Krakov: top atrakcije koje morate posjetiti

Posjetili smo Krakov, grad u kojem zmaj riga pravu vatru, njegova kost čuva ulaz u katedralu, a trubač posebnom melodijom pozdravlja ljude s vrha zvonika. Grad prepun golubova u kojem smo se prejeli pieroga, skupili previše koraka i zaljubili se u Poljsku. U ovom putopisu saznajte koja mjesta morate posjetiti u Krakovu, kao i brojne zanimljivosti o gradu.

Krakov smo obišli s troje djece za vrijeme velikog road tripa po Poljskoj u kolovozu 2025. godine. Prije dolaska u Krakov obišli smo rudnik soli Wieliczka, a nakon njega smo otišli u Wroclaw, Poznan, dvorac Stobnicu, Torun, dvorac Malbork i Gdanjsk. Smještaj smo uzeli preko Bookinga. Vodite računa da uzmete smještaj koji nudi opciju parkiranja, ako dolazite u sezoni. Grad je bio u potpunom prometnom kolapsu i svi su parkinzi bili puni. Također pripazite pri vožnji, ako ste autom, jer ovdje ljudi prelaze cestu “k’o muhe bez glave”.

Bili smo na dvije ture s vodičem i mogu vam ih obje preporučiti. Jedna tura vodi kroz glavne znamenitosti centra grada, a druga kroz Židovsku četvrt. Kupili smo ih preko GetYourGuidea.

Krakov je okružen zelenim prstenom

Prvo otvorite Google mapu na mobitelu i pogledate kako na njoj izgleda Krakov. Primijetit ćete da je cijeli stari grad okružen prostranom prstenastom zelenom površinom. To je danas park koji se zove Planty, a u prošlosti su se na tom mjestu nalazile dvostruke gradske zidine i obrambeni opkop s vodom. Ako se pitate gdje su nestale zidine, evo objašnjenja:

U 19. stoljeću zidine, kule i opkopi s vodom više nisu imali vojnu svrhu. Umjesto da štite, postali su ruševni i počeli su smetati rastu grada, plus – iz vodenih su se opkopa širili neugodni mirisi i bilo je puno komaraca. Odluku o rušenju srednjovjekovnog obrambenog sustava grada donijele su gradske vlasti – Austrijanci, jer je u to doba Krakov bio dio Habsburške Monarhije.

Ako se želite malo “vratiti” u srednji vijek, trebate doći do Florijanovih vrata i utvrde barbakan, uz koje i danas stoji kraći dio starih zidina. Sačuvane su od rušenja zahvaljujući borbi profesora Feliksa Radwańskog.

Jedna smiješna priča kaže da su zidine sačuvane kako bi zaustavile sjeverni vjetar koji bi inače stalno djevojkama dizao suknje.

Nisu Austrougari remodelirali Krakov samo rušenjem njegovih zidina. Željeli su da Krakov nalikuje na Beč pa su srušili i nekoliko gradskih kvartova. Između ostalog srušili su veliki samostan i bolnicu pa na njihovom mjestu sagradili kazalište.

Maketa samostana i četvrti koja je ovdje nekad stajala.

Kazalište u bečkom stilu

Mahnite trubaču na zvoniku!

Glavni trg u Krakovu (Rynek Glowny) je ogroman i prepun zanimljivih priča. Možete ga istraživati sigurno sat vremena, možda i duže. Stoga ću vam ovdje samo reći zašto trebate na trgu stajati ispred bazilike sv. Marije na puni sat, a druge detalje i brojne zanimljivosti o trgu pročitajte u ovom putopisu.

Svaki se dan, na svaki puni sat s vrha lijevog zvonika bazilike oglasi trubač i odsvira posebnu melodiju (Hejnał mariacki). Trubač će svoju melodiju odsvirati četiri puta, svaki put kroz drugi od četiri prozora koji gledaju na četiri strane svijeta. Na kraju svake melodije, mahnut će ljudima okupljenima na trgu.

Vidite li trubača?

Primijetit ćete da je jedan zvonik bazilike viši od drugoga. To je zato što je samo niži zvonik zapravo zvonik. Viši je zvonik toranj koji je izgrađen kako bi bio osmatračnica. Visok je 80 metara, a s njega je u prošlosti trubač stvarno trubljenjem upozoravao stanovnike grada ako vidi neprijatelja ili požar.

Danas melodija trubača uvijek naglo stane usred tona. Tako mora biti jer trubač trubi u spomen na legendarnog stražara-trubača iz 13. stoljeća, koji je upozorio građane na dolazak Tatara. Strijela ga je pogodila u grlo prije nego je završio melodiju. Unatoč tome, uspio je probuditi krakovski narod i spasiti grad.

Prošetajte od trga prema Florijanovim vratima

Lijepa pješačka Florijanova ulica vodi od glavnog trga do jedinih preostalih starih gradskih vrata. Prepuna je trgovina, suvenirnica, kafića i restorana, a u njoj je i nekoliko manjih muzeja.

Florijanova ulica ima isti smjer od 13. stoljeća.

Dok šetate, probajte krakovske krafne.

Florijanova vrata iz 14. stoljeća jedina su “preživjela” od nekadašnjih osam gradskih vrata. Nose ime po sv. Florijanu, zaštitniku Krakova. Od srednjeg se vijeka taj svetac povezuje sa zaštitom od požara, poplava i drugih nesreća. Umro je mučeničkom smrću u vrijeme progona kršćana koje je naredio car Dioklecijan.

Upravo su kroz Florijanova vrata u grad ulazile kraljevske povorke, vladari, vitezi i strani veleposlanici, što je zapravo neobično jer se kraljevski dvorac Wawel nalazi na suprotnoj strani staroga grada.

Toranj iznad vrata visok je oko 33 metra.

Legenda kaže da je sv. Florijan ugasio veliki požar u Krakovu sa samo jednim vrčem vode.

Uz Florijanova vrata danas lokalni umjetnici i studenti izlažu slike i suvenire.

Krakov ima jedinstvenu utvrdu u Europi

Kada prođete kroz Florijanova vrata, vidjet ćete barbakan, najveću obrambenu utvrdu u Krakovu. Sagrađen je krajem 15. stoljeća kao dodatna zaštita od turskih i tatarskih napada. Izgrađen je u skoro savršenom kružnom obliku, promjer mu je oko 24 metra i ima čak 7 kula.

Barbakan nikada nije bio osvojen u bitci. Jedna je od rijetkih utvrda ovog tipa u Europi, a i jedna od najbolje očuvanih.

Danas je barbakan muzejski prostor.

Barbakan je u prošlosti bio okružen dubokim vodenim jarkom.

Na kolač u Jagiellonsko sveučillište

Jagiellonsko sveučilište je najstarije sveučilište u Poljskoj i drugo najstarije sveučilište u srednjoj Europi (najstarije je u Pragu). Osnovano je u 14. st. od strane kralja Kazimira Velikog. Na njemu su se školovali Nikola Kopernik (on je inače Poljak i rođen je u gradu Torunu kojeg smo također obišli), ali i Karol Wojtyła koji je htio postati glumac prije nego je postao papa Ivan Pavao II..

Zgrada sveučilišta nalazi se jako blizu glavnoga trga, a samo ću vam ju spomenuti jer možete besplatno ući u njeno dvorište. Danas je dio zgrade pretvoren u muzej, a ako ga posjetite vjerojatno ćete zaključiti da neke prostorije izgledaju kao da ste ušli u Hogwarts iz Harry Pottera.

Dvorište zgrade Jagiellonskog sveučilišta.

Mi smo se s vodičem spustili u kafić u podrumu zgrade pa probali tradicionalni kolač od sira, nama zanimljivog naziva – sernik.

Prozor s kojeg je mahao papa

Između starog grada i dvorca Wawel, nalazi se veliki park. U njemu je Biskupska palača, u kojoj je pri svakom dolaku u Krakov boravio i spavao papa Ivan Pavao II.. Taj je papa bio Poljak, a rodio se u malom mjestu Wadowice, 50-ak km od Krakova. Vidjet ćete prozor sobe u kojoj je spavao, kroz koji je neumorno mahao i obraćao se okupljenom mnoštvu, a čak ih je povremeno znao poslati kućama riječima “Kasno je, vrijeme je za spavanje.”.

Biskupska palača u Krakovu

Pokraj Biskupske palače nalazi se bazilika sv. Franje, gotička crkva poznata po predivnim vitrajima s neuobičajenim motivima. Možete u nju besplatno ući.

Kraljevski dvorac Wawel

Wawel je stoljećima bio političko i kulturno središte Poljske. Iz njega su vladali poljski kraljevi sve do 17. stoljeća, kada je prijestolnica preseljena u Varšavu. Dvorac je tijekom stoljeća više puta preuređivan pa u njemu možete vidjeti gotičke, renesansne i barokne elemente (pod uvjetom da se razumijete u stilove gradnje). Wawel čuva kraljevske dragocjenosti, uključujući i krunu poljskih vladara. U riznici se nalazi i mač Szczerbiec koji se stoljećima koristio prilikom krunidbi.

Tijekom prošlosti, kad god je Poljska bila podijeljena ili okupirana, Wawel je ostajao simbol nacionalnog identiteta i otpora.

Postoje ulaznice za obilazak raznih mjesta u dvorcu.

U Wawelu je u sezoni jako puno turista.

Ovdje saznajte detalje o raznim lokacijama (npr. riznici, kraljevskim prostorijama, kraljevskim vrtovima, zidinama…) koje možete uz kupnju ulaznica posjetiti u dvorcu Wawel. Mi na žalost nismo nigdje ušli, samo smo prošetali dvorištima dvorca.

Najpoznatiji dio dvorca Wawel je renesansno dvorište s arkadama koje podsjeća na talijanske palače. Možete se uz ulaznicu popeti i na jednu platformu kako bi dvorište pogledali s visine.

Vodič nam je rekao jednu zanimljivost. Navodno se na brdu Wawel nalazi jedno od sedam mjesta na svijetu s posebnom energetskom snagom. Ne znam baš ništa o Zemlji i njenim čakrama pa istražite više ako vas ta tema zanima.

Dobro za znati: U Krakovu neki muzeji ne rade ponedjeljkom. Obilazak nekih muzeja je besplatan ponedjeljkom ili utorkom. Provjerite aktualne informacije na službenim stranicama muzeja koji vas zanima, a također provjerite je li za dan kada je obilazak besplatan potrebno unaprijed rezervirati besplatnu ulaznicu.

Nađite kost od zmaja na ulazu u katedralu!

U kompleksu dvorca Wawel nalazi se katedrala sv. Stjepana i sv. Vaclava. U njoj su nekad krunjeni poljski kraljevi, a danas su u njoj sahranjeni mnogi vladari, kao i nacionalni junaci poput Adama Mickiewicza (njegov kip stoji na glavnom trgu) i Tadeusza Kościuszka. Obilazak katedrale se naplaćuje, a ulaznice se kupuju odvojeno od ulaznica za obilazak dvorca. Detalje o obilasku saznajte ovdje.

Katedrala sv. Stjepana i sv. Vaclava

Obratite pažnju da na ulazu u katedralu, iznad vrata visi ogromna kost. Postavljena je u srednjem vijeku i od tad visi kao amajlija. Vjerovalo se da ima zaštitnu moć i da čuva katedralu, ali i cijeli grad od nesreća i katastrofa. I danas postoji legenda da će katedrala stajati dok ne pukne lanac koji drži kost. Kada kost padne, bit će to kraj Krakova, a možda i svijeta.

Srednjovjekovni su ljudi vjerovali da kost pripada Smoku Wawelskom, mitskom zmaju koji je živio u špilji ispod dvorca.

Vratimo se u stvarnost – ovo je fosilna kost neke prapovijesne životinje, vjerojatno mamuta, kita ili nosoroga, koja je pronađena u okolici Krakova. Iako, zanimljivo je višestoljetno vjerovanje da se radi o zmajevoj kosti pa se moram nadovezati na temu i pričom “skoknuti” u Austriju. Znate li da je u 14. stoljeću u kamenolomu kraj Klagenfurta pronađena lubanja od zmaja koja je više od 100 godina bila izložena u Gradskoj vijećnici da ju svi vide? Ako vas zanima više detalja, pročitajte ovaj putopis.

Zašto je katedrala šarena?

Obratite pažnju i na činjenicu da je katedrala u raznim bojama. To je zato što nije izgrađena odjednom, već je građena i nadograđivana kroz više od 900 godina. Najstariji dijelovi su romanički i gotički, izgrađeni u tamnijem kamenu. S vremenom je katedrali dodano čak 18 kapela, a svaka je izgrađena u stilu vremena vladara koji ju je dao izgraditi. Svaka kapela ima svoj stil, materijal i boju kamena.

Najpoznatija je Kapela Sigismunda (Kaplica Zygmuntowska) iz 16. stoljeća, remek-djelo renesansne arhitekture, čija je kupola prekrivena pozlaćenim pločicama od bakra.

Krakov je grad u kojem zmaj stvarno riga vatru!

Kaže jedna legenda da je Krakov bio dom strašnog zmaja. Živio je taj zmaj u špilji ispod dvorca Wawel i dugo je terorizirao grad. Zvali su ga Smok Wawelski. Poražen je kada se neki čovjek sjetio staviti nagrizajuće kemikalije u životinju ostavljenu zmaju da ju pojede. Zmaja je od kemikalija počeo peći trbuh pa si je pokušao pomoći pijući vodu iz rijeke Visle. Nastavio je piti vodu sve dok nije eksplodirao. Kraj. Nema više zmaja, a njegova kost visi na ulazu u katedralu.

Možda zmaja nema, ali vi možete istražiti njegovu špilju. Kada dođete na zidine dvorca s kojih pogled pada na rijeku Vislu, trebate znati da se ona stvarno nalazi negdje ispod vaših nogu. Više o obilasku saznajte ovdje.

Pogled na Vislu sa zidina dvorca Wawel.

Mi nismo išli u špilju, nego smo se stepenicama spustili na obalu rijeke i prošetali do skulpture zmaja koji stvarno svakih nekoliko minuta (kratko) riga vatru. Nema najave trenutka kada će vatra krenuti, morate pažljivo gledati zmaja.

Zmaj Smok Wawelski prava je atrakcija za turiste i za lokalnu djecu koja se po njemu penju.

Festival pieroga u Krakovu

Imali smo nevjerojatnu sreću da nas je na našem putovanju u Krakov, u gradu dočekao Festival pieroga. Odvija se svakog ljeta i traje nekoliko dana. Na festivalu se mogu probati razne varijante ovog jela, slatke ili slane i stvarno je teško prestati jesti i ne probati još barem jedan okus. Klasične varijante pieroga punjene su krumpirom i sirom, zatim mesom, kupusom i gljivama, dok se u modernijim varijantama može naći čak i punjenje od mesa jelena ili lososa. Više detalja o pierogama napisat ću u putopisu o zanimljivostima o Poljskoj.

U Poljskoj se pieroge pune s više od 100 različitih vrsta punjenja.

Toliko su popularne da možete kupiti i jastuk u obliku pieroge.

U Krakovu smo obišli i židovsku četvrt Kazimierz te dio grada u kojem se u vrijeme Drugog svjetskog rata nalazio geto. Detalje o njima pročitajte u ovom putopisu.