Follow us:

Top

Jeste li čuli za Krčke knezove? Prvi put se spominju u 12. stoljeću. Vjerojatno vam je poznatije ime Frankopani, jer nose ga od 15. stoljeća. Možete li zamisliti da se za većinom posjeda ove slavne hrvatske plemićke obitelji danas mora tragati? Ako volite istraživanje krenite s nama u potragu za frankopanskim posjedima!

Na otoku Krku se od raslinja čiste stari putovi, napuštena sela, crkve i utvrde povezane s Frankopanima, kako bi postali pristupačni široj javnosti.

Dobrinj

Dobrinj. Fotografija: Darko Antolković

Zašto su Krčki knezovi promijenili ime?

Početkom 15. stoljeća među europskim je plemstvom bilo u modi da dokažu srodstvo sa starim rimskim plemićkim obiteljima. To se srodstvo najčešće dokazivalo tako da od trgovca kupite novo rodoslovlje. Bogati krčki knez Mikula je tako u 15. stoljeću od pape Martina V. dobio blagoslov da se naziva Frankopanom.

Ovo je bio jako unosan posao i brojni trgovci rodoslovljima su se obogatili.

Izlet u Dobrinj

Sigurno znate stihove “od stoljeća sedmog, tu Hrvati dišu…”. Upravo je negdje u 7. stoljeću na otoku Krku osnovano nekoliko gradskih središta koja su nazvani kašteli. Uz glavni kaštel u gradu Krku ostali kašteli su bili u Omišlju, Dobrinju, Vrbniku i Baški. Kaštelima su u ime Frankopana upravljali podknežini.

Dobrinj leži na brežuljku visokom oko 200 metara iznad uvale Soline. Nikada nije imao obrambene zidine te je kroz 16. i 17. stoljeće često napadnut od gusara i uskoka.

Poznata je turistička destinacija za dnevne izlete zbog bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa.

Pogled na Dobrinj i frankopanske solane

Pogled na Dobrinj i frankopanske solane. Fotografija: Darko Antolković

Dobrinj je još u 12. stoljeću bio središte glagoljaštva.

Darovnica slavnog Dragoslava

Darovnica slavnog Dragoslava je najstarija poznata isprava na hrvatskom jeziku i glagoljici.

Napisana je 1.01.1100. godine u Dobrinju i najstariji je pisani spomenik o župama na Krku. U njoj se po prvi put spominju mjesta Dobrinj i Vrbnik na Krku. Darovnicom slavni Dragoslav poklanja svoje imanje crkvi svetog Vida kraj Dobrinja. On je dao i izgraditi tu crkvicu.

Crkva svetog Vida se nalazi u istoimenom selu, kilometar udaljenom od Dobrinja.

Crkva svetog Vida u Dobrinju

Crkva svetog Vida. Fotografija: Darko Antolković

Zašto se Dragoslav naziva slavnim???? E to se ne zna, pretpostavlja se da je bio plemenitog roda.

Zanimljivo je da se u darovnici spominju neka zanimanja kao sudac, pisar i tajnik. To znači da je još u 12. stoljeću dio stanovništva Dobrinja i otoka Krka bio visoko obrazovan.

Crkva i zvonik u Dobrinju

Zvonik crkve svetog Stjepana u Dobrinju. Fotografija: Darko Antolković

Posjetite stare solane u uvali Soline

Uvala Soline na otoku Krku leži nasuprot Crikvenice, jako je plitka i ima prirodne uvjete pogodne za proizvodnju soli. Ulaz u uvalu je uzak stoga je temperatura mora u uvali viša nego izvan nje.

Ovdje sezona kupanja počinje već sredinom proljeća. Uvala je poznata i po ljekovitom mulju kojim ljudi mažu kožu i zglobove.

Selo Soline se spominje još u 13. stoljeću. Mjesto je vjerojatno dobilo naziv po solanama u kojima se sol proizvodila još od rimskog doba.

Solane u Dobrinju

Frankopanske solane na Krku. Fotografija: Darko Antolković

Knezovi Frankopani su 1412. godine od kralja dobili vlasništvo nad solanom. Sol iz ove solane je bila jako kvalitetna i koristila se za potrebe otoka Krka i za izvoz. Radna snaga u solani su bili Vlasi koje su Frankopani doselili na Krk s Velebita.

Frankopani su otokom Krkom upravljali sve do 1480. godine kada je otok pao pod vlast Mletačke Republike. Solana je zatvorena da ne bi bila konkurencija venecijanskim solanama.

Fotografija: Darko Antolković

Projekt “U potrazi za frankopanskim posjedima”

Povijest Frankopana nije vezana samo za otok Krk, pa čak ni samo za Hrvatsku. Trenutno traje potraga za manje poznatom frankopanskom baštinom na otoku Krku, a ideja je priču proširiti na sva područja koja su na bilo koji način povezana s Frankopanima. 

Projekt “U potrazi za frankopanskim posjedima” kao cilj ima prezentiranje i promociju cjelokupne frankopanske baštine, bez prostornog ograničenja. Saznajte više o projektu.

Izlet u Dobrinj na otoku Krku

Dobrinj na Krku. Fotografija: Darko Antolković

I vi možete u avanturu: pronađite stare frankopanske posjede!

Prošetajte do crkve svetog Mavra

Ruševna crkva sv. Mavra nalazi se duboko u šumi, skrivena od očiju javnosti. Naravno, u prošlosti se na ovom mjestu nije nalazila šuma. Crkva je smještena u blizini starog puta koji je spajao Dobrinj i Soline. Od glavne ceste udaljena je dvadesetak minuta hoda.

Znate li da su lovci od velike pomoći za pronalazak ovakvih lokaliteta u šumama?

Kao sjećanje na crkvu do danas su ostali nazivi pašnjaka i vinograda: Pod Mavrom, S pod Mavra ili Pod Mavor. 

Crkva svetog Mavra na Krku

Crkva svetog Mavra u Solinama. Fotografija: Darko Antolković

Detalj iz crkve svetog Mavra. Fotografija: Darko Antolković

Potraga za frankopanskim posjedima: crkva svete Jelene

Na glavnoj cesti koja povezuje Rasopasno i Soline se nalazi oznaka puta prema crkvi. Kod oznake možete ostaviti auto i nastaviti pješice dvadesetak minuta. Turistička zajednica Općine Dobrinj postavila je putokaz na “Y” raskrižju. Na lokalitetu je postavljena i info ploča.

Nije poznato vrijeme nastanka crkve.

Crkva svete Jelene je smještena na pašnjaku u blizini sela Tribulje i Klanice. Napuštena je na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Preostalo je oko pet dužnih metara zida i oko tri metra narušena zida koja upućuje na njezinu širinu.

Ostaci crkve svete Jelene na Krku

Ostaci crkve svete Jelene na Krku. Fotografija: Darko Antolković

Crkva se prvi put spominje u 14. stoljeću u oporuci dobrinjskog plovana. U 15. stoljeću se navodi kao oznaka lokaliteta u darovnici Ivana Frankopana. Uz crkvu je postojala bratovština.

Pored crkve prolazi jedan od najstarijih putova prema Solinama. Nedavno je Petar Kopanica raskrčio stari put koji prolazi uz maslinik, a raskrčivanje puta prema Solinama se nastavlja.

Put do crkve svete Jelene

Put do crkve svete Jelene. Fotografija: Darko Antolković

Istražite crkvu svetog Petra kod Dobrinja

Crkva svetog Petra je služila za vjerske potrebe stanovnika Solina i sela Šugare, koje se nalazilo u njezinoj blizini.

Crkva svetog Petra u Dobrinju na Krku

Fotografija: Darko Antolković

Ispred crkve se nalazilo groblje. Zvonik koji se još vidi bio je u obliku preslice.

U crkvu su ugrađeni detalji iz neke prijašnje crkve iz 7. i 8. stoljeća, što pokazuje da se na ovoj lokaciji prije nalazila starija crkva (prema akademiku Branku Fučiću). U naknadno produženom dijelu crkve postojala su čak tri oltara. Saznajte više o crkvi svetog Petra.

Crkva svetog Petra na Krku u Dobrinju

Fotografija: Darko Antolković

U potrazi za frankopanskim posjedima na otoku KrkuCrkva svetog Petra u Dobrinju. Fotografija: Darko Antolković

Podatci za crkve: Anton Bozanić “Dobrinj i dobrinjsko područje povijesni hod i drevna župa”

  • Istražujemo: Najveći kipovi na svijetu
    Istražujemo: Najveći kipovi na svijetu
  • Kaštel u Momjanu: dozvolite Istri da vas iznenadi!
    Kaštel u Momjanu: dozvolite Istri da vas iznenadi!
  • Utvrda Šarengrad: istražite starog čuvara nad Dunavom
    Utvrda Šarengrad: istražite starog čuvara nad Dunavom