Što posjetiti u Banovini? Krenite u potragu za zadivljujućim prizorima!
Vodimo vas u Banovinu, dio Hrvatske kojem je potres malo promijenio lice. Ali nećemo govoriti o potresu, nego o mjestima koja ljepotom i snagom prkose stvarnosti, kao i o bogatom i zanimljivom povijesnom nasljeđu ovog kraja. Znate li što sve trebate posjetiti u Banovini? Pogledajte ju drugim očima, slijedeći vodič Interpretacijskog centra baštine Banovine.
Impresivni parkovi koji profinjenošću konkuriraju zagrebačkom Zrinjevcu, bajkovita rječica Petrinjčica ili kaštel Zrinski koji se nadmoćno ogleda na površini prekrasne Une – samo su neki od razloga zašto trebate posjetiti Banovinu.
Dolina rijeke Une
Interpretacijski centar baštine Banovine
Interpretacijski centar baštine Banovine je osnovala Sisačko-moslavačka županija, 2016. godine. Od svog osnutka, Centar bdije nad očuvanjem kulturne i prirodne baštine gradova i mjesta Banovine. 2018. godine ustanova seli u središte Petrinje, u prostor muzejskog tipa s edukativnom, izložbenom i istraživačkom funkcijom. Zgrada Centra je, na žalost, oštećena potresom i trenutno u obnovi. Unatoč tome, vrlo aktivno nastavlja s radom.
Interpretacijski centar surađuje s drugim ustanovama iz područja kulture, obrazovanja i srodnim organizacijama, radi unapređenja djelatnosti te kreiranja ponude kulturnog turizma Sisačko-moslavačke županije. Važan dio djelatnosti Centra je briga o prezentaciji Zavičajne zbirke lončarstva petrinjske obitelji Bešlić. Zahvaljujući Centru, zbirka je upisana u Registar kulturnih dobara RH.
Interpretacijski centar baštine Banovine u Petrinji
Želite li pratiti rad Centra, posjetite njihovu web stranicu te Facebook stranicu.
Petrinja – rječica Petrinjčica i gradski park
Posjet Petrinji nakon razornog potresa, posjet je gradu koji je puno izgubio. Ipak, obilazak Banovine ne može proći bez obilaska Petrinje, u kojoj brojna mjesta ljepotom prkose stvarnosti, pozivaju vas da prošetate i umjesto tuge osjetite divljenje.
Ovaj vam je osjećaj zagarantiran kad vidite rječicu Petrinjčicu. U samom središtu stradalog grada, izgleda kao idilična bajka, s drvoredima lipa i bagrema, četiri mosta i slapovima. Šetalište uz Petrinjčicu je kružna poučno-rekreativna staza, duga 6,6 kilometara. Tijekom dva i pol sata lagane šetnje, vodi vas do gore Hrastovica i natrag. U šetnji slušajte njene priče, prateći žute oznake lista lipe. Srcolika su oblika i podsjetit će vas da je Petrinja mali grad velikoga srca.
Rječica Petrinjčica
Gradski park u Petrinji je nastao u 18. st., u vrijeme kratke vladavine Napoleona. Profinjen je i elegantan na francuski način. Na mjestu današnjeg Hrvatskog doma, nekad se uzdizala turska utvrda. Kršćanska ju je vojska prvi put osvojila 10. kolovoza 1594. godine, na blagdan sv. Lovre. Zbog toga je ovaj svetac kasnije proglašen zaštitnikom grada Petrinje. Parkom dominira župna crkva sv. Lovre. Uz glazbeni paviljon, pogled će vam privući i fontana, s neobičnim skulpturama kipara Ferde Ćusa.
Crkva svetog Lovre u Petrinji
Zanimljivost: Petrinja ima dugu lončarsku tradiciju. Na to će vas podsjetiti predimenzionirana stucka, karakteristični petrinjski glineni vrč. Postavljen je u znak dobrodošlice na ulazu, odnosno izlazu iz Petrinje.
Poželite li baciti panoramski pogled na Petrinju i usput popiti kavu, predlažemo Maraschino Petrus bar smješten nedaleko Petrinje. Tradicijska jela Petrinje probajte u restoranu Mlinski kamen, na samoj obali Kupe.
Što posjetiti u Topuskom?
Znate li da je ovaj kraj naseljen od pretpovijesti? Razlog tomu su termalni izvori i nalazišta ruda. U antici se ovdje razvilo naselje, čemu svjedoče brojni nalazi, razni žrtvenici, urne, nadgrobni spomenici, veće količine rimskog novca i jantarskih ukrasa. Posebno su značajni kameni žrtvenici posvećeni rimskom božanstvu Jupiteru, božanskom paru Vidasu i Thiani i bogu šuma Silvanu.
Srećom je Topusko u velikoj mjeri pošteđeno od potresa, a danas će vas oduševiti povezanošću i isprepletenošću s prirodom. U samom središtu mjesta nalazi se prava prirodna atrakcija, 184 metra visoko Nikolino brdo. Na njemu ćete također naći neke rimske tragove, a oduševit će vas bogatstvom crnogoričnog i bjelogoričnog drveća.
Još jedna prirodna atrakcija je jezero Topusko, uz koje je u 19. st. šetala banica Sofija Jelačić, supruga bana Jelačića. Stigla je u Topusko, kao i mnogi pripadnici visokih staleža iz čitave Europe, zbog termalnih izvora i blatnih kupki. Osobito je voljela šetnje uz jezero, zbog prekrasne labudice koju je nazvala “kraljicom jezera”.
Jezero Topusko
U vrijeme Vojne krajine, Lječilište Topusko je doživjelo najveći procvat. Izgrađene su brojne vile i palače, uređena šetališta i parkovi. Jedan od najljepših parkova je po malo mističan perivoj Opatovina, kojim morate prošetati! Skriva uistinu impozantnu tajnu, visoku čak 23 metra, a to je ulazni portal crkve Blažene Djevice Marije. Neki ju autori smatraju najreprezentativnijim primjerom gotičke arhitekture u Hrvatskoj. Crkvu je, zajedno sa samostanom, 1211. godine dao izgraditi ugarsko-hrvatski kralj Andrija II.
Kralj je dao crkvu na upravljanje redu cistercita, koji su ju obojili u ružičastu, svoju omiljenu boju. Cisterciti su u Topusko stigli iz Francuske, a ostaju u ovom kraju do 1556. godine, kada su ih protjerali Turci. Turci su razorili sve osim ulaznog portala, koji je trenutno u obnovi.
Perivoj Opatovina u Topuskom
Istražite Glinu i zasvirajte himnu
U zagrebački Zrinjevac se lako zaljubiti! No znate li da u blizini Zagreba postoji njegov “brat blizanac”?
Posjetite li Glinu, uvjerit ćete se da je njeno srce zeleno i prelijepo. Skoro sve najvažnije glinske građevine i spomenici, od vijećnice do crkve sv. Ivana Nepomuka te brojne kuće iz doba klasicizma, okružuju prostrani i nedavno obnovljeni Park bana Josipa Jelačića. Dok šetate perivojem prepunim cvijeća, prisjetite se da su njime u 18. i 19. stoljeću ponosito hodali pukovnici i vojnici. Ovo je mjesto za vrijeme Vojne krajine bilo namijenjeno vojnim smotrama. Živu i veselu atmosferu garantirao je i robni sajam, koji se također ovdje održavao, poslije nazvan i ženski plac.
Šetnja će vas dovesti i do zgrade glinske vijećnice, pred kojom stoji kip bana Jelačića. Motri grad u kojem je stolovao.
U parku se nalazi čak 167 stabala, ponajviše platana i kestena, ali i šareno i moderno igralište za djecu.
Znate li da je hrvatska himna uglazbljena u Glini? Stihove je uglazbio Josip Runjanin, časnik Glinske banske pukovnije pod zapovjedništvom bana Josipa Jelačića. Kako bi i djeca i odrasli to dobro zapamtili, u neposrednoj blizini vijećnice postavljena je glazbena ograda napravljena od 35 melodijskih cijevi.
Lupkajte batićem po cijevima i odsvirat ćete Lijepu našu domovinu!
Arheološka senzacija “Knez od Bojne”
U blizini Gline, u mjestu Bojna, nalazi se prava arheološka senzacija. Radi se o zadnjem počivalištu nepoznatog hrvatskog srednjovjekovnog kneza, nazvanog “knez od Bojne”. Na lokalitetu Brekinjova kosa kraj Bojne, pronađeno je 37 srednjovjekovnih grobova. Jedan od njih je skrivao brojne dragocjenosti, koje nam otkrivaju da su dostojanstvenici toga doba na vječni počinak odlazili okruženi materijalnim dokazima svog visokog društvenog položaja.
Vrijedni predmeti bili su inspiracija arheolozima da pokojnika iz groba 4, prozovu knezom od Bojne. Njegov pravi identitet tek treba biti otkriven, baš kao što i ovo razdoblje hrvatske povijesti treba biti bolje istraženo.
Brekinjova Kosa, privjesak od gorskog kristala iz groba 4. Fotografija: LJ. Gamulin, 2019.
Dvor – rudnici srebra i dolina rijeke Une
Posjetite li Dvor, ostat ćete zapanjeni prekrasnim stablima još jednog stoljetnog parka, kojeg je Banovini u nasljeđe ostavila Vojna krajina. Oko njega su, kao i u Glini, niknule zgrade tadašnje vojne uprave, te crkve. Nekad su na ovom području grofovi Zrinski imali rudnike srebra (Gvozdansko i Majdan). Naselje se, nakon odlaska Turaka, počelo formirati na terasi zvanoj “podovi” iznad rijeke Une. Zato se prvo zvalo Podovi. Naziv Dvor mjesto dobiva 1775. godine, nakon posjete cara Josipa II.
Okolica Dvora obiluje pretpovijesnim nalazištima (u selima Javornik, Matijevići, Norde i Gorička), a antički ostatci pronađeni su u Hrtiću.
Najveći adut Dvora je svakako rijeka Una, u koju utječe rječica Žirovac. Una ovdje postaje prava ravničarska rijeka, mirna i široka poput Save. Pogled pada na zelena brda, rijeku, riječne otočiće i plodna polja uz samu Unu. Ljubitelji ribolova ovdje će doći na svoje, jer u Uni obitavaju 23 vrste riba, uključujući i one iz njezina gornjeg toka.
Nasad žutih irisa uz Unu.
Obilazak Banovine: posjetite Hrvatsku Kostajnicu
Hrvatska Kostajnica ukratko: Nazvana je po kestenu, u njoj su živjeli Iliri, kraj nje su prolazile dvije rimske ceste, prvi put je spomenuta 1240. godine, a brojne su je plemićke i kraljevske obitelji kupovale, prodavale i osvajale, uključujući i Turke!
Kostajnica je zbog položaja bila važan posjed, carinarnica koja je nadzirala promet i trgovinu. Bila je dio Vojne krajine, pukovnija, varoš pa slobodan grad. Njezine glavne znamenitosti su franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog te Kaštel Zrinski.
Kaštel Zrinski je vjerojatno podignut u 13. stoljeću, a izgleda kao da izrasta iz rijeke Une. Branio je Kostajničane od Turaka i drugih osvajača te predstavljao glavno mjesto oko kojeg se odvijao život. Knezovi Zrinski su dobili ključeve kaštela u 16. stoljeću, a utvrda od tada nosi njihovo ime. Danas možete razgledati zidine i tornjeve kaštela, većim su dijelom očuvani.
Kaštel Zrinski u Hrvatskoj Kostajnici. Fotografija: Alen Čaušević
Svake jeseni se u Kostajnici održava Kestenijada. Višednevnim programom priziva ljude iz svih krajeva da se prošeću divnim šumama, naberu, a zatim se i zaslade tom jesenskom delicijom.
Ako ogladnite, dobar zalogaj ćete naći na brdu neobičnog imena. Brdo Djed privlači posjetitelje zbog guste park šume i prekrasnog pogleda na dolinu Une. Park šuma je sađena pod vodstvom Davorina Trstenjaka, pedagoga i pisca rodom iz Slovenije. On je 1892. godine, za vrijeme službovanja u Kostajnici, s učenicima počeo krčiti šikaru, uređivati šetnicu i saditi drveće uz obronke Djeda.
Na brdu Djed se nalazi istoimeni restoran, prava zelena oaza, u kojem između ostalog možete kušati domaće specijalitete s kestenom. Mališani će pak uživati na igralištu kraj restorana, pod svodom zelenih krošanja.
Fotografije: Interpretacijski centar baštine Banovine
PR članak
