prvi put u životu sam vidjela pande!
Zanima li vas kako izgleda zoološki vrt u Ljubljani?
Bulevar Kurfürstendamm i srušena crkva
Kurfürstendamm ili Ku’damm je najpoznatija avenija u Berlinu, po nekima ovo je berlinski Champs-Elysees! 3,5 kilometara dug bulevar prepun je trgovina, hotela, skupih kafića i restorana. Ovdje ćete naći trgovine brojnih svjetski poznatih dizajnera, kao i neke od najskupljih adresa u Berlinu.
Što posjetiti na ovom bulevaru u Berlinu? Srušenu crkvu Kaiser Wilhelm (Gedächtniskirche). U slučaju da idete u zoološki vrt, ona se nalazi jako blizu metro stanice. Gradnja je počela 1891. godine, a crkva je posvećena četiri godine kasnije. Oštećena je u savezničkom bombardiranju Berlina 1943. godine. Odlučeno je da ostatak srušenog zvonika ostane kao spomenik razaranja i ratnog užasa.
Možete besplatno posjetiti memorijalnu dvoranu uz srušenu crkvu i saznati brojne detalje o bombardiranju Berlina u Drugom svjetskom ratu.
Na žalost, trg uz ovu crkvu bio je mjesto jednog od najtežih terorističkih napada u Njemačkoj. 2016. godine, za vrijeme božićnog sajma napadač se ukradenim kamionom zabio u posjetitelje sajma na trgu. Poginulo je 12 ljudi iz raznih dijelova svijeta. Oko cijelog ćete trga primijetiti visoke barijere za kamione, kako se to više nikad ne bi ponovilo.
Na trgu se danas nalazi spomen obilježje žrtvama, brončana crta u pločniku koja vodi do imena poginulih osoba.
Zanima li vas kako je izgledao bunker u kojem se Hitler ubio?
Ovo mjesto nećete smjeti fotografirati, a trebate ga posjetiti ako vas zanima Hitlerov život i Drugi svjetski rat razrađen u najsitnije detalje. Obišli smo Berlin Story Bunker koji se pruža na četiri kata kroz podzemlje i za kojeg nam dva sata nisu bila ni približno dovoljna. U bunkeru ćete vidjeti i repliku bunkera u kojem se Hitler skrivao kada je shvatio da će izgubiti rat, a u kojem je na kraju (zajedno sa svojim suradnicima i Evom Braun) kukavički počinio samoubojstvo.
Preporuka – odvojite minimalno 3 sata za obilazak.
Pravi Hitlerov bunker u kojem je izvršio samoubojstvo zvao se Führerbunker i nalazio se nedaleko spomenutog spomenika ubijenim Židovima Europe (Holokaust memorial), u ulici In den Ministergärten. Taj bunker je zatrpan i od njega ništa nije ostalo. Na površini se nalazi informativna ploča.
Obilazak Berlina brodom i Hop-on, hop-off busom
Po rijeci Spree voze turistički brodovi. Nije ova berlinska rijeka jako široka, a vijuga i prolazi pokraj brojnih atrakcija grada. Nije loša ideja provozati se brodom kad vam se noge umore od hodanja (što smo mi i napravili) pa malo sjediti, slušati vodiča i gledati okolo. Karte možete kupiti na par mjesta uz samu rijeku ili online.
Ako Berlin posjećujete samo na jedan ili dva dana, provjerite isplati li vam se kupiti kartu za Hop-on, hop-off bus koji vas vozi kraj glavnih znamenitosti grada. Možete izaći iz busa i u njega ući neograničen broj puta u tom danu. Njim se nismo vozili u Berlinu, ali jesmo u Briselu i baš nam je olakšao brzi transport po gradu.
Barokna palača Charlottenburg
Palača Charlottenburg, nekadašnja ljetna rezidencija kraljica, smjestila se pokraj rijeke Spree izvan užeg centra grada. Okružena je velikim formalnim vrtovima. Izgrađena je krajem 17. stoljeća po naredbi kralja Fredericka III. od Brandenburga, za njegovu ženu, kraljicu Sophiu Charlotte. U četiri godine gradnje stvorena je palača koja je danas jedan od najboljih primjera barokne arhitekture u Njemačkoj.
U 18. stoljeću u palači su boravili uglavnom ženski pripadnici kraljevske dinastije. Palaču su tijekom više naraštaja proširivali i prilagođavali potrebama vladarske obitelji.
Ako želite pregledati što još Berlin nudi, klik ovdje!
Berlin je jedan od europskih gradova kojeg godišnje posjeti najviše turista. Naš popis “što posjetiti u Berlinu” samo je mali dio onoga što zapravo ovaj grad nudi. Svatko će u Berlinu naći nešto za sebe, kao što će i pri svakom dolasku otkriti puno do tada nepoznatih detalja. Na primjer, zadnji put smo otkrili da u dosta berlinskih parkova žive zečevi i vjeverice!
Zanimljivost za kraj: kebab
Spomenula sam ga na početku putopisa pa ću s njim i završiti priču: doner kebab, kakav danas poznajemo kao brzo ulično jelo, postao je iznimno popularan u Berlinu zahvaljujući turskim doseljenicima! U 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća u Berlin se doselilo puno radnika iz Turske. Među njima je bio Kadir Nurman, koji je 1972. na željezničkoj postaji kod ZOO vrta počeo prodavati meso s ražnja u lepinji. Bilo je to praktično jelo za radnike koji su ga mogli jesti dok hodaju na posao. Gospodinu Nurmanu često se pripisuje zasluga za popularizaciju kebaba u lepinji početkom 1970-ih, iako se oko toga tko ga je prvi osmislio i danas vode rasprave.
Doner kebab smo naravno jeli i u Istanbulu, ali bio nam je finiji jedan iz Istočnog Berlina.
Ovako pečeno meso s ražnja se jede u Turskoj i na Bliskom Istoku već stoljećima, no u Berlinu je nastao moderni fast food oblik kebaba.
Nadam se da sam vas zainteresirala za putovanje u Berlin, najveći njemački grad. Idemo sada u drugi grad po veličini, Hamburg!
