Hangzhou: što posjetiti uz Zapadno jezero?

Postoji više jezera na svijetu koja nose naziv “Zapadno jezero”, a od svih njih najpoznatije je Zapadno jezero uz kineski grad Hangzhou. U putopisu saznajte što vas sve ovdje čeka, zatim gdje možete lutati kroz prirodne špilje prepune isklesanih likova Buda, kakve veze ima svastika s budizmom, gdje se pravi najpopularniji kineski zeleni čaj i brojne druge zanimljivosti.

U grad Hangzhou doputovali smo večernjim vlakom iz grada Suzhou, nakon što smo u njemu istražili 4 od 9 klasičnih kineskih vrtova koje je zaštitio UNESCO. Karte za brze kineske vlakove kupili smo ovdje. Hangzhou ima više od 12 milijuna stanovnika samo u užem gradskom području. Grad je vjerojatno jako dojmljiv, ovdje saznajte koje se sve ture i atrakcije nude, no mi nismo došli kako bi njega istražili. Došli smo obići nekoliko mjesta koja je UNESCO prepoznao i zaštitio u njegovoj okolici, na području uz Zapadno jezero.

Zapadno jezero

Za smještaj smo uzeli sobu u kući u kojoj žive i domaćini, jer nam je odgovarala lokacija. Kuća se nalazila par minuta hoda od samog jezera. U cijenu smještaja od 40 eura za nas dvoje, bio je uključen i doručak kojeg smo jeli s domaćinima u dnevnom boravku. Smještaj smo uzeli preko Bookinga.

Zapadno jezero

Zanimljivost: Zapadno jezero kod kineskog grada Hagzhoua bilo je i ostalo inspiracija za pejzažnu arhitekturu diljem Istočne Azije, čak i za uređenje mnogih vrtova u Japanu i Koreji. Upisano je na popis Svjetske baštine zbog iznimne harmonije između čovjeka i prirode. Površina jezera je oko 6,5 km², a prosječna dubina 2,27 metara. Po uzoru na Zapadno jezero uređeno je jezero i vrtovi pokraj Pekinga koji pripadaju Ljetnoj palači.

Plantaže zelenog čaja

Prvo smo se taksijem dovezli od smještaja do hrama Lingyin, koji je udaljen oko 2 km od Zapadnog jezera. Smjestio se taj hram u dolini između dvije uzvisine, a jedna se uzvisina smatra svetim brdom. U okolici hrama nalaze se plantaže čaja kroz koje prolaze brojne staze.

Dobro za znati: Longjing čaj je jedan od najpoznatijih zelenih čajeva u Kini, a možda ste vidjeli taj naziv na kutijama čaja u trgovinama. Uzgaja se i ručno prerađuje upravo u ovoj regiji. Možete prošetati tzv. Stazom čaja Longjing, koja kreće kod istoimenog sela i prolazi kroz planinske plantaže čaja. Najpopularnija staza vodi od sela upravo prema hramu Lingyin.

Plantaža čaja kod hrama Lingyin.

“Brdo” koje je doletjelo iz Indije

Oko 11 sati smo samo prošli pokraj spomenutog hrama pa krenuli obići njegovu okolicu jer je u hramu bila ogromna gužva. Pokraj hrama Lingyin nalazi se jedno od posebnijih područja za obilazak u Kini. Radi se o svetom brdu Feilai Feng koje je po legendi doletjelo iz Indije kako bi pomoglo u širenju budizma. Brdo je visoko 168 metara, a izgrađeno je od vapnenačke stijene, što znači da je prepuno špilja. Za obići ovo sveto brdo trebat će vam barem pola dana.

Odmah na ulasku u kompleks nalaze se brojni kipovi Bude uklesani u stijene.

Hodali smo kroz brojne špilje prepune kipova Buda.

U špiljama i na stijenama nalazi se više od 300 reljefa koji su isklesani u periodu od 10. do 14. stoljeća.

Prošli smo i kroz četiri hrama, svi su slični i meni puno ljepši izvana, kada shvatite kako su lijepo uklopljeni u prirodu.

Sveto brdo ima prekrasne krajolike, a kako smo mi planinari popeli smo se i na jedan vrh koji je na kraju bio bezveze i bez nekog dobrog pogleda. Ipak, zanimljivo je što se u Kini, čak i na tako zabačenom mjestu kao ovom slabo poznatom vrhu, može kupiti neko piće.

Najljepše špilje se nižu uz rječicu pa iskrena preporuka da ne skrećete s glavne staze.

Hram Lingyin, jedan od najvažnijih budističkih hramova na svijetu

Oko 14 sati smo se vratili do Lingyin hrama i tada je gužva bila nešto manja, iako je i dalje bilo dosta ljudi. Ne čudi to, ako uzmete u obzir da je Lingyin jedan od najvažnijih budističkih hramova na svijetu. Osnovan je u 4. stoljeću te je jako dobar primjer kako izgledaju skoro svi budistički hramovi. Nakon što se prođe kroz jedna od troja vrata, ulazi se u prostor hrama.

Lingyin se ubraja među 10 najvažnijih budističkih hramova u Kini. Također je i jedan od najstarijih.

Ime hrama doslovno znači “hram utočišta duše”. Danas je ovo aktivni budistički samostan i važno mjesto hodočašća. U svojem vrhuncu hram je imao više od 1.000 redovnika.

Prva dvorana u hramu je Dvorana nebeskih vrata ili nebeskih kraljeva, u sredini koje sjedi veliki sretni Buda.

S njegove se lijeve i desne strane nalaze po dva kralja-stražara opasnih izgleda.

Sljedeća je dvorana glavna, ujedno i prostor za molitvu, a zove se Dvorana velikog heroja. U njoj se nalazi 24 metra visok drveni kip Bude koji je presvučen zlatom. Kod njega je gužva uvijek najveća. Zadnja u nizu dvorana u ovom hramu je Dvorana mudrosti. U njoj se čuvaju stari sveti spisi, sutre i komentarne knjige. U glavnoj dvorani se nalazilo samo nekoliko nas stranaca, dok su se ostali ljudi ovdje došli pomoliti. Moliti se može i sa stražnje strane Bude, a cijela je dvorana stvarno impresivna.

Ovo je jedan od najvećih drvenih Buda u Kini.

Dvorana u obliku svastike

Kako je ovo stvarno velik kompleks, osim glavnih zgrada u hramu Lingyin postoje i dodatne zgrade. Meni je najljepša bila Dvorana 500 Arhata. Arhati su učenici Bude koji su nadvladali ljudske osobine: mržnju, požudu, pohlepu, neznanje, ljubomoru (…) i ne vraćaju se više na ovaj svijet da bi se ponovno rodili. Pojam “arhat” znači “dostojan poštovanja” ili “onaj koji je uništio neprijatelje”. Arhati su primjer savršenog unutarnjeg oslobođenja, a Dvorana 500 Arhata je posložena u obliku svastike.

Svastika u budizmu ima duboko duhovno značenje i koristi se više od 2.500 godina. U budističkom kontekstu, ona je simbol sreće, blagostanja, vječnosti i prosvjetljenja. Predstavlja harmoniju i neprekinuti životni ciklus. Najčešće je lijevo orijentirana, iako i lijeva i desna orijentacija svastike u budizmu imaju pozitivno značenje. Kao simbol se koristila puno prije nego je zloupotrijebljena u 20. stoljeću od strane nacističkog režima.

U Dvorani 500 Arhata u hodnicima su nanizani Arhati.

U sredini dvorane nalazi se paviljon s četiri glavna Bodhisattva u budizmu. Bodhisattva je biće koje je na putu prosvjetljenja, ali se odreklo ulaska u nirvanu jer želi pomoći svim drugim bićima da se oslobode patnje. Umjesto da postane Arhat i napusti svijet u potpunoj nirvani, Bodhisattva bira ostati u ciklusu života kako bi pomagao drugima.

Arhati

Najromantičnija pagoda u Kini

Nakon što smo 7 sati proveli na Svetom brdu i u hramu Lingyin, odlazimo taksijem do pagode Leifeng koja se smjestila uz samo Zapadno jezero. Prva je pagoda na ovom mjestu izgrađena 975. godine po nalogu kralja Qian Chu, kao čin zahvalnosti za rođenje sina njegove omiljene konkubine. Izvorno je bila izgrađena od opeke i drva. Nova pagoda je izgrađena prije nešto više od 20 godina i to na mjestu gdje se do 1924. nalazila stara.

Zanimljivost: Stara se pagoda srušila 1924. godine zbog dotrajalosti i činjenice da su ljudi s nje krali opeke. Koristili su ih kao amajlije za plodnost.

Leifeng pagoda je jedno od najpoznatijih i najromantičnijih mjesta u Kini. Njena silueta se često prikazuje na razglednicama i slikama Zapadnog jezera.

Ostaci stare pagode.

U Kini su neparni brojevi sretni, tako da pagode uvijek imaju neparan broj katova. Leifeng pagoda je visoka 72 metra i ima pet katova. Svaki je kat uređen posebno lijepim slikama ili rezbarijama.

Ovo je 3D rezbarija koja se nalazi u pagodi i na kojoj je opisana jedna legenda o njenom nastanku. Vrlo je zanimljiva, ali bi opis predugo trajao.

S Leifeng pagode se pruža jedan od najboljih pogleda na Zapadno jezero, posebno za vrijeme zalaska sunca. Nama je vrijeme bilo loše, a dok smo bili u pagodi taman je padala kiša.

Pogled na Zapadno jezero.

Vožnja brodom

Nakon obilaska pagode otišli smo na vožnju brodićem po Zapadnom jezeru do jednog od umjetnih otoka. Šetnja po otoku traje oko 45 minuta, a kao i svugdje u Kini i na ovom je otoku staza nevjerojatno uredna i lijepa. Na otoku je opet malo jezero s novim malim otokom na jezeru…

Muzej svile

Sljedeća stanica do koje nas je dovezao taksi bio je Muzej svile, jer ovaj je regija “kolijevka svile”. Ovdje nismo baš imali sreće jer se muzej preuređivao pa se moglo obići samo dvije dvorane – jednu sa zapadnjačkom odjećom kroz povijest i drugu s tradicionalnom kineskom odjećom, s naglaskom na svilu.

Šetnja uz Zapadno jezero

Kako nam je vlak išao tek u 21 sat imali smo još dva sata za šetnju uz Zapadno jezero. Priroda je toliko lijepa da ne čudi da je UNESCO cijelo područje zaštitio.

I ovdje smo vidjele brojne djevojke koje se slikaju u tradicionalnoj odjeći.

Za obilazak regije uz Zapadno jezero (tzv. Lingying Scenic Area) imali smo samo jedan dan, a ako se možete organizirati, uz Zapadno jezero se isplati ostati i cijela tri dana. Tek kada dođete u Kinu shvatite koliko toga prekrasnog “iskače” na svakom koraku, a vi ste bili uvjereni da vam je dovoljno par sati za obilazak.

Napuštamo grad Hangzhou te krećemo vlakom u smjeru Žute planine, jedne od najljepših planina u Kini. Detalje o jednodnevnom planinarenju po ovom čudu prirode saznajte ovdje.

Putopis s cijelim planom našeg trotjednog putovanja po Kini u vlastitoj organizaciji, u kojem su brojni savjeti i korisne informacije oko organizacije tog putovanja, pročitajte ovdje.

Fotografije: Maja i Nikola