Izlet u Kopački rit: sve što trebate znati
Dobro otvorite oči i organizirajte potragu za žabama i kornjačama. Dok ih tražite, polako šetajte drvenom šetnicom iznad jezera. Potrudite se prepoznati elegantan let orla na nebu dok plovite brodom. Potražite i stabla koja je srušio dabar, a držim vam fige da osvojite pravi jackpot – ugledate jelena ili vepra među drvećem. Kad vam bude dosta potrage, obradujte se gladi jer slijede baranjski specijaliteti! Sigurno vam je jasno zašto si često priuštimo ovo vrlo opuštajuće iskustvo, izlet u Kopački rit.
Kaže Wikipedia: Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu. Utemeljen je 1976. godine. Ukupne je veličine 17.700 ha, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8000 ha.
Na jednom našem dolasku u Kopački rit, trava uz jezero bila je puna mini žabica.
Obilazak Kopačkog rita
Pri zadnjem smo dolasku u Kopački rit obišli prijemni centar, prošetali drvenim stazama iznad jezera Mali Sakadaš i plovili brodom po jezeru Veliki Sakadaš. Moguće je ovdje ploviti i solarnim čamcem ili kanuom s vodičem. Za brod je potrebno unaprijed rezervirati mjesto u određenom terminu mailom ili telefonski, o čemu detalje saznajte ovdje.
Za obići dio Kopačkog rita kojeg turisti najčešće posjećuju, treba vam dva do tri sata. Cijene ulaznica saznajte ovdje.
Uz Prijemni centar Mali Sakadaš nalazi se suvenirnica, dječje igralište i kafić.
Interpretacijski centar.
Istražite Šetnicu bijelog lopoča
Od Prijemnog centra kreće Šetnica bijelog lopoča. Razgranata je iznad jezera Mali Sakadaš, a ukupno je duga 2.550 metara. Količina vode u jezeru varira ovisno o dobu godine i vodostaju Drave i Dunava.
Uz šetnicu se nalaze edukativne ploče koje objašnjavaju biljni i životinjski svijet Parka. Saznat ćete tako da ovdje živi jedna od najtežih letećih ptica – crvenokljuni labud, a vjerojatno ćete ga i vidjeti kako elegantno klizi po vodi.
Ako crvenokljunog labuda vidite u letu, budite svjesni da iznad vas leti do 23 kg teška ptica!
Za proći šetnicu treba vam dvadesetak minuta laganim tempom. Od šetnice do pristaništa brodova na jezeru Veliki Sakadaš ima još desetak minuta hoda po nasipu.
Šetnica bijelog lopoča napravljena je po uzoru na most Sulejmana Veličanstvenog. Ovaj je most u vrijeme dok je postojao bio pravo svjetsko čudo. Prelazio je močvarni teritorij između Darde i Osijeka, a po nekim je izvorima bio dug 8 kilometara! Mi smo ovaj most tražili jedne godine, a detalje o našoj neobičnoj potrazi saznajte ovdje.
Kopački rit – provozajte se u vlakiću!
Od Prijemnog centra do pristaništa brodova i natrag možete doći i vlakićem na solarni pogon. Ako putujete s djecom, prijedlog je prvo ići pješice do broda, a nakon broda se do parkinga vratiti vlakićem. Do pristaništa broda je moguće doći i autom, iako najljepši dojam pruža šetnja.
Plovidba brodom po Sakadaškom jezeru
Plovidba brodom traje oko 40 minuta. Na brodu će vam vodič ispričati brojne zanimljivosti o Parku i njegovim stanovnicima. Brod je natkriven pa ćete ljeti biti zaštićeni od sunca. Kako vodič kaže, na brodu ste ljeti sigurni i od komaraca jer se oni zadržavaju na kopnu.
Pristanište brodova na jezeru Veliki Sakadaš.
Dok čekate da brod krene, prošetajte uz Sakadaško jezero ili uz njega napravite piknik.
Obala je dijelom pješčana, a naravno i ovdje su žabe.
Kopački rit – zanimljivosti
U Kopačkom ritu živi najveća kolonija kormorana u Hrvatskoj, više od 500 parova. Jako im se sviđa jedan otočić na jezeru Veliki Sakadaš pa su ga cijelog okupirali. Vjerujte, ovdje nikada nije tišina.
Kormorani su neobični jer su jako proždrljivi. Jedna ptica na dan pojede više od pola kilograma ribe. Ako pretpostavite da tamo živi 1.000 jedinki (a ima ih i više), možete zaključiti da samo ova vrsta ptice na dan pojede bar pola tone ribe! Zamislite pola tone ribe! A budite svjesni da je Kopački rit dom i brojnim drugim vrstama koje se hrane ribom.
Stolica kormorana je kisela pa je drveće na kojem žive ove ptice kao mrtvo – bijelo i bez lišća.
Za vrijeme plovidbe pogledate u jezero – zeleno, mirno i skroz neprozirno. Nitko od nas ne može ni pojmiti koliko se bogatstvo riba u njemu krije, a živi ovdje čak 50 vrsta slatkovodnih riba. Kako kaže vodič, jedan je ribar ovdje (u vrijeme dok je bio dozvoljen ribolov) ulovio 3 metra dugog i 180 kg teškog soma!
Kupanje nije dozvoljeno.
Za bolje upoznavanje svijeta slatkovodnih riba Hrvatske, posjetite akvarij Aquatika u Karlovcu.
Park prirode Kopački rit dom je za 80-ak parova orlova štekavaca. Imali smo zanimljiv susret s jednim orlom, iznad jezera ga je ganjala puno manja vrana, čijem se gnijezdu s ptičima orao izgleda previše približio. Najviše ptica možete vidjeti u proljeće i jesen, a najviše vode ima u svibnju i lipnju. Tada još nema komaraca i po meni je to najbolji period za izlet u Kopački rit. Znate li da ptice možete promatrati i na Lonjskom polju i Vranskom jezeru?
Stablo koje je dabar temeljito izrezbario pa srušio u pokušaju izgradnje brane.
Zanima li vas možda kako izgleda zoološki vrt u Ljubljani?
Što jesti u Baranji: vrijeme je za ručak
U okolici Kopačkog rita nalazi se nekoliko restorana, većinom s velikim terasama ili stolovima raspoređenim po seoskom dvorištu. Često imaju i malo igralište za djecu. Vikendom obavezno nazovite ranije i rezervirajte stol.
Kopački rit je poplavno područje Drave i Dunava pa možete očekivati da su ovdje pravi hit jela od riječne ribe. Jedan od najpoznatijih baranjskih specijaliteta je fiš paprikaš, a ako ga želite probati, telefonski najavite vrijeme dolaska u restoran. Fiš se kuha samo po narudžbi i to minimalno za dvije osobe. Ako ga ne naručite ranije, prilično ćete se načekati. Možete probati i šarana na rašljama i druga jela od ribe, a tu su i razna jela s već više puta spomenutim žabama. Ljubitelji mesa će također uživati u bogatoj ponudi. Za desert slatki domaći rezanci s orasima ili na primjer knedle…
Kada shvatite kako je izlet u Kopački rit opuštajuće iskustvo, sigurno ćete se, kao i mi, vraćati svake godine. Ali u različitim godišnjim dobima, kako bi ovo poplavno područje prepuno života vidjeli u svim njegovim fazama.
