Geto i židovska četvrt Kazimierz u Krakovu

Za početak jedna neobična činjenica: židovska četvrt Kazimierz nalazi se na jednoj, a židovski geto (se nalazio) na drugoj strani rijeke Visle u Krakovu. U putopisu saznajte brojne činjenice i korisne informacije o četvrti Kazimierz, koju se stvarno isplati posjetiti jer priča bezbroj priča, kao i tešku priču o getu u Krakovu.

Krakov smo obišli s troje djece za vrijeme road tripa po Poljskoj, u kolovozu 2025. godine. Detalje o glavnim atrakcijama grada saznajte u ovom putopisu, a ovdje pročitajte zanimljivosti o glavnom trgu Rynek Glowny. Smještaj smo uzeli preko Bookinga.

Četvrt Kazimierz

Možda će vas iznenaditi neuredan šarm četvrti Kazimierz i stare oronule zgrade u kojima se i dalje živi, posebno ako ste već doživjeli prekrasni i ušminkani stari centar Krakova. Puno je ovdje nesređenih imovinskih odnosa pa ljudi žive tako kako mogu jer nemaju zadovoljene pravne uvjete za obnovu zgrada. Ipak, niču ovdje i nove zgrade koje se stilom često ne slažu s već postojećom arhitekturom.

Detalj iz četvrti Kazimierz.

Četvrt Kazimierz i geto smo obišli s vodičem, dok su nam se djeca malo odmarala u apartmanu (čitaj: dok su gledali mobitele), a turu smo kupili preko GetYourGuidea:

Krakov je poznat po sendviču – evo gdje ga trebate kupiti!

Prvo jedna vesela tema: hrana i noćni izlasci.
Divovski sendvič se zove zapiekanka, a trebate ga pojesti upravo u židovskoj četvrti Kazimierz. Čest je obrok na samom kraju noćnih izlazaka, po kojima je četvrt Kazimierz poznata. Mjesto gdje trebate kupiti zapiekanku je trg izgrađen na samom početku 20. st. – Plac Nowy. Na njegovoj se sredini nalazi velika okrugla zgrada “Okraglak”, prepuna malih kioska, a svaki prodaje zapiekanke po vlastitom receptu.

Prodaje se ovaj sendvič i na drugim mjestima u Krakovu, kao i u drugim gradovima u Poljskoj, ali ovdje se pravi najbolji i najpoznatiji, a mogu reći – možda i najpovoljniji sendviči.

Vodite računa da zapiekanka vjerojatno može nahraniti dvije osobe.

Uz neke ćete sendviče dobiti i ovu zaštitu koju bebe nose oko vrata pri hranjenju.

Kad ste već na trgu Plac Nowy, posjetite i kafić Singer. Nije kafić dobio ime po pjevaču, nego po mašini Singerici, a mašine ćete vidjeti i na nekim stolovima. Navodno je noćni izlazak u taj kafić pun pogodak i postoji šansa da zaplešete na stolu. Mi nismo bili, a vi provjerite pa mi javite je li to točno. U Singeru imate dobru priliku probati poljsku votku u raznim okusima.

Sinagoge u židovskoj četvrti

Četvrt Kazimierz je osnovana kao grad u 14. stoljeću. Ime je dobila po svom osnivaču, kralju Kazimiru III. Velikom. Grad je bio okružen zidinama. U 15. stoljeću Kazimierz je postao centar židovskog života u Krakovu, jer je kralj Jan Olbracht 1495. preselio Židove iz starog grada Krakova u taj drugi grad. Tek 1800. godine grad Kazimierz je službeno pripojen Krakovu i postao je njegov dio.

U četvrti Kazimierz se u prošlosti nalazilo sedam sinagoga. Danas je većini njih promijenjena uloga. Neke su pretvorene u muzeje, kulturne centre ili spomenike.

U ovoj je sinagogi danas muzej.

U ovoj danas možete popiti piće. Zove se Hevre i kafić je.

Ovako izgleda taj kafić – bivša sinagoga iznutra.

Ovaj je sinagoga danas knjižnica ili knjižara, ne sjećam se točno.

Ova je sinagoga i dalje aktivna.

Opet skrećem s teme: U Londonu sam jednom prilikom bila u desakraliziranoj crkvi koja je pretvorena u niz kafića i restorana.

Spomenik krakovskim Židovima, žrtvama Holokausta

Na ulici Szeroka vidjet ćete spomenik posvećen Židovima iz Krakova i njegove okolice, koji su ubijeni u Holokaustu. Oni nemaju svoj grob, a ova stijena simbolizira njihov nadgrobni spomenik. Natpis je napisan na više jezika što pokazuje univerzalnost tragedije i želju da bude razumljiv lokalnim stanovnicima, ali i posjetiteljima iz drugih zemalja. Možda ćete primijetiti i kamenčiće koje ljude ostavljaju pokraj spomenika.

U židovskoj tradiciji kamen simbolizira trajnost i postojanost, za razliku od cvijeća koje brzo vene. Kamen ne gubi boju, kao što sjećanje na pokojnika treba ostati zauvijek. Sa svakim kamenčićem prilažete svoju molitvu za žrtve.

65.000 židovskih stanovnika Krakova ubijeni su od nacista.

Poljak koji je ušetao u nacistički logor

Dok šetate po četvrti Kazimierz, pokraj jedne ćete suvenirnice vidjeti kip čovjeka koji sjedi na klupi. Zvao se on Jan Karski, a bio je Poljak, diplomat i vojnik te vrlo aktivna osoba u poljskom Otporu protiv nacista. Zašto je on poznat?

Obukao je nacističku uniformu i ušetao u koncentracijski logor kako bi saznao što se tamo događa. Vidio je teške zločine. O Holokaustu je u više navrata 1942. i 1943. osobno svjedočio američkoj i britanskoj vladi te predstojnicima Crvenog križa, pokušavajući ih uvjeriti da poduzmu akcije protiv genocida nad Židovima. Svi su saveznici sve saznali o Holokaustu i nitko nije ništa poduzeo.

Nakon smrti Jan Karski je prepoznat kao simbol hrabrosti, moralne odgovornosti i borbe protiv nepravde.

Židovski geto u Krakovu

Židovski geto se nalazio na suprotnoj strani rijeke od židovske četvrti Kazimierz. Do njega smo s vodičem došli preko neobičnog mosta na kojem se na vjetru njišu kipovi raznih akrobata.

Skulpture su brončane i jako teške, a postavljene tako da se i nakon najjačeg vjetra vrate u početni položaj.

U Krakovu je geto osnovan u ožujku 1941. godine po naredbi nacističkih vlasti. U njega je prisilno preseljeno 15 do 20 tisuća Židova. Većina radno sposobnih ljudi morala je raditi kao jeftina radna snaga u obližnjim tvornicama. S vremenom je oko geta narastao visoki cigleni zid koji je branio stanovnicima da ga napuste, osim za odlazak na posao i po posebno dobivenoj dozvoli. Uvjeti života ljudi u getu bili su nehumani. Hrane je bilo malo ili ni malo, a u svakom je stanu živjelo četiri ili pet obitelji. Lako su se i brzo širile brojne zarazne bolesti.

Sada pogledajte Google mapu i nađite na njoj geto u Krakovu!

Primijetit ćete da su na tom dijelu grada neke građevine sive boje. Kada ih zumirate, na sivoj ćete površini vidjeti napisane brojeve. Građevine označene sivom bojom stvarno su ovdje stajale u vrijeme dok je postojao geto i u njima su živjele tisuće i tisuće Židova.

Dio ovih “sivih” kuća s karte i danas stoji, nekih nema, a na nekima su ploče i spomen-obilježja.

Siva boja označava da se radi o povijesno značajnim objektima, a ne o zgradama koje danas imaju komercijalnu ili stambenu funkciju. Brojčane oznake na Google karti odgovaraju stvarnim adresama i kućnim brojevima koje su imali stanovnici geta tijekom rata. Ti brojevi pomažu istraživačima, potomcima i posjetiteljima da točno lociraju gdje su bile smještene pojedine obitelji. Ovaj je sustav Google dodao u suradnji s lokalnim muzejima i memorijalnim institucijama.

Prazne stolice u bivšem getu

Geto je postojao dvije godine. U ožujku 1943. godine njegovi su stanovnici likvidirani. Ljudi koji su bili radno sposobni deportirani su u logor Płaszow, gdje ih je čekala prisilna radna služba pa smrt. Svi ostali, bebe, djeca, bolesnici i stariji ljudi, ubijeni su na licu mjesta na trgu u getu pa su bačeni u masovne grobnice. Neki od njih nisu ubijeni nego su zbog štednje municije samo ranjeni, ali su svejedno bačeni u masovne grobnice.

Na trgu Bohaterow Getta (Trg heroja geta), trgu na kojem su stanovnici geta likvidirani ili su s njega deportirani u logore, 2005. godine postavljen je spomenik. Sastoji se od 70 metalnih stolica koje su raspoređene po cijelom trgu, kao da je trg jedna velika čekaonica. Stolice su povećane u odnosu na pravu veličinu i prazne, nitko na njima ne sjedi.

Prazne stolice simboliziraju ljude koji su u getu živjeli pa dočekali svoj red da budu ubijeni. Na nama je svima da govorimo u njihovo ime.

Na istom trgu možete vidjeti ljekarnu čiji je vlasnik spasio brojne Židove iz geta.

Iznenadit ćete se kada shvatite koliko je geto bio površinom malen i koliko ste ga brzo prehodali, doslovno za par minuta. Danas je Krakov toliko gusto naseljen da zadnjih godina i bivši geto postaje mjesto gdje niču novi stanovi i cijena im raste.

Tvornica Oskara Schindlera

U blizini geta nalazila se tvornica Oskara Schindlera. Bio je on njemački industrijalac i član nacističke stranke. U svojoj je tvornici emajliranih proizvoda zaposlio brojne Židove iz geta koji su mu bili vrlo jeftina radna snaga. S vremenom je postao svjestan sudbine Židova i počeo ih je svjesno spašavati od deportacija u logore smrti. Sastavio je poznati “Schindlerov popis”, popis više od 1.200 Židova koji su zaposleni u njegovoj tvornici, čime ih je zaštitio od deportacije u Auschwitz. Mi nismo obišli njegovu tvornicu koja je danas muzej, ali vi možete.

Ako vas zanima ova tema možete prije dolaska u Krakov pogledati film Schindlerova lista. Smatraju ga jednim od najboljih filmova 20. stoljeća i najutjecajnijim prikazom Holokausta. Velik dio filma snimljen je upravo u četvrti Kazimierz, getu i Schindlerovoj tvornici te možete obići lokacije iz filma.

Ovo ćete dvorište – prolaz između ulica, možda prepoznati iz filma Schindlerova lista.

Nakon obilaska Krakova autom smo se odvezli u grad Wroclaw u kojem smo tražili patuljke.