Vikend izlet u Idriju: najstariji rudarski grad u Sloveniji
Ideja za vikend putovanje: izlet u Idriju, najstariji rudarski grad u Sloveniji. Obići ćete drugi najveći rudnik žive na svijetu, istražiti dvorac koji nije dvorac i saznati puno o 500-tinjak godina dugoj rudarskoj tradiciji grada. Vikend ćete začiniti odličnom hranom i boravkom u prirodi. Idrija je od Zagreba udaljena nešto više od dva sata.
Najveći rudnik žive na svijetu nalazi se u španjolskom gradu Almadénu, a rudnik u Idriji je drugi po veličini. Oba su grada upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, kao “Baština žive”.
Idrija
Najveće nalazište žive na svijetu: kako je sve počelo?
Neki je seljak iz idrijskog kraja, 1490. godine u vodi iz potoka primjetio sjajne kapljice. Posuda s vodom je od tih kapi postala jako teška. Radilo se naravno o slučajnom pronalasku žive, a nije prošlo dugo od tog događaja do početka iskapanja žive i ubrzanog razvoja Idrije.
Znate li da se živa ubraja među najrjeđe elemente na Zemlji??? Što kažete na podatak da je u manje od 20 godina od otkrića žive, utvrđeno da se kod Idrije nalazi jedno od najvećih nalazišta žive na svijetu?! U periodu od pola tisućljeća, u podzemlju ispod grada iskopano je više od 700 km tunela i izvučeno više od 145.658 tona žive! Izvožena je u sve dijelove svijeta.
Živa je ime dobila od latinske riječi hydrargyrum, što znači tekuće srebro. Jedini je tekući metal na sobnoj temperaturi.
Zavirite u rudarski dvorac!
Zašto građevina koja se zove dvorac i izgleda kao dvorac, nije dvorac???
Da bi dvorac bio dvorac, morao je nekada biti sjedište feudalnog posjeda i izgrađen da zaštiti svog gospodara. Dvorac Gewerkenegg u Idriji nikada nije imao ni jednu “dvorsku” funkciju. Izgrađen je tridesetak godina nakon slučajnog otkrića žive, kao upravna zgrada rudnika i skladište za živu i hranu.
Ime dvorca prevedeno s njemačkog, znači “rudarski dvorac”.
Dvorište s arkadama.
Danas se u dvorcu Gewerkenegg nalazi muzej u kojem možete saznati više o idrijskoj rudarskoj tradiciji, razvoju grada uz rudnik, ali i o čipkarstvu. Detalje o radnom vremenu i cijenama ulaznica, saznajte ovdje.
Rudareva kuća u Idriji
Uska, visoka, bijela, s puno malih prozora i na padini: U Idriji smo posjetili Rudarevu kuću, izgrađenu na kraju 18. stoljeća. Danas je pretvorena u mali muzej, u kojem ćete saznati više o načinu života idrijskih rudara. Ulaznice kupujete u dvorcu Gewerkenegg, a obilazak je s vodičem.
Rudareva kuća u Idriji
Većina rudara si nije mogla priuštiti vlastitu kuću. Unajmljivali bi sobu u ovakvim kućama i u njoj živjeli s obitelji. Nedostatak prostora je prisiljavao na skroman život, a često su ljudi morali biti jako kreativni oko mjesta gdje će svi spavati. Tako su bebe spavale u kolijevkama, a manja djeca u ladicama.
Namještaj iz prve polovice 20. stoljeća.
Idrija u Sloveniji: Istražite drugi najveći rudnik žive na svijetu
Rudnik žive u Idriji više nije aktivan rudnik, ali je za turističke obilaske otvoren Antonijev rov, drugi najstariji rudarski rov u Europi. Spremni za photosession? Za obilazak rudnika dobit ćete kacige i zaštitna odijela!
U Idriji se živa iskapa od zadnjeg desetljeća 15. stoljeća.
Proći ćete 1200 metara dužine rudnika i spustiti se 96 metara ispod razine zemlje.
Temperatura je u svim rudnica stalna, a u ovom je 13 stupnjeva. Obilazak je s vodičem i traje sat i pol. Raspored ulazaka u rudnik i cijene ulaznica saznajte ovdje.
Tradicionalni rudarski pozdrav je “Sretno!”
Legenda kaže da rudnik žive u Idriji ima svog čuvara, vilenjaka Perkmandla. Rudarima koji glasno psuju krade alat ili ugasi svjetiljku. Dobre i vrijedne rudare nagrađuje lupkanjem po stijeni gdje se nalazi puno žive ili ih upozorava na opasnost jakim lupanjem. Rudari su znali vilenjaku ostavljati hranu za zahvalu.
Kapelica u rudniku
Zanimljivost: U raznim rudnicima žive razna bića, pa tako u rudniku u Rudama kraj Samobora živi patuljak Bergman!
Najveći drveni kotač u Europi
Najveći problem u rudnicima je voda, koja se u skuplja u rovovima i može dovesti do urušavanja. U Idriji su vodu iz rudnika ispumpavali pomoću najvećeg drvenog kotača u Europi. Nazvan je Kamšt, po njemačkoj riječi Wasserkunst (vodena umjetnost). Kotač je pokretala snaga vode, koja je do njega stizala kanalima od rijeke Idrijce. Kamšt je “radio” čak 150 godina i činio je najnepristupačnije dijelove rudnika sigurnima.
Ulaznice za obilazak Kamšta se kupuju u spomenutom dvorcu, a više o obilasku saznajte ovdje. Moguće je kupiti kombinirane ulaznice za razne atrakcije u Idriji.
Promjer kola idrijskog kamšta je 13,6 m, a za 13 sekundi napravi puni krug.
Topionica žive u Idriji
Posjetili smo staru topionicu žive, u kojoj se može saznati puno o cijelom procesu rudarenja i ekstrakcije žive. Obilazak traje sat i 15 minuta. Moguće je uzeti audio vodič na hrvatskom jeziku. Više o obilasku saznajte ovdje.
Stara topionica žive.
Gladni? Probajte idrijske žlikrofe!
Nama je hrana u Idriji bila predobra, posebno žlikrofi. To je vrsta tjestenine punjena kuhanim krumpirom, pirjanim lukom i masti. Uz njih se jede umak od ovčetine ili pečenje.
U Idriji se žlikrofi izrađuju više od 150 godina.
Tradicionalni kolači su ukrašeni motivom čipke.
Idrija je dugo poznata kao važno središte čipkarskog znanja, a čipkarice su često bile žene rudara. U gradu je od 1876. godine aktivna Čipkarska škola, u kojoj možete posjetiti izložbu čipke ili ju čak probati raditi. Umijeće čipkarstva je danas na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine.
Izlet u Idriju: što još možete posjetiti
Izlet u Idriju začinite odlaskom u prirodu. Geopark Idrija pokriva površinu od 294 km2, a pripadaju mu brojne pješačke, planinarske i biciklističke staze. Više saznajte ovdje.
Pola sata vožnje od Idrije možete obići jednu od najpoznatijih tajnih partizanskih bolnica, Partizansku bolnicu Franja, skrivenu u teško pristupačnoj klisuri. Jednako udaljena od Idrije, samo na drugu stranu, je Partizanska tiskara, otvorena za obilazak u toplije doba godina. U ovoj skrivenoj tiskari, koja je u potpunosti očuvana, u Drugom svjetskom ratu su svakodnevno tiskane novine Partizanski dnevnik.
Ako ste raspoloženi za još jedan izlet u Sloveniju, možete otići npr. na Bled. A sada vas vodimo u još jedan rudnik, najstariji rudnik soli na svijetu, onaj u austrijskom gradiću Hallstattu!
Foto: Maja i Nikola
