Izlet s djecom: Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi
Ako putujete u Gorski kotar s djecom, morate istražiti Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi! Posjetili smo ga u veljači 2022. godine sa šestero djece, a vama donosim sve detalje o obilasku.
Brod na Kupi je malo mjesto smješteno na obali rijeke Kupe, koja je ujedno i granica prema Sloveniji. Granični je prijelaz 20-tak metara udaljen od kaštela.
Od Delnica do Broda na Kupi, potrebno je 15-tak minuta autom. Cesta je na jednom dijelu serpentinasta, dok se spuštate u Kupsku dolinu. Nakon šumskog i planinskog krajolika, vozit ćete pokraj brze i hladne rijeke Kupice, u kojoj žive pastrve. Na ulazu u Brod na Kupi smo stali pokraj fora visećeg mosta, od kojeg možete dalje prošetati šumskom stazom uz rijeku. Rijeka Kupica se malo niže ulijeva u Kupu.
Viseći most na rijeci Kupici.
Ako putujete s psom, vjerojatno neće biti oduševljen ovim mostom!
Zašto je izgrađen kaštel u Brodu na Kupi?
Jeste li čuli za Krčke knezove? Prvi put se spominju u 12. stoljeću. Svima je poznatije ime Frankopani, koje nose od 15. stoljeća. Jedan od njih, hrvatski knez i hrvatsko-dalmatinski ban Stjepan II. Frankopan, u 15. je stoljeću dao izgraditi drveni kaštel na križanju važnih prometnica uz Kupu. Rijeka je na ovom mjestu plitka i lako ju je prijeći, a preko nje je vozila skela.
Znate li da su Frankopani izgradili i kaštel oko kojeg je nastao grad Ogulin?
Naš je Stjepan u 15. stoljeću počeo trgovcima naplaćivati prijelaz skelom preko Kupe. Trgovci su ga prijavili kralju pa Stjepan dobiva sudsku zabranu za ubiranje maltarine (pristojbe za prolaz kroz njegovo područje). Dokument je zanimljiv i zato što se u njemu prvi put spominje ime Brod na Kupi.
Naziv “brod” od davnina označava mjesto gdje se može prijeći rijeka. Prije nego je nazvano “Brod”, naselje na obali Kupe se zvalo Ribarsko jer su se ovdje nalazila frankopanska ribogojilišta. Na mjestu skele je u 19. stoljeću izgrađen drveni most.
Više o povijesti kaštela, saznat ćete u Interpretacijskom centru Putovima Frankopana.
Kako pobjeći iz kaštela u slučaju opasnosti?
Preskačemo dva stoljeća, kada je ovaj posjed nasljedila obitelj Zrinski. Drvenog Stjepanovog kaštela više nema, a na njegovim je temeljima 1651. godine ban Petar Zrinski dao izgraditi kameni kaštel, koji se po njemu i danas zove Kaštel Zrinskih. Petar je vladao iz Ozlja. U to je vrijeme rasla opasnost od nemilosrdnih Osmanlija. Oko kaštela su stoga izgrađene zidine, a unutar njih 1670. godine i crkva, koju i danas možete vidjeti.
Tadašnji je utvrđeni grad imao tri tajna podzemna prolaza za potrebe bijega. Jedan je vodio na obalu rijeke Kupe, drugi u središte spomenute crkve, a treći u špilju Vučja jamu.
Zavirite u tajni prolaz.
Obratite pažnju na buzdovan na vrhu kaštela i na puškarnice na zidovima. Tri kružna otvora na gornjem katu kaštela nazivaju se breteši, a vjerojatno su izgrađeni u 18. stoljeću. Služili su za obranu kaštela.
Vidite li buzdovan i breteše?
Ako je neprijatelj pred vratima, kroz breteš bi na njega bilo bacano kamenje ili izlijevano užareno olovo ili ulje!
Kada je prestala opasnost od Turaka, breteš je zatvoren prozorom. Provirite kroz njega!
Znate li da se buzdovan nalazi i na vrhu građevine kroz koju prolaze Kamenita vrata u Zagrebu?
Obilazak kaštela Zrinskih: Divljina s pogledom na more
Danas je Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi obnovljen, a u njemu se smjestio stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka, “Divljina s pogledom na more”. U prizemlju možete saznati više o povijesti ovog kraja u Interpretacijskom centru Kulturno-turističke rute Putovima Frankopana. Radno vrijeme kaštela i cijene ulaznica saznajte ovdje.
Na gornjem katu kaštela je soba za odmor, gdje djeca mogu čitati knjige, gledati kroz mikroskop…
Djeca će uživati istražujući biljni i životinjski svijet Gorskog kotara. Penjat će se po stijeni, valjati po ogromnoj strunjači, doživjeti svijet iz ptičje perspektive i osjetiti vjetar kakav puše na planinskim vrhuncima. Za obilazak vam je potrebno oko sat vremena.
Idemo sada u podzemlje Gorskog kotara, u špilju Lokvarku! A svi vi koji volite stare kaštele, utvrde i dvorce, klik ovdje!
