Sokol grad u Konavlima: dok stojite mislit ćete da letite
Koliko upitnika imate u glavi kada idete u utvrdu nazvanu Sokol grad? Očekujete li tamo sokole? Ili veliki grad? GPS navigira kroz prekrasne Konavle, ja ponavljam valjda po tisućiti put u ovom kraju kako je cesta odlična… Iza zadnjeg od brojnih zavoja vidimo ga: blješti na suncu, ponosan na vrhu klisure okomitih obronaka. Idemo u obilazak Sokol grada.
Čarobne Konavle
Moram priznati da zapravo nisam znala što očekivati od Sokol grada, a na kraju me toliko oduševio da sam danima poslije o njemu pričala. A moj ga petogodišnji sin i dalje često spomene.
Zelena konavoska dolina se pruža između dva siva kamena brda, a vi s vrha Sokol grada vidite njen veći dio. S vjetrom u kosi ispod hrvatske zastave, stojeći na jednoj od najviših terasa utvrde lako možete zamisliti kako iznad doline letite. Jasno vam je zašto se tvrđava zove Sokol…
Čempresi stršeći prema nebu savršeno nadopunjuje ovaj kraj. Vidite i mala sela, male kuće, veće kuće, prekrasna dvorišta, neka s bazenom, cvijeće… U daljini se sjajucka more. Negdje iza brda je i plaža Pasjača.
Obilazak Sokol grada nije za one koji ne vole visinu, kao ni za manju djecu i ljude kojima se teže penjati po stepenicama…
Stijena na kojoj leži Sokol grad prirodna je stijena viša od 25 metara.
Tko je sve boravio na ovoj stijeni?
Obrambena uloga utvrde baš na ovoj stijeni bila je bitna jer je tu prolazila glavna prometnica koja je povezivala Konavle s hercegovačkim zaleđem. Arheološki nalazi su otkrili da su ovdje Iliri imali svoju utvrdu. Slijedi rimska pa bizantska utvrda.
Sokol grad se pod sadašnjim imenom prvi put spominje 1373. godine.
Sokol grad u Konavlima i veseli srednji vijek
Zamislite feudalnog gospodara koji uspije osvojiti Sokol grad te sa sigurnog mjesta može nadzirati ubiranje feudalnih prihoda. To se zove lagodni život. Ali ne zadugo jer i drugi feudalci imaju istu ideju. Što od toga nastane? Novi rat.
Kroz 14. stoljeće i sve do 1423. godine Sokol grad je često mijenjao gospodare. Kao vlasnici su se izmjenjivale vlastelinske obitelji iz zaleđa.
Feudalci su poznati po čestom ratovanju, pa je tako bilo i na drugom kraju Hrvatske, u Velikom Taboru.
Grbovi vladara Sokol grada
Kada Dubrovačka republika ode u shopping
1423. godine Dubrovačka republika kupuje cijele Konavle, pa tako i Sokol grad.
Dubrovčani su tvrđavi u 15. stoljeću dali današnji izgled. Stvorili su snažnu utvrdu čija je uloga bila obrana granice, posebno od nove svjetske sile, Osmanlija. Možete li zamisliti da vi danas možete hodati po tvrđavi koja izgleda isto kao u 15. stoljeću?
Znate li koja je utvrda u Srijemu stajala na putu Osmanlijama? Utvrda Šarengrad.
Kako izgleda vaš posao?
Sokol gradom je u ime Dubrovačke republike upravljao kastelan (dubrovački naziv, a znači i kapetan). Biran je na 6 mjeseci iz redova vlastele, a morao je biti mlađi od 25 godina. Njegovo ponašanje i upravljanje utvrdom, pratila su brojna pravila.
Imate li nekada osjećaje da vas ne puštaju s posla kući? Kastelan za vrijeme cijelog mandata od pola godine nije smio izaći iz tvrđave!
Kastelanu je bio povjeren ključ utvrde, kao i čast i obaveza da osobno zaključava i otključava sva vrata. Nije smio primati goste, drugim riječima, nije smio nikoga pustiti u tvrđavu, ako taj nije imao posebnu dozvolu središnjih vlasti iz Dubrovnika.
Kako je bilo vojnicima u Sokol gradu?
U 15. stoljeću Sokol grad je branjen samostrijelima. Iz njih su ispucavane strelice sa željeznim vrhovima nazvanim veratoni, a dio njih je iskovan u kovačnici u samoj tvrđavi.
Kovačnica u Sokol gradu
Nemojte se uplašiti kada u jednoj od prostorija u polumraku vidite do zuba naoružanog samostrijelca. Na prvu vam nije jasno je li lutka ili pravi čovjek. Sina sedmogodišnjaka sam morala nagovarati da uđe u sobu. 🙂
Zanimljivost: Krajem 15. stoljeća neki su vojnici iz Sokola u podnožju tvrđave sagradili drvene kolibe za svoje žene. Stroga vojnička disciplina to nije dozvoljavala pa je naređeno da se kolibe spale. U podnožju Sokol grada se tako nikada nije razvilo naselje…
Izlet s djecom: Obilazak Sokol grada
Tvrđavu je dubrovačka vojska napustila 1672. godine i od tada je tri stoljeća propadala. Velik dio njenog kamena je iskorišten za izgradnju drugih građevina. Sredinom 20. stoljeća Društvo prijatelja dubrovačke starine pokrenulo je obnovu. Cijene ulaznica provjerite na njihovim stranicama. Gužve nema, parking je odmah ispod tvrđave.
Danas obnovljen Sokol grad u Konavlima izgleda kao u 15. stoljeću. Od 2013. godine tvrđava je otvorena za posjetitelje.
Za kraj (nije baš meni nalik, ali kada vas neko mjesto posebno oduševi onda i poeme prepisujete) poema koju je napisao Ilija Crijević. Bio je pisac i humanist, a 1504. i 1505. je bio kastelan tvrđave Sokol (sjetite se, onaj koji nije smio izaći iz tvrđave).
Original je pisan na latinskom, a u nastavku poeme piše i o Epidauru (Cavtatu) i o konavoskoj dolini.
Postoji hridina jedna, Soko je tvrđava znana,
na pustom mjestu pod brdom, i strši u nebo pravo.
Strma je najvišim vrhom, žilama dubokim ona,
strašna je i moćna vrlo i pogledu ljudskom golema.
Zbog toga s visoka ona promatra sve oko sebe
i sa svih strana je kruže visoke veoma stijene
što kruže ljutima lomnim s litica visokih gora…
Nakon obilaska Sokol grada, prošetajte pokraj rijeke Ljute i pogledajte stare kamene mlinove.
