Budimski dvorac i Fisherman's bastion: sve što trebate znati!

Vodim vas na desnu obalu Dunava u Budimpešti, u Budim, drevno sjedište ugarskih kraljeva. Kao kruna iznad grada ovdje stoji Budimski dvorac, uz njega jedna od najljepših gradskih crkvi te Fisherman’s Bastion, niz zidina i kula s kojih pada predivan pogled na grad.

Budimpeštu sam posjetila u vlastitoj organizaciji više puta te o njoj napisala nekoliko putopisa. Pri zadnjem sam dolasku kroz tzv. Castle district, dio grada gdje je Budimski dvorac, prošla s jednim neobičnim vodičem. Pričao nam je o Turcima, vampirima, raznim stvarnim osobama o kojima su nastale legende te o mađarskim pričama kojima se plaše neposlušna djeca. Turu sam kupili preko GetYourGuidea:

Kompleks oko dvorca prepun je lijepih staza za šetnju.

Budim i Pešta, dva grada na susjednim obalama Dunava su 1873. godine službeno spojeni u jedan grad – Budimpeštu. U nastavku ćete saznati više o Budimu, a brojne zanimljivosti o Pešti saznajte ovdje. Ali to nije sve, u ovom putopisu saznajte više detalja o dvorcu koji se nalazi 10 minuta od autoceste Zagreb – Budimpešta, a izgradio ga je jedan čovjek vlastitim rukama!

Smještaj u Budimpešti potražite ovdje.

Budimpeštu možete obići s vodičem i na free-walking turi. To je vrsta obilaska kojeg plaćate na kraju, onoliko koliko procijenite da je tura vrijedila. Popis free-walking tura pogledajte ovdje.

Budimski dvorac – kako do njega doći?

Budimski dvorac (poznat i kao Kraljevska palača ili budimpeštanski dvorac) stoji na vrhu brda iznad Dunava. Između njega i ceste uz Dunav pružio se veliki park. Njim prolaze brojne staze, a ja bih vam (ako ste u dobroj formi i nije vam teško penjati se) preporučila stepenice koje počinju desno od tunela i uspinjače. Njima ćete za 10-ak minuta doći do vrha i dvorca, a usput stati i na terasu iznad tunela s koje se pruža lijep pogled na Lančani most. U listopadu 2024. više je staza u ovom parku prolazilo renovaciju.

Pogled iz parka na Lančani most, Dunav i Peštu.

Do dvorca možete doći i spomenutom uspinjačom. Nije jeftina, no tko želi – lijep je doživljaj provozati se njom. Put od 95 metara dužine i 50 mnv uspinjača prelazi od 1870. godine, kada je bila druga uspinjača izgrađena u Europi. U potpunosti je uništena u masovnim razaranjima u Drugom svjetskom ratu. Rekonstruirana je u vintage stilu i izgleda kao prije 100 godine, stoga ju je zaštitio i UNESCO. Ulaznice ćete kupiti na njenoj donjoj postaji, u neposrednoj blizini budimske strane Lančanog mosta. Inače, ovo je prvi most koji je izgrađen između Budima i Pešte i drugi most izgrađen na Dunavu.

Uspinjača koja vodi do Budimskog dvorca.

Ispred donje postaje uspinjače nalazi se tzv. Zero kilometre stone, mjesto s kojeg se mjere sve udaljenosti od Budimpešte.

Postoji i lift kojim se besplatno možete popeti do dvorca – upišite u Google mapu “Lift a varba”. Podići će vas na zidine u neposrednoj blizini dvorca.

Staza koja vodi od lifta do dvorca.

Budimski dvorac, tj. njegov dio bliže Fisherman’s Bastion-u je s peštanskom stranom grada dobro povezan gradskim autobusima. Google Mape će vam brzo i točno reći kojim autobusom ići. Do Budima možete doći i metroom, a od njega ćete do dvorca hodati (na trenutke lagano uzbrdo) 20-tak minuta.

Ako dolazite metroom, u kompleks dvorca ćete ući kroz tzv. Bečka vrata.

Tko je sagradio Budimski dvorac?

Prvu kraljevsku palaču na brdu iznad Dunava sagradio je mađarski kralj Bela IV., u periodu između 1247. i 1265. To je isti onaj kralj zahvaljujući kojem danas imamo npr. Kamenita vrata ili kulu Lotrščak u Zagrebu. Želio je on u Budimu izgraditi mjesto iz kojeg će vladati generacije mađarskih kraljeva. Svaki naredni kralj dograđivao je Budimski dvorac i dodavao mu elemente svoga vremena.

Budimski dvorac možete besplatno posjetiti, tj. možete besplatno prošetati njegovim dvorištima te s brojnih vidikovaca baciti pogled na Dunav i Peštu. Ulaznice se naplaćuju za muzeje i atrakcije koje se nalaze u kompleksu dvorca- npr. za Mađarsku nacionalnu galeriju i Povijesni muzej Budimpešte. Možete posjetiti i Nacionalnu knjižnicu te nekoliko manjih muzeja.

Dvorišta dvorca ukrašena su raskošnim fontanama i kipovima.

Budimski dvorac je jedna od najznačajnijih atrakcija Mađarske.

Pogledajte sad ovu fontanu iz 1904. godine, koja stoji naslonjena na Budimski dvorac, a za koju kažu da je najljepša fontana u Budimpešti. Na njoj pronađite bezbroj detalja:

Fontana kralja Matije Hunyadija, tj. Korvina. On pobjednički stoji na vrhu, a prikazan je u lovu kojeg je jako volio.

Legenda kaže da je ovaj hrvatsko-ugarski kralj otišao maskiran u lov. Navodno se često maskirao kako bi mogao Ugarskom proći neprepoznat i vidjeti stvari onakve kakve jesu, a ne stvari prilagođene za kraljeve oči. Za vrijeme lova je upoznao lijepu seljanku Helenu (Ilonku). Zaljubili su se na prvi pogled, no ona je umrla od slomljenog srca kada je saznala da je on kralj i da njihova ljubav nije moguća. Vidite ju kako sjedi desno na fontani.

Budimski dvorac je veliko gradilište

Teško je zamisliti da je velik dio građevina koje su pripadale kompleksu dvorca u potpunosti uništen u masovnim bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu. Budimski dvorac je danas ogromno gradilište – paralelno se rekonstruira više građevina prema fotografijama iz prošlosti. Neće ovi radovi tako skoro završiti, proći će godine. Kažu, sve će biti gotovo do 2030. godine. Najstariji dio današnjeg dvorca datira iz 14. stoljeća.

Možda će vas iznenaditi što negdje stoje samo vanjski zidovi ojačani čeličnim nosačima, bez prostorija iza tih zidova.

Kada ovu građevinu oblože kamenom, izgledat će kao da je stara par stoljeća.

Pronađite na Google mapi crkvu sv. Marije Magdalene, tj. ono što je od nje ostalo. Izgrađena je u 13. stoljeću, a srušena u Drugom svjetskom ratu. Jedino što je od nje ostalo je toranj i obrisi crkve na tlu da možete spoznati njenu nekadašnju veličinu. Toranj zovu Magdalenin toranj ili Buda toranj, a na njega se možete popeti. Ulaznice se prodaju u obližnjem Muzeju vojne povijesti.

Lijevo: na nekim zidovima Budima i dalje stoje oštećenja od gelera. Desno: Magdalenin toranj.

Najpoznatiji svjetski mađioničar bio je Mađar!

Svjetski poznati mađioničar Houdini rođen je u Budimpešti. Upravo je u kompleksu dvorca uređena njegova kuća. Nije on živio baš u toj kući, no ona je uređena kao njegov muzej – Kuća Houdini. Nismo ju posjetili, ali smo gledali prema njoj dok smo pili pivo i jeli u pivnici Spiler Biergarten, u kojoj kao da smo zakoračili u Bavarsku! Inače, u muzeju svi posjetitelji pogledaju i mađioničarsku predstavu.

Pogled na Peštu.

Jedna od atrakcija Budimskog dvorca je smjena straže ispred Predsjedničke palače. Ako vas zanima u koliko je sati možete vidjeti, detalji su ovdje.

Spustite se u podzemni Labirint

U podzemlju ispod Budimskog dvorca nalazi se pravi labirint prirodnih špilja i prolaza koje su ljudi doradili pa koristili u razne svrhe. Neke su podzemne prostorije korištene kao vinski podrumi, druge kao zatvor, tajni prolazi za bijeg ili sklonište stanovnicima u slučaju napada. Zanimljiva je činjenica da je upravo u podzemlju ispod Budimskog dvorca godinama bio zarobljen Vlad Tepeš, tiranin po uzoru na kojeg je Bram Stoker stvorio lik Drakule. Malo ću skrenuti s teme pa vam reći da je “Drakula” bio zarobljen i u jednom od najljepših rumunjskih dvoraca, u gradu Hunedoara!

Neki izvori pretpostavljaju da je mreža tunela ispod Budimskog dvorca duga nezamislivih 10 kilometara, no dosta je prolaza danas zatrpano i ne postoji karta na kojoj su svi ucrtani.

Možete kupiti ulaznicu za Labirint i u nekih 40 minuta obići oko 1 km podzemnih tunela na vođenoj turi. Ovu turu možete kupiti preko GetYourGuidea no potrebno ju je dosta ranije rezervirati (ovo znam jer sam to htjela pa zakasnila i nije bilo mjesta).

Zanimljivost: 1541. godine je Sulejman Veličanstveni sa svojom velikom vojskom osvojio Budim. Osmanlije su ovdje držali vlast više od 140 godina. U vrijeme njihove vladavine neke su špilje ispod dvorca pretvorene u ledene komore za skladištenje hrane, a neke su korištene kao harem. U Drugom Svjetskom ratu u podzemnim je prolazima djelovala bolnica.

Od 1987. godine Labirint je dio UNESCO-ve svjetske baštine.

Posjetite Matijaševu crkvu, najljepšu crkvu u Budimpešti

Idemo sada do crkve u kojoj bi mnogi ljudi rado izrekli sudbonosno “da” s voljenom osobom. Pogađate, unutrašnjost joj je spektakularna, iako je više puta crkva teško oštećena pa renovirana. Od 15. stoljeća nosi ime crkva sv. Matijaša ili Matije, po kralju Matiji Korvinu koji je financirao njenu obnovu. Izgrađena je dva stoljeća prije toga, kada je posvećena Djevici Mariji.

Već početkom 14. st. u crkvi se odvila prva krunidba. Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin ju je odabrao za mjesto svog vjenčanja. Kada mu je žena umrla, oženio se ovaj kralj u svojoj crkvi i drugi put. Puno kasnije, 1867. godine u Matijaševoj su crkvi okrunjeni austrijski car Franjo Josip i carica Elizabeta za mađarskog kralja i kraljicu. Pogledajte orgulje u crkvi, bile su donacija upravo ovog cara i kralja. Kad već spominjem Franju Josipa, znate li da u NP Krka postoji vidikovac koji se danas po njemu zove, jer je on na njemu stajao?

Zadnja krunidba se ovdje odvila prije nešto više od 100 godina, 1916. godine.

Crkva je za vrijeme vladavine Osmanlija sredinom 16. st. pretvorena u džamiju. Ako pogledate njen šareni krov u nacionalnim bojama Mađarske, uočit ćete crni toranj koji se baš tu i ne uklapa.

Crni toranj je minaret izgrađen kad je crkva djelovala kao džamija.

Crkvu sv. Matijaša možete turistički obići, kao i muzej u njoj. Prije obilaska provjerite radno vrijeme da ne dođete u vrijeme mise. Ulaznice možete kupiti online na službenim stranicama crkve ili preko GetYourGuidea:

Nađite zeca koji gleda prema Pešti!

Budimpešta je prepuna malih kipova veličine šake ili dlana, koje je izradio kipar Kolodko i postavio ih na više od 100 mjesta u gradu. Možete ih tražiti ako u Google mapu upišete “Kolodko”. Jedan takav kipić nalazi se na zidinama Budima – predstavlja zeca iz jednog mađarskog crtića. Više detalja o potrazi za mini kipovima saznajte ovdje.

Zec koji čuva Budimski dvorac.

Fisherman’s bastion: vidikovac za savršene fotografije

Vjerojatno ste vidjeli puno čarobnih fotografija ovog divnog mjesta, gdje ljudi poziraju među lukovima i kraj tornjeva, dok je iza njih Dunav i Parlament. Zove se Ribarski bastion ili Fisherman’s bastion. Veći dio ovog slikovitog mjesta možete obići besplatno, a velika je šansa da ćete se načekati ako želite napraviti dobru fotografiju. Ovdje je uvijek gužva, osim ranije ujutro, navečer i po lošem vremenu. Na kratkom dijelu zidina, upravo na dijelu s kojeg pada najljepši pogled na grad, naplaćuje se ulaz.

Dobro za znati: Ulaz na gornju razinu je besplatan ujutro do 9 sati. U hladnije doba godine navečer se na Fisherman’s bastion možete besplatno popeti iza 19 sati, a u ljetnim mjesecima iza 21 sat. Ulaz je besplatan i na mađarske državne praznike te u periodu između Božića i Nove godine.

Zanimljivost: Ribarski bastion izgleda kao da je iz istog vremena kao i Budimski dvorac, no izgrađen je tek početkom 20. stoljeća. Zamišljen je kao romantični vidikovac, jer tada se više Budimski dvorac nije smatrao vojnim mjestom.

Ribarski bastion vole mladenci, a i često je mjesto za prosidbe

Fisherman’s bastion se sastoji od sedam kula povezanih zidinama. Kule predstavljaju sedam mađarskih poglavica koji su 896. godine doveli svoja plemena da se nastane na prostoru koji će kasnije postati Mađarska. Stvorili su tako temelj za nastanak današnje države.

Ribarski bastion je izgrađen u neogotičkom stilu u periodu između 1895. i 1902. godine. Njegova je gradnja bila dio priprema za milenijsku godinu, 1896., kada se brojnim projektima (između ostalih i otvaranjem prvog metroa na kontinentalnom dijelu Europe) obilježilo 1000 godina od dolaska Mađara na ove prostore. O toj godini, kao i o značenju broja 96 za Mađare, pisala sam u putopisu o Pešti.

Fisherman’s bastion je pod zaštitom UNESCO-a, kao i Budimski dvorac.

Ako vas zanima zašto nosi naziv “ribarski”, na službenim je stranicama to objašnjeno ovako: “Ribarski bastion nalazi se u četvrti nekada poznatoj kao Ribarski grad, gdje je u srednjem vijeku bila riblja tržnica. Priča se da je Ceh ribara jednom branio grad s ovog očaravajućeg mjesta, otuda i naziv.”

Do Ribarskog bastiona s donje razine vode svečane i široke stepenice, koje čuvaju razni kipovi.

Fisherman’s bastion kao da stvara ukrasni okvir za crkvu sv. Matijaša, ali i za jedan (do najsitnijih detalja ukrašen) kip koji se nalazi između njih. Radi se o kipu prvog kršćanskog kralja Mađarske, sv. Stjepana. Njegovu krunu možete vidjeti ako posjetite Parlament u Budimpešti, no nećete ju smjeti uslikati.

1000. godine nastala je Kraljevina Ugarska, kada je kralj Stjepan I. okrunjen za prvog kršćanskog monarha Mađara.

Zanimljivost za kraj: Kapela na koju su svi zaboravili

Dok je građen Fisherman’s bastion, pri arheološkim je iskapanjima slučajno otkrivena kapelica, zakopana i zaboravljena više od 250 godina. Radi se o kapeli sv. Mihovila, koja se prvi put spominje u 15. st., a nekada je stajala na groblju. Nakon njenog otkrića nešto su izmjenjeni planovi gradnje bastiona, kako bi se ona očuvala. Ja nisam ušla u nju, a vama dajem na znanje da postoji.

Znate li da su i Pompeji stoljećima stajali zakopani i zaboravljeni?