Katedrala u Đakovu i Spomen muzej biskupa Strossmayera

S koje se god strane približavate malenom gradiću u srcu Slavonije, Đakovu, najprije ćete ugledati crvene, vitke tornjeve katedrale. Katedrala u Đakovu se nalazi na granici Istoka i Zapada, a u tekstu gospodina Teodora Horvata saznajte što sve u njoj trebate vidjeti. Uz katedralu posjetite i Spomen muzej biskupa Strossmayera, njenog graditelja.

Đakovačka katedrala je posvećena svom narodu, što nam potvrđuju riječi biskupa Strossmayera. Možete ih pročitati na unutarnjoj strani srednjeg portala, iznad ulaznih vrata.

“Slavi Božjoj, jedinstvu crkava, slozi i ljubavi naroda svoga.” – J.J. Strossmayer

U katedralu su uvijek svi dobrodošli, osobito oni kojima je pomoć najpotrebnija. U njoj će pronaći utjehu, unutarnji mir i zadovoljstvo.

Katedrala u Đakovu: razgledajte njeno pročelje

Strogo barokno pročelje katedrale, izgrađeno je od čak 7.000.000 crvenih fasadnih opeka.

Na pročelju se ističu tri portala ili troja ulazna vrata, od kojih su srednja najveća. Iznad masivnih, ulaznih vrata nalazi se reljef Isusa s jaganjcem na leđima. Završavaju zabatom u čijem je središtu okrugli kameni reljef Isusa Zakonodavca. Podignutim kažiprstom desne ruke, simbolično nam poručuje ono što piše u evanđelju po Ivanu: “Nitko još nije došao k ocu mojemu, osim kroz mene samoga.” (Iv 14.6). Iznad njega je kameni križ.

Iznad manjih lijevih ulaznih vrata je grb pape, koji je katedralu zbog njezine izuzetne ljepote i važnosti proglasio manjom bazilikom.

Katedrala u Đakovu ima veliki, okrugli, višebojni prozor ili rozeton na sredini pročelja, u obliku kameno-staklenog cvijeta. Usred rozetona je simbol Božje prisutnosti ili Božjeg oka, koje nas promatra.

Promjer rozetona je 7 metara.

Iznad rozetona, visoko u zabatu je triptih, slika u tri djela (možete ju vidjeti na fotografiji ispod). Triptih prikazuje raspetog Isusa, s dva anđela u pozadini i ljudskom lubanjom ispred njegovih nogu. Slika simbolizira Golgotu ili Schädelstätte, mjesto lubanja gdje je raspet Isus. Lijevo od Isusa u manjoj niši je njegova tužna majka Marija, koja ga oplakuje. Desno od njega, također u manjoj niši, nalazi se sv. Petar, patron katedrale.

Iznad triptiha je u stepenastom luku raspoređeno 9 slika. U srednjoj je prikazan Sveti grad ili Novi Jeruzalem. Sa svake strane su 4 anđela, ukupno njih 8, a svaki drži transparent s tekstom jednog od 8 evanđeoskih blaženstava.

Triptih i 9 slika na pročelju katedrale.

Zvono pape Ivana Pavla II.

Katedrala sv. Petra u Đakovu ima dva skladna zvonika, visoka 84 metra. U temelje zvonika su, radi pojačanja, ugrađeni okomito zabijeni hrastovi trupci. Zvonik sadrži sedam zvona, od kojih je zvono pape Ivana Pavla II. najveće. Teži 3.550 kg, a promjer mu je 179 cm. Zvono je izliveno u austrijskoj zvonoljevaonici Grassmayer, u Innsbrucku 21. srpnja 2006. godine.

Iza zvonika nalazi se 59 metara visoka bakrena kupola. Na vrhu joj je laterna, ukras nalik starinskoj svjetiljci s pozlaćenom jabukom i križem.

Istražite freske u katerali

Đakovačka katedrala je poznata po freskama, koje krase njenu unutrašnjost.

U katedrali se nalaze ukupno 43 freske. Rađene su u razdoblju od 12 godina (1870.-1882.), u toplim mjesecima. Majstori freski su bili otac i sin, Aleksandar-Maksimilijan i Ludwig (Ludovico) Seitz. Bili su njemačkog porijekla, a po umjetničkom opredijeljenu pripadnici Udruge sv. Luke, prozvane “Nazarenci”. Živjeli su isposničkim načinom života u samostanu sv. Izidora u Rimu, a nosili frizure s razdjeljkom u sredini. Slikali su djela romantičarsko – religiozne tematike iz Duše. Njihove freske su veliko bogatstvo i stvaraju poseban ugođaj u katedrali.

Sliku “Stvaranje Eve” naslikao je Ludwig Seitz 1881.g. Nalazi se u srednjoj lađi katedrale. Veličina joj je 550×365 cm.

U srednjoj lađi je deset slika iz starog evanđelja. S južne i sjeverne strane poprečne lađe, kao i na koru, nalaze se prizori iz Novog zavjeta i tajnovitog Isusovog života. Život sv. Petra je prikazan na 6 slika, u polukružnim lunetama i u crno-bijeloj tehnici.

U lijevom dijelu poprečne lađe, razgledajte sliku “Rođenje Isusovo”. Neprocjenjive je umjetničke vrijednosti, a danas se njena kopija nalazi u vatikanskoj galeriji slika.

Slika “Rođenje Isusovo” spada među najuspjelije slike Isusova rođenja.

S pravom možemo reći ono što piše u knjizi “Bilderbibelbuch” (Biblijska slikovnica):
“Odmah, čim stupimo u srednju lađu katedrale, u nas prodire nesvakidašnja ljepota freski, ispunjava naše duše i uzdiže se u sfere nadzemaljske, Božje ljepote.“

Oltar i kupola katedrale u Đakovu

Katedrala u Đakovu ima ukupno sedam oltara.

Glavni oltar se nalazi u središtu katedrale. Dominira cijelom katedralom i remek djelo je arhitekture te se može reće da je arhitektonski, umjetnički i liturgijski, najznačajniji dio katedrale. Ispod oltara je prostrana kripta u kojoj su sahranjeni biskupi, dok je iznad njega kupola. Na dnu kupole potražite riječi na latinskom jeziku, koje prevedeno znače: “Petre ti si stijena na kojoj ću sagraditi Crkvu svoju.”

Glavni oltar je visok 15 metara i težak 80 tona.

Zanima li vas kako izgleda oltar u bazilici sv. Petra u Vatikanu?

Orgulje u katedrali

Na početku srednje lađe katedrale, iznad ulaza, nalazi se crkveno pjevalište s orguljama. Prve mehaničke orgulje bile su izgrađene u Oetingenu, malenom gradiću u saveznoj njemačkoj državi Bavarskoj. Bile su pravo remek djelo svoga vremena i dobile zlatnu medalju u Nünbergu, zbog izuzetne preciznosti i besprijekorne tehničke izvedbe.

Veliki požar u katedrali 1933. godine

Spomenute orgulje potpuno su izgorjele u velikom požaru u katedrali, u noći 23. listopada 1933. godine. Nove električne orgulje su nabavljene u Sloveniji, mjestu pokraj Ljubljane.

Orgulje unose prekrasne zvukove u katedralu, kao što dolikuje kraljici svih instrumenata.

Požar je jako oštetio i neke freske. Žbuka se zbog prevelike topline odvojila od podloge te su ju kasnije, prilikom restauracije, posebnim čavlima pričvrstili natrag. Ovo ćete primijetiti ako pažljivo promotrite sliku “Stvaranje Eve”.

Spomen muzej biskupa Strossmayera, graditelja katedrale

Katedrala sv. Petra u Đakovu, životno je djelo biskupa J.J. Strossmayera. Danas se uz nju nalazi Spomen muzej biskupa Strossmayera, koji također možete posjetiti.

Koliko znate o biskupu Strossmayeru?

Njegov pradjed Paul Strassmayer bio je austrijskog porijekla i došao je iz Linza. Prezime su mu promjenili prema iskrivljenom govoru Nijemaca doseljenih u Osijek (Essek), koji za Strasse (ulica) kažu Strosse. Stoga je budući biskup, rođen i kršten u crkvi sv. Mihovila u Osijeku, dobio ime Josip Strossmayer (1815.-1905.).

Vrlo je rano proglašen za izuzetno nadarenu osobu. Nakon završene Pučke škole sv. Ane i poznate Franjevačke gimnazije u Osijeku, pohađao je prvu visokoškolsku ustanovu u Đakovu, Bogoslovno sjemenište s filozofsko-teološkim učilištem, koje djeluje do danas. Kao najbolji student, eminens primus (prvi odlikaš), nastavlja školovanje u Pešti na Teološko-filozofskom fakultetu (1833.- 1837.) i postiže doktorat iz filozofije. Nakon dvije godine kapelanske službe u Petrovaradinu, odlazi u Zavod za višu izobrazbu svećenika sv. Augustineum (Fritaneum) u Beč.

J.J. Strossmayer je u rekordnom roku od 2 godine, položio četiri najteža ispita (Rigorosa), kako to piše u knjizi Biografije apsolvenata na Frintaneumu. Sa samo 27 godina postaje doktor teologije, a u 35. godini imenovan je za biskupa (1850.).

Biskup J.J. Strossmayer

Katedrala u Đakovu jedna je od najmlađih katedrala na ovim prostorima

Nakon povratka u Đakovo, u 52 godini života i sa 16 godina biskupske službe, biskup Strossmayer započinje s gradnjom katedrale. Nadzor nad gradnjom povjerio je bečkom arhitektu Karlu Rösneru, a nakon njegove smrti i njegovom nasljedniku Fridrichu Schmidtu.

Đakovačka katedrala je građena punih 16 godina, od 1866. do 1882. godine. Izgrađena je u neoromaničkom građevinskom stilu, u obliku latinskog križa.

Umjetnička djela u muzeju i skice za freske na kartonu

Ako posjetite Spomen muzej biskupa Strossmayera, saznat ćete detalje o biskupovom životu i vidjeti mnogobrojna umjetnička djela, originalne dokumente i kopije knjiga, nacrte za katedralu koji su bili izloženi na izložbi u Parizu 1866. godine, kao i razne svakodnevne i umjetničke predmete. Prije svega, u muzeju se nalaze predivne slike neprocjenjive vrijednosti, kao i skice na kartonu za freske u katedrali.

Strossmayer je skice na kartonu hvalio iznad svega. Smatrao je da će one biti poticaj svećenicima za propovjedi, narodu poduka u vjeri, ali i uzor mladim umjetnicima.

Skice su rađene tehnikom sjenčanja s olovkom. Radio ih je Johann Friedrich Overbeck (1789.-1869.), cijenjeni njemački slikar, crtač i ilustrator. Za njega su ove skice bile čisto umjetničko djelo, koje sadrži sve potrebne ideje izražene jasnim linijama, bez smionih dodataka boje. Na žalost nije uspio završiti sve skice za freske u katedrali, posao kojem se jako radovao, jer je iznenada preminuo od moždane kapi u 80. godini života. Danas se u Spomen muzeju biskupa Strossmayera nalazi njegovih 14 restauriranih i uramljenih skica, od ukupno predviđenih 39 skica na kartonu.

Kako se rade freske na zidu?

Fresko-tehnika je jedna od najtežih tehnika u slikarstvu. Zid se mora najprije ožbukati. Prijenos prizora sa skice na zid radi se veoma brzo, a zatim se slika na još vlažnoj žbuci. To je stvar tehnike i majstorskog umijeća, koje poznaju samo dobri i vješti slikari.

“Petrov poziv”

Prema Overbeckovim skicama izrađeno je nekoliko freski u katedrali, prije svega prizori iz Petrovog života. Overbeck je odredio i raspored slika, uz suglasnost biskupa Strossmayera, no kasnije je raspored djelomično izmjenjen. O Overbeckovim djelima namijenjenim katedrali u Đakovu, svjedoče brojne izložbe u svijetu i kod nas, kao i stalni postav Spomen muzeja Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu.

U Đakovu posjetite i samostansku crkvu Presvetog Srca Isusova.

Fotografije: Teodor Horvat