Karibi: saznajte kako je na krstarenju!
Karibi obuhvaćaju više od 7.000 otoka, otočića i grebena, razasutih u Karipskom moru i Atlantskom oceanu. Mnogi od njih su potpuno nenaseljeni. Ovaj je dio svijeta savršen za krstarenje jer su mjesta u koja se pristaje slikovita, malena i lako ih je obići. U putopisu saznajte sve detalje o krstarenju po Karibima, kao i o otocima na koje smo pristali.
Krstarenje po Karibima smo “odradili” na samom početku 2025. godine, s dvoje djece. Trajalo je sedam dana, a kuzer je isplovio iz glavnog grada Portorika, San Juana. Prije krstarenja istražili smo Portoriko, a na road tripu (također u danima prije krstarenja) istražili smo i Floridu. Posjetili smo Miami i Miami Beach, Everglades – mjesto gdje žive aligatori i krokodili, zatim Kennedy Space Center – mjesto s kojeg kreću američke rakete u Svemir, ronili smo s morskim kravama u Crystal Riveru i prošetali kroz grad St. Augustine koji podsjeća na Andaluziju.
Isplovili smo iz glavnog grada Portorika.
Par detalja o krstarenju
Prvo – trebalo je odabrati kruzer, a to smo napravili više mjeseci prije puta preko stranice Cruise Direct. Uzeli smo sobu bez prozora jer cijena znatno naraste ako želite i prozor. Mi smo u njoj samo spavali pa nam prozor nije falio. Velika je ponuda raznih soba za dvije, tri ili četiri osobe, a ako ste obitelj s troje djece malo ćete se pomučiti oko ponalaska sobe. U cijenu je bila uključena sva hrana i piće, sladoledi, voda, kava, čajevi. Dodatno su se plaćali sokovi i alkohol kao i neki specijalizirani restorani na brodu. U cijenu je uključena i većina sadržaja na brodu.
Šest noći na kruzeru platili smo 2.200 eura za dvoje odraslih i dvoje djece.
Na brod se moglo ukrcati od 13 do 17 sati. Termin ukrcaja smo trebali odrediti dosta unaprijed. Mi smo uzeli kasniji termin, a da idemo ponovno uzeli bi što raniji, kako bi što duže uživali u sadržajima koje brod nudi.
Ovo je kruzer kojeg smo odabrali, zove se Rapsody on the see.
Na njemu je bazen sa 4 jaccuzija.
Na našem je brodu bilo više od 2.500 putnika, ali nikad nigdje nije bilo gužve. Toliko je sadržaja na brodu da mi nismo imali potrebu koristiti unutarnje bazene i wellness niti jednom u sedam dana plovidbe.
Prve se večeri održao parti dobrodošlice. Svaku večer je na kruzeru bio neki tematski party sa živom muzikom i plesom na velikom podiju. U 7 dana naše plovidbe izvedene su četiri kazališno plesne predstave i svaka je bila super, nismo propustili niti jednu. Predstave su bile besplatne za goste kruzera.
Zašto nam se krstarenje svidjelo?
Cruz nam se toliko svidio zbog ustaljenog ritma. Prvo smo svako jutro doručkovali na brodu pa obišli mjesto u koje smo pristali. Poslije obilaska tog mjesta okupali bi se na nekoj lijepoj plaži. U dogovoreno smo se vrijeme vraćali na kruzer pa guštali u bezbrojnim sadržajima koje on pruža. Puno se toga može doživjeti u toku dana.
Jednu večer smo pogledali show s predobrim argentinskim bubnjarima i plesačima, drugu večer mađioničarsku predstavu. Svaku večer se moglo besplatno ići u kino ili na plesne zabave koje su trajale do 1 sat iza ponoći.
Saint Croix
Prvo mjesto u koje smo pristali nakon cjelonoćne plovidbe, bio je otok Saint Croix. Radi se o najjužnijem i najvećem otoku Američkih Djevičanskih Otoka. Pristali smo u mjesto Frederiksted u kojem se nema baš puno za vidjeti, osim vrlo zapuštene utvrde. Nismo se u njemu zadržali nego smo se taksijem odvezli do grada Christiansteda, administrativnog centra otoka.
Kada kruzer pristane u neko mjesto, možete se dogovoriti da vas taksi vozi cijeli dan po otoku. Postoji i opcija da vas odveze pa u dogovoreno vrijeme dođe po vas. Za nas četvero to je koštalo otprilike 50 do 100 dolara na dan, a sve ture koje se nude na samom kruzeru bile su barem 4x skuplje.
Frederiksted je osnovan u 18. stoljeću kao danska kolonijalna luka i za razliku od drugih gradova na Karibima ima pravilan, kvadratni raspored ulica.
Christiansted je već sasvim druga priča, vrlo je šarmantan i vesel gradić, super za šetnju od oko sat i pol. Grad je šaren, uredan i čist.
Christiansted
Na Karibima većinu stanovništva čine potomci robova, a ni ovaj otok nije iznimka.
Otok St. Croix je kroz povijest promijenio čak sedam kolonijalnih vladara. Vladali su ovdje Španjolci, Nizozemci, Englezi, Francuzi, Malteški viteški red (!), Danci i SAD. Zato se ovdje može vidjeti zanimljiva mješavina arhitekture i običaja.
U povijesnoj četvrt Christiansteda najzanimljiviji dio je danska utvrda iz 18. stoljeća.
Pogled na kolonijalnu kuću u danskom stilu iz utvrde.
Zanimljivost: Na St. Croixu se proizvodi rum još od 1760-ih!
Brodićem koji vozi non-stop smo se vozili 5 minuta do prekrasne plaže Cay Beach.
Kasnije smo se taksijem vratili na kruzer gdje smo odradili kasniji ručak. Nakon njega smo proveli popodne na bazenu i u jaccuzijima, sve do večere. Nakon večere smo otišli pogledati plesno muzički šou, pa oko 23 sata na spavanje.
Saint Thomas i gusari
Drugi dan započinjemo s obilaskom novog otoka, St. Thomasa, koji također pripada Američkim Djevičanskim Otocima. Iskrcali smo se baš u središnjem mjestu otoka, Charlotte Amalie. Isto vrlo lijepo mjesto, posebno poznato po tome da je bilo utočište nekim od najpoznatijih gusara na Karibima, npr. Modrobradom i Crnobradom.
Glavna luka u Charlotte Amalie spada među najdublje prirodne luke na Karibima pa je popularna među kruzerima i jahtama iz cijelog svijeta.
Za ovu se kulu pretpostavlja da je bila kuća Modrobradog. Sad ja dio luksuznog hotela i pretvorena je u muzej.
Karibi su u 17. i 18. stoljeću bili epicentar gusarstva. Ovaj je muzej u kuli malen, ali s fora gusarskim izlošcima.
Istražite dansku utvrdu iz 15. stoljeća
Gradići po otocima vrlo su slični. U svakom se nalazi par lijepih ulica i kolonijalna utvrda koja je branila grad od napada suparničkih sila. Gotovo da nema otoka koji nije više puta promijenio pod čijom je vlašću, pa je i Saint Thomas bio nizozemski, danski te američki.
St. Thomas je više od 200 godina bio pod danskom vlašću, što se još vidi u arhitekturi, starim utvrdama i nazivima ulica poput Kongens Gade (“Kraljeva ulica”). SAD ga je kupio od Danske 1917.
U gradu Charlotte Amalie obiđite Fort Christian, kolonijalnu utvrdu iz 15. st. Svakako vrijedi odvojiti sat vremena za obići ju.
Karibi imaju svoj grad za shopping!
Glavna prednost grada Charlotte Amalie je što je potpuno bescarinska zona pa je prepun draguljarnica i zlatarni, cijene su i do 50% niže nego u ostaku svijeta. Ljudi ovdje masovno kupuju satove, nakit i alkohol s minimalnim porezima. Zato je ovaj grad jedna od top shopping destinacija Kariba.
Svaki otok na kojem smo bili ima barem jednu kraft pivovaru i baš ih je bilo gušt testirati.
Popodne nam je opet bilo predviđeno za kupanje na plaži. Otišli smo do obližnjeg otočića na Honeymoon Beach, dosta veću plažu od one prethodnog dana. Pijesak je na njoj bio više zlatne nego bijele boje pa nije fotogenična kao plaža na otoku St. Croix. Dok smo se kupali vidjeli smo velike kornjače kako plivaju u moru. Na jednoj su bile dvije priljepak ribe, a ja baš taj dan nisam ponio GoPro na ovu plažu.
Sint Maarten
Treći dan idemo do otoka Sint Maarten, najmanjeg otoka na svijetu kojeg dijele dvije države, Nizozemska i Francuska. Za promjenu, ovdje smo obrnuli redoslijed pa započeli dan s kupanjem.
Valovi su bili viši od metra pa naš sin nije mogao prestati skakati.
Plaža na kojoj vam avioni lete iznad glave
Prva plaža na koju smo otišli na Sint Maartenu je Maho Beach, a osim po valovima posebna je i po tome što ju nisko prelijeću avioni dok slijeću na pistu uz plažu. Svakih par minuta preletio nas je propelerac, a svakih pola sata-sat i veliki mlažnjak. Kad avioni polijeću, to rade u drugom smjeru pa njihovi motori otpušu stvari u more svima koji su ih stavili na krivo mjesto. Ova je plaža skroz fora za doživjeti, a bit će vam dosta ovdje oko sat vremena, max dva sata.
Doslovno su nam avioni prolazili 10-15 metara iznad glave.
Taksijem smo se prebacili do Mullet Bay Beach, susjedne plaže s predobrim koktel barovima. Plaže su na Sint Maartenu za klasu bolje nego na prva dva otoka (iako su i tamo bile prekrasne), uz Barbados najljepše koje smo imali na putovanju.
Nakon 4-5 sati vraćamo se do grada u kojem nas je čekao kruzer. Sam grad je osrednji, ali vrijedi sat, dva šetnje. Gradska plaža je prenatrpana ljudima, iskrena preporuka da uzmete taksi i odvezete se do neke manje plaže. Uz Barbados, Sint Maarten je bilo jedino mjesto gdje nismo bili jedini kruzer, nego jedan od njih pet!
Još jedno isplovljavanje u suton.
Svaki zalazak sunca je poseban, ali na Karibima su stvarno neki od najljepših koje sam gledao.
Otok Saint Kitts u državi Saint Kitts and Nevis
St. Kitts & Nevis je po površini i broju stanovnika najmanja neovisna država na cijeloj zapadnoj hemisferi. Sastoji se od dva vulkanska otoka, većeg St. Kittsa i manjeg, Nevisa. Na otocima živi oko 40.000 ljudi, a zanimljivo je da je Nevis rodno mjesto jednog od osnivača SAD-a, Alexandra Hamiltona.
Pristali smo u grad Basseterre na otoku St. Kitts. Ovdje ponovno idemo starim ritmom pa smo prvo obišli par mjesta na otoku nakon čega smo otišli na plažu. Pri izlasku iz kruzera smo dogovorili da nas taksi vozi od mjesta do mjesta i čeka nas dok nešta obiđemo.
Grad Basseterre mi se svidio i vjerojatno mi je uz Christiansted najljepši koji smo vidjeli na Karibima.
Tvornica za preradu šećera i ruma
Otok St. Kitts ima jako plodno tlo. Na njemu je do prije 10 godina gotovo jedina industrijska grana bila prerada šećera. Tek se u novije doba kreću baviti turizmom, a možda su zato dodatno uljudni i sve je super uređeno i označeno. Obišli smo prvu tvornicu za preradu šećera i proizvodnju ruma na Karibima iz 1681. godine.
U ovoj maloj tvornici detaljno je objašnjen stari postupak prerade ruma. Ovo mi se više svidjelo nego posjeta ijednoj pravoj tvornici ruma, a bio sam u dvije do sada.
Na par minuta hoda je i druga znamenitost toga imanja, Romney Manor, gdje se još uvijek na tradicionalan način bojaju pamučne tkanine koje su upravo ovdje i izrađene.
Brimstone Hill Fortress
Nakon sat i pol na historijskom imanju idemo do najveće i najpoznatije utvrde ovog dijela Kariba, Brimstone Hill Fortress. Zbog svoje je veličine i očuvanosti jedan od samo nekoliko UNESCO-vih spomenika na Karibima. Zaštićena je kao jedan od najbolje očuvanih primjera vojne arhitekture u Novom svijetu. Trebalo nam je oko sat i pol da ju obiđemo pri čemu smo sreli možda desetak ljudi. Iz tvrđave se širi prekrasan pogled na grad Basseterre, more i okolne otoke.
Britanci su ju projektirali, a izgradili su ju robovi iz Afrike. Obrambeni zidovi i bastioni izrađeni su ručno od vulkanskog kamena.
Tvrđava se smjestila na 230 metara visokoj vulkanskoj stijeni koja dominira cijelim područjem.
Zanimljivost: Tvrđava je okružena šumom punom majmunčića. Te su majmune ovdje doveli Francuzi kao kućne ljubimce pa su se prilagodili i nastavili živjeti slobodno u prirodi.
Otok nije ranije postao turistički jer su mu plaže među najbezveznijim na Karibima. Obzirom da još nije toliko popularan, iskoristili smo priliku pa na jednoj plaži popili koji koktel više jer su cijene ovdje skoro duplo manje nego na ostalim otocima!
Nije teško pogoditi tko je otokom najduže vladao.
Iz grada Basseterre smo isplovili dva sata ranije nego drugih dana, oko 16 sati. Razlog je taj što je pred nama bila nešto dulja plovidba do Barbadosa. To je popodne na brodu naš sin otkrio stijenu za penjanje. Od tog trenutka bazen i jaccuzi više nisu bili zanimljivi.
Sin nam je provodio svaki slobodan trenutak na brodu na toj stijeni.
Barbados ima nestvarno lijepe plaže
Predzadnji dan sam se probudio prije ostalih pa sam bio na doručku prije nego smo uplovili. Barbados je država od koje sam najviše očekivao na Karibima, ali čim sam vidio koliko je kruzera usidreno u luci, znao sam da to neće biti to.
Većina malih otočnih država na Karibima ima 50 do 70 tisuća stanovnika, a Barbados ih ima oko 280 tisuća. Od toga većina živi u gradu Bridgetown. Nama se nije dalo u jednom danu juriti po otoku i obilaziti ga, nego smo se odlučili laganini obići taj grad i obližnju plažu. Na kraju me sam grad prilično razočarao, vrlo je prljav i neuredan, zapušten i kaotičan… Dio koji se isplati vidjeti zove se Garrison Savannah. Možete ovdje obići i najstariju sinagogu na Karibima.
Bridgetown
Većina ulica izgleda ovako, čim se malo makne iz samog gradskog središta.
Glavna shopping ulica…
Guvernerova kuća
Ako zanemarimo kako izgleda glavni grad, Barbados oduševljava svojim plažama. Apsolutno su prekrasne. More je oko 28 stupnjeva i toplije za par stupnjeva nego na drugim otocima. Plaža ima toliko puno i tako su velike da se gužva ne osjeti. Ako ikada dođem opet na Barbados, a vjerujem da hoću jer odavde isplovljava puno kruzera, provest ću sve vrijeme istražujući plaže.
Ovo je glavna gradska plaža, Pebbles Beach.
Kuća George Washingtona
Mjesto koje se stvarno isplati obići je kuća George Washingtona. U njoj je boravio dva mjeseca prije nego je postao predsjednik. Zgrada je jako lijep primjer kolonijalne gradnje i super je uređena i namještena.
Kuća je iznenađujuće zanimljiva i zadržali smo se u njoj preko sat vremena.
Sadržaji i hrana na kruzeru
Večeru smo samo jednom jeli sa švedskog stola, ostalo smo išli za naš stol uz poslugu. Hrane ima u izobilju i stvarno je fina. Recimo jedne sam večeri tri puta pojeo predjelo, puževe na francuski pa kao glavno jelo rep jastoga. Uvijek se moglo birati između pet menija, s tim da se moglo uzeti koliko god želiš hrane iz odabranog menija.
Zadnji dan nam je bio dan plovidbe i cijeli dan smo proveli na brodu, uz nezaobilazno penjanje na stijenu i malo kupanja. Na kruzeru se organiziraju i razne radionice s temom zdravlja, prehrane i ljepote, moglo se ići i na satove plesa, kuhanja, aranžiranja… Neke stvari se nadoplaćuju, a većina ih je uključena u cijenu karte. Jednostavno svaki dan u svakom trenutku postojalo je jako puno opcija što raditi. Vjerojatno je to razlog zašto nikad nismo imali dojam da na brodu ima uopće ljudi, a kamoli više od njih 2.500. Nikad nismo nigdje čekali u redu.
Naše smo kružno krstarenje po Karibima završili u San Juanu, odakle smo i letjeli nazad prema Zagrebu.
Fotografije: Maja i Nikola
