Azijska strana Istanbula: saznajte što sve trebate posjetiti!

Stari Grci voljeli su kolonizirati svijet. Riješili bi se tako viška stanovništva, na novoj bi lokaciji osnovali naselje pa razvili trgovinu. Prije skoro 2700 godina doplovili su i do azijske obale Bospora. Tu su, na mjestu gdje danas stoji istanbulska četvrt Kadikoy, osnovali grad. Nešto poslije njih ovdje su došli još jedni Grci s namjerom da i oni naprave koloniju. Vodio ih je Byzas. Bacio je on pogled na postojeći grčki grad i zaključio da su njegovi osnivači slijepi jer su odabrali azijsku, a ne europsku stranu. Azijska strana Istanbula tako je već u startu dobila etiketu “zemlje slijepih”, no nama je otvorila oči i prikazala pravo lice Istanbula. U putopisu saznajte što sve trebate vidjeti u azijskim četvrtima Kadikoy i Uskudar te kakva je to divovska džamija na vrhu brda kojoj društvo pravi nevjerojatno visok, futuristički toranj!

Ovo je peti dio naše istanbulske priče. Sve korisne informacije o putovanju u Istanbul u vlastitoj organizaciji pročitajte ovdje, a na ovom linku pročitajte što posjetiti na europskoj strani grada. Smještaj smo uzeli preko Bookinga, a za internet smo koristili Airalo.

Kako doći na azijsku stranu Istanbula?

Iz Europe je u Aziju najljepše doći trajektom preko Bospora. Trajekti često voze i pripadaju javnom gradskom prijevozu pa se vožnja plaća Istanbul-kartom (upute za korištenje javnog prijevoza pročitajte ovdje). Nama je najbliža trajektna luka bila u Karakoyu i trebalo nam je dvadesetak minuta da stignemo u azijsku četvrt Kadikoy (Kadıköy). Česta polazna stanica je i trajektna luka Eminonu, nalazi se ona nasuprot one u Karakoyu, obje trajektne luke nalaze se uz Galata most. Postoje i druge trajektne luke pa odaberite onu koja vam najviše odgovara. U “Aziju” smo otišli dva puta na našem istanbulskom putovanju.

Na nekim se trajektima može kupiti čaj pa si priuštite taj sitni turski ritual, dok gledate siluetu grada kako se mijenja pred vama.

Trajektno pristanište u Kadikoyu

Na obali Kadikoya, u blizini pristaništa, mladi se kupaju u moru

Na azijsku stranu možete doći i autom, tunelom ispod Bospora u kojem se naplaćuje cestarina. Zove se Eurasia Tunnel (Avrasya Tüneli) i prometuje od 2016. godine. Najdublja točka tunela nalazi se oko 106 metara ispod razine mora. Ispod Bospora prolazi još jedan tunel. Kroz njega vozi vlak, stoga u Aziju možete i vlakom. Željeznička linija koja povezuje europsku i azijsku stranu Istanbula zove se Marmaray, a puštena je u promet 2013. godine.

Most koji spaja Europu i Aziju

Preko Bospora prelaze tri velika mosta. Najpoznatiji od njih zove se Bosporski most ili Most mučenika 15. srpnja (15 Temmuz Şehitler Köprüsü), prvi most u povijesti koji je fizički spojio Europu i Aziju. Gradnja tog visećeg mosta trajala je 3 godine, a otvoren je 1973. Nije dozvoljeno preko njega ići pješice ili biciklom. Namijenjen je cestovnom prometu. Ako idete preko njega autom, cestarina se plaća preko HGS naljepnice, ovdje nema klasične naplate cestarine. Preko mosta prometuje više autobusnih linija koje pripadaju javnom gradskom prijevozu.

Zanimljivost: Most je dugačak oko 1560 metara, ima 8 prometnih traka, a kolnik mu je gotovo 64 metra iznad mora, dovoljno da ispod prolaze i najveći brodovi. Ime “Most mučenika 15. srpnja” dobio je 2016., u spomen na žrtve neuspjelog državnog udara u Turskoj.

Foto: Osman Özavcı, Unsplash

Zašto posjetiti azijsku stranu Istanbula?

Turisti se uglavnom zadržavaju na europskoj strani Istanbula, među velikim, svjetski poznatim znamenitostima. Azijska strana grada nepravedno je zanemarena pa u njoj imate priliku osjetiti kako Istanbul zapravo živi. Ima i ovdje turista, no puno je i lokalaca koji žive svoje živote, idu u školu, na posao, kupuju, piju čaj i slično. Nije zanemariva ni razlika u cijenama, potpuno iste stvari, recimo suvenire, kupit ćete na azijskoj strani za manje novca, a cijene su niže i u kafićima te restoranima. Još jedan bitan razlog odlaska u “Aziju” je već spomenuta vožnja trajektom, prekrasno iskustvo.

Turci Osmanlije su u ovaj kraj stigli iz Azije pa su prvo zavladali azijskom stranom današnjeg Istanbula i to 100-tinjak godina prije pada Konstantinopola.

Četvrt Kadikoy u Istanbulu

Više se ulica spušta prema moru…

Ovdje Božić traje cijelu godinu

Pročitajte i putopis o zanimljivostima o Istanbulu!

Četvrt Kadikoy, Istanbul: saznajte što sve trebate posjetiti

Kadikoy je opušten, studentski, po malo boemski dio grada, carstvo trgovina, restorančića, suvenirnica i kafića. Nižu se oni u labirintu uličica i sigurno će vam dobro doći navigacija. Lako se izgubiti i to na najljepši mogući način.

Srce četvrti je natkrivena tržnica Kadikoy çarşı, koja počinje odmah kod džamije Osman Ağa. Cijene su niže nego na europskim tržnicama, a još su niže ako plaćate gotovinom i nemate problem sa cjenkanjem.

Na tržnici će vas zapuhnuti miris ribe, svježeg voća i povrća, a vidjet ćete i neobične poslastice kao ljubičaste masline.

Tu su i turski slatkiši svih vrsta, orašasti plodovi i razni začini.

Jedan dio tržnice namijenjen je prodaji tenisica i sportske opreme.

Uslikajte se s bikom

Altiyol (Altıyol) znači “šest cesta”, a toliko se cesta i sastaje na jednom raskrižju u Kadikoyu. Na središtu tog raskrižja stoji brončani kip bika (Boğa), jedan od simbol Kadikoya. S njim se svi slikaju, a to ćete sigurno i vi napraviti.

Bik je zapravo prilično putovao u mladim danima. Na svijet je došao u Francuskoj 1864. godine, po narudžbi sultana Abdülaziza. Stoljeće i pol je lutao. Selio se iz carskih vrtova i palača na gradske trgove, malo u Europu pa u Aziju, a na današnjoj lokaciji stoji od 1987. godine.

Kip prikazuje bika u napadu, sa spuštenom glavom i rogovima usmjerenima prema protivniku.

A sad jedna “goveđa” zanimljivost koja zapravo nema veze s bikom iz Kadikoya: Bospor je dobio ime po govedu! Grčka riječ “Bosporos” znači “goveđi prijelaz”:

Prema grčkoj mitologiji, Zeus je imao brojne ljubavnice, a jedna od njih zvala se Io. Zeus ju je pretvorio u kravu kako bi ju zaštitio od svoje žene Here. Hera je ipak posumnjala i poslala je obada da progoni Io. Io je kao krava bježala po svijetu sve dok nije došla do tjesnaca koji danas zovemo Bospor. Preplivala ga je. Moguće je da su zato Grci morski tjesnac nazvali Bospor, odnosno “goveđi prijelaz”.

U četvrti Kadikoy živi ovaj pas!

Ova je kuća posebno skrenula pažnju na sebe. Obratite i pažnju da se dolje lijevo nalazi mačka, proteže se ona na krovu auta.

Vidjeli smo i Mona Lisu!

Organizirajte potragu za muralima: Kadikoy je galerija na otvorenom

Jedan od razloga zašto smo se htjeli vratiti u Kadikoy su murali. Ima ih po svuda, a najviše ih je u dijelu četvrti sjevernije od tržnice, gdje su ogromnim muralima oslikani cijeli zidovi zgrada. Postoji karta na Google Mapsu s ucrtanom rutom koja vas vodi od murala do murala, tako da ih nađete što više, uz najmanje hodanja. Bit ću toliko slobodna pa vam ostaviti ovdje link.

Murali u Kadikoyu

Ovaj znak upozorava vozače da pripaze na lokalne mačke i pse.

Kadikoy ima preslatku ulicu s kišobranima

Šareni kišobrani krase jednu malu ulicu u Kadikoyu, a mi smo baš nju odabrali kao mjesto za popiti pivo. Ispalo je puno više od pića. Konobar je, kad je čuo da pričamo na hrvatskom jeziku, otkrio da mu je baka iz Tuzle. Lijepo smo se napričali, onako kako se to dogodi samo na putovanjima, kad shvatiš koliko je svijet malen.

Zanimljivost: U kafiću nije bilo kave na meniju. Nije to konobaru predstavljalo nikakav problem, donio nam je kavu iz susjednog kafića. Još jedan razlog zašto volim azijsku stranu Istanbula.

Za pronaći ulicu, doslovno u Google mapu upišite “umbrella street Kadikoy” i to je to!

Priča o “zemlji slijepih”

Vratimo se sad priči s početka, jer azijska strana Istanbula ima povijest stariju od samog Konstantinopola. Grci su u 7. st.pr.Kr. uz Bospor osnovali dvije kolonije, jednu na azijskoj pa nakon par desetljeća i na europskoj strani. Naselje na azijskoj strani nazvali su Halkedon. Na europskoj strani narastao je Bizantion, budući Konstantinopol, koji je ime dobio po svom osnivaču Byzasu. Halkedon je u povijest ušao kao “grad slijepih”.

Legenda kaže da je proročište u Delfima poručilo Byzasu da osnuje grad “nasuprot zemlji slijepih”. Kad je brodom stigao do Bospora i ugledao Halkedon, zaključio je taj Grk da su stanovnici Halkedona slijepi jer nisu prepoznali da je europska strana, uz prirodnu luku Zlatni rog, bolja za sagraditi grad. Tamo je sagradio Bizantion.

Na mjestu nekadašnjeg grčkog grada Halkedona danas stoji istanbulska četvrt Kadikoy.

Zanimljivost: Imala je azijska strana Istanbula stanovnike, trgovce i luke puno prije nego su tu došli Grci. Na području Kadikoya pronađeni su tragovi starije feničke luke.

U dijelu Kadikoya koji se zove Fikirtepe, pronađeni su ostaci neolitičkog naselja starog oko 7000 godina. Dugo je smatrano da je to najstarije naselje na području Istanbula. No, tijekom iskapanja za željeznicu Marmaray, 2004. godine je na europskoj strani grada, u Yenikapiju otkriveno naselje staro oko 8500 godina.

Kadikoy

Pronađite krokodila u Kadikoyu!

Šetamo mi tako kroz Kadikoy i naiđemo na brončanog krokodila, koji baš nekako ne paše uz Istanbul! Stoji izgubljen u vremenu i prostoru u blizini tržnice, na jednom malom trgu, ovdje. Kip je postavljen 2007. godine, a nastao je zahvaljujući jednoj povijesnoj prevoditeljskoj zabuni.

Inspiracija za izradu krokodila bila je rečenica koju je antički geograf Strabon zapisao o spomenutom gradu Halkedonu. Prema tadašnjem prijevodu, u jednom hramu u Halkedonu postojao je izvor u kojem su držani mali krokodili. Kasnije se pokazalo da je prijevod pogrešan i da se radilo o gušterima.

Iako priča nije točna, Kadikoy danas ima svog krokodila.

Četvrt Uskudar na azijskoj strani Istanbula

Uskudar (Üsküdar) je još jedna četvrt koju se isplati posjetiti na azijskoj strani Istanbula, a možete ju obići isti dan kad i Kadikoy. Nama je to bilo u planu, no nešta nam se zakompliciralo pa nismo stigli. Napisat ću vam što trebate posjetiti u Uskudaru, iako mi sami nismo obišli ovaj dio grada. Volim ja vlastite putopise koristiti i kao vodič za moj sljedeći dolazak u neki grad.

Iz Kadikoya u Uskudar možete doći trajektom za 20-ak minuta. Druge opcije su razne kombinacije autobusa, željeznice i metroa.

Odmah uz četvrt Uskudar nalazi se Kuzguncuk, staro naselje poznato po nizu raznobojnih drvenih kuća (ahşap evler). Uspoređuju ga sa šarenim Balatom na europskoj strani grada.

Kuzguncuk, foto: Süheyl Burak, Unsplash

Otočić Kiz Kulesi: djevojačka kula na Bosporu

Na samom se Bosporu, 200 metara od azijske obale nalazi otočić s kulom. Zove se Kiz Kulesi (Kız Kulesi), što znači “Djevojačka kula”. Prva je kula na ovom mjestu, i to drvena, izgrađena oko 400. godine prije Krista. Izgradio ju je vojskovođa iz Atene kao carinsku postaju. Kroz stoljeća je korištena kao svjetionik, karantena, osmatračnica i kontrolna točka na ulazu u Bospor. Rušili su je potresi, uništavali požari i uvijek su ju ponovno gradili.

Legenda kaže da je jedan bizantski car čuo proročanstvo da će mu kći umrijeti od ugriza zmije na 18. rođendan. Kako bi je spasio, izgradio je kulu usred Bospora i ondje je zatvorio, daleko od kopna i zmija. Zmija je ipak uspjela doći do otočića, sakrila se u košari s voćem koju je upravo otac donio kćeri na njen rođendan. Zmija je ugrizla princezu, ona je umrla na očevim rukama i tako je kula dobila ime.

Ovako izgleda jako zumirana Kiz Kulesi iz trajekta

Ovo je fotografija preuzeta s Unsplasha, autor je Ibrahim Uzun

Danas je kula muzej, restaurirana je i izgleda kao na početku 19. stoljeća. Možete ju turistički obići. Brod polazi s pristaništa u Uskudaru i Karakoyu (Karakoy je na europskoj strani grada). Više informacija o kuli, cijenama i radnom vremenu pročitajte ovdje.

Kiz Kulesi “zaigrala je” i u jednom filmu o Jamesu Bondu, “Svijet nije dovoljan”. Istanbul očito ima ugovor s agentom 007, već sam vam pisala o stepenicama Kamondo i Velikom bazaru gdje je sniman film Skyfall!

Zipline i park Nakkastepe: adrenalin s pogledom na Bospor

Na azijskoj se strani Istanbula, u blizini Bosporskog mosta nalazi veliki gradski park Nakkastepe Millet Bahcesi. Ulaz je besplatan, a unutra su staze za šetnju i trčanje, jezerca, dječja igrališta, kafići i vidikovac s kojeg puca pogled na Bospor. Ako ste za malo adrenalina, tu je i zipline (Zipline Nakkastepe). Više informacija saznajte na službenoj stranici.

Palača Beylerbeyi: najljepša otomanska ljetna rezidencija

Na europskoj obali Bospora leži palača Dolmabahce, o kojoj sam pisala u ovom putopisu, dok azijsku stranu krasi palača Beylerbeyi, ljetna rezidencija sultana i njihovih obitelji. Nalazi se u neposrednoj blizini spomenutog Bosporskog mosta, također u Uskudaru i od nje ćete imati jedan od boljih pogleda na sam most.

Današnja palača izgrađena je od bijelog mramora u 60-im godinama 19. stoljeća, po nalogu sultana Abdulaziza. Na ovom se mjestu i ranije nalazila carska ljetna rezidencija, drvena palača sultana Mahmuda II..

Palaču Beylerbeyi koristila je carska obitelj u ljetnim mjesecima. Bila je ona i službena palača u kojoj su primani važni gosti. Između ostalih, ovdje je odsjeo i austrijski car Franjo Josip, onaj po kojem se zove jedan vidikovac u NP Krka i čiji se minijaturni kip ljulja na jednom mostu u Budimpešti. U palači je posljedenjih 9 godina života, u kućnom pritvoru proveo sultan Abdulhamid II., nakon što je 1909. svrgnut s prijestolja. Nakon njega vladala su još samo dva sultana, a posljednji je osmanski sultan bio Mehmed VI., koji je svrgnut 1922..

Danas je palača Beylerbeyi muzej. Možete ju obići, postoje i kombinirane ulaznice koje uključuju i palaču Dolmabahce, a sve detalje o cijenama i ulaznicama pročitajte ovdje.

Foto: Murat Halıcı, Pexels

Posjetite najveću džamiju u Turskoj!

Vjerojatno ćete se, dok stojite u Europi i preko Bospora gledate Aziju, pitati kakva je to divovska džamija na vrhu brda. Zove se ona Camlica (Büyük Çamlıca Camii), i najveća je džamija u cijeloj Turskoj. Projektirale su ju dvije žene arhitektice, sa željom da bude ugodna i ženama koje se tu dolaze moliti. Otvorena je 2019. godine, a može primiti čak 63.000 ljudi. Ima šest minareta, kao i Plava džamija na europskoj strani grada, o kojoj sam pisala ovdje.

Zanimljivost: Četiri minareta Velike džamije visoka su 107,1 metar, što nije slučajno. Visina minareta podsjeća na 1071. godinu i bitku kod Manzikerta, prekretnicu u dolasku Turaka u Anadoliju. Glavna kupola visoka je 72 metra, što je i broj etničkih skupina koje žive u Istanbulu. Promjer kupole je 34 metra, što odgovara registarskoj oznaci Istanbula. Na ovoj džamiji ništa nije slučajno napravljeno!

Ulaz u u džamiju je besplatan. Ući ćete u nju bez obuće. Žene u džamijama moraju pokriti glavu maramom, a sve odrasle osobe moraju imati pokrivena koljena. U kompleksu džamije možete obići i Muzej islamskih civilizacija. Do džamije Camlica najlakše je doći autobusom ili taksijem.

Pogled na džamiju iz trajekte

Futuristički toranj Camlica: tulipan koji gleda na dva kontinenta

Na jednom drugom brdu na azijskoj strani Istanbula “strši” nevjerojatno visok, futuristički TV toranj, koji se također zove Camlica (Küçük Çamlıca TV-Radyo Kulesi). Izgrađen je kako bi zamijenio velik broj starih televizijskih i radijskih antena koje su prije bile razbacane po brdu. Otvoren je 2021. godine, visok je čak 369 metara (!!!) pa zamislite samo kakav se pogled na cijeli svijet pruža s njegovog vrha! Dizajniran je po uzoru na pupoljak tulipana koji tek što nije procvao.

Toranj Camlica možete turistički obići. Panoramskim se liftom uspinjete do vidikovaca na 33. i 34. katu, na više od 360 metara visine. Na još većoj visini nalazi se restoran i kafić. U tornju ima još nekoliko atrakcija, a sve provjerite na ovoj stranici.