Bratislava: vodim vas u glavni grad Slovačke
Zanimljiva je Bratislava. U njoj se možete popeti na vrh UFO-a, slikati se ispod vrha crkvenog zvonika koji kao zaboravljen stoji u parku, možete piti koktel na pješčanoj plaži, lutati oko dvorca, odlično jesti, tražiti kipove prepune priča pa na slikarskom platnu slikati na ulici… Bratislava je mali grad i za obići njene glavne atrakcije dovoljan je jedan dan.
Bratislavu sam posjetila više puta, a pri zadnjem sam ju dolasku u kolovozu 2025. pokazala i djeci. Stali smo u nju na jedan dan, dok smo se vozili prema Krakovu i rudniku soli Wieliczka. Na putu prema Krakovu obišli smo i dvorac Trenčin.
Ovi vas detalji čekaju u Bratislavi!
Smještaj i parking u Bratislavi
Smještaj je u Bratislavi iznenađujuće skup, osim u hostelima ili sobama sa zajedničkim kupaonicama. Ovdje pogledajte što se nudi na Bookingu, možda ćete vi uspjeti naći neku dobru ponudu. Pri jednom smo si dolasku smanjili trošak tako što smo našli smještaj u Mađarskoj, 20-ak minuta od Bratislave.
Sljedeća misija: uštedjeti na parkingu koji je u centru grada bio oko 3 eura sat. Vikendom se možete parkirati 5 sati besplatno (radnim danom 3 sata) u garaži shopping centra Aupark. Iz njega do centra Bratislave treba 10-tak minuta pješice. Jednom smo prilikom, nakon isteka besplatnih 5 sati parkiranja autom otišli na izlet u 20-tak minuta udaljenu Devinsku tvrđavu. Sljedećeg smo dana opet iskoristili tih 5 sati na parkingu Auparka… I tako, što više putujem, to više učim štedjeti!
Dobro za znati: Aupark ima food court s jako dobrom ponudom međunarodne hrane po prihvatljivim cijenama. Još jedan detalj: ako želite probati slovačku varijantu Coca-Cole, zove se Kofola i možete ju kupiti u svakoj samoposluzi. Nas baš i nije oduševila.
Ako u Bratislavu dođete u ljeto, moći ćete na više mjesta uz Dunav piti koktel na pješčanoj plaži.
Ušetajte u bivši crkveni zvonik
Kada krenete od spomenutog shopping centra prema gradu, tj. prvo prema Dunavu i mostu, proći ćete kroz park. Malo skrenite s puta pa pogledajte gotički zvonik koji kao zaboravljen stoji usred parka, okružen stazama i drvećem.
Crkveni je zvonik stajao na franjevačkoj crkvi sve do potresa u 19. stoljeću.
Recite: “Let’s go to the top of the UFO!”
Ovu rečenicu (vjerujem) možete reći samo u Bratislavi. Sve će vam biti jasno kada iz parka dođete na obalu Dunava i pogledate najpoznatiji most u Bratislavi. Iznad njega kao da lebdi UFO, građevina što iznenađujuće podsjeća na letjelicu iz Star Warsa.
Zašto je na vrhu UFO? U doba kad je most građen, Bratislava se željela prikazati kao moderno industrijsko središte. Arhitekti su osmislili futuristički dizajn s lebdećom platformom na vrhu tornja, što je bilo neobično za tadašnji Istočni blok. Pravo ime mosta je Most Slobode naroda ili Most Slovačkog nacionalnog ustanka, a nazvan je po događaju iz 1944. godine – velikom ustanku protiv nacističke okupacije.
Pri prvom nam je dolasku u Bratislavu taj UFO bio mjesto na kojem smo započeli obilazak grada. Do vrha stižete za 45 sekundi liftom, koji vozi neobično ukoso. Na visini od 95 metara je vidikovac, a u samoj građevini restoran/kafić sa super pogledom na grad. Nije potrebna rezervacija stola. Cijene ulaznica za UFO pogledajte ovdje. Kupili smo ih na ulazu.
Samo za najhrabrije: Ako ste za avanturu, možete hodati s vanjske strane prozora restorana na visini od 85 metara, prošetati puni krug oko UFO-a pa se čak i pustiti da malo “visite” na sajli. Što se mene tiče, ne bi ni da mi plate, ali vi možete ako hoćete.
Pogled s UFO-a: lijevo se vidi dvorac u Bratislavi, a desno stari centar grada.
Most na kojem se nalazi UFO dovršen je 1972. godine i pješački mu je dio natkriven.
Odradite photossesion kod dvorca u Bratislavi!
Pogled nam je s te naše “UFO letjelice” bježao prema bijelom dvorcu na suprotnoj strani Dunava. Tako je dvorac postao drugo mjesto koje smo istražili.
Do dvorca vode uske, vijugave ulice i stepenice između starih kuća, a ja svaki put poželim da imam više vremena i da sjednem u kafić u jednoj od tih slikovitih uličica.
Stare zidine i jedna od stražarnica.
Prvi se put kaštel na ovom mjestu spominje u 10. stoljeću. U 13. i 14. stoljeću rekonstruiran je u gotičkom stilu, a u 16. je stoljeću postao sjedište mađarskih monarha. Danas u dvorcu možete obići Povijesni muzej.
Za vrijeme vladavine Marije Tereze, u 18. je stoljeću kaštel pretvoren u luksuzni barokni dvorac.
Kada danas vidite ovaj dvorac, teško ćete povjerovati da je izgorio 1811. godine, a da je rekonstrukcija počela tek 1953. godine.
Obilazak vrtova i parka oko dvorca je besplatan, a tu se nalazi i nekoliko kafića.
Dvorac leži 85 metara iznad Dunava, a s njegove terase na vedar dan možete vidjeti tri države, Slovačku, Austriju i Mađarsku.
Bratislava ima predivan stari centar grada
Desetak minuta treba da se od dvorca spustite do slikovitog i šarmantnog centra Bratislave, koji je u prošlosti bio zaštićen zidinama. Dočekao nas je pun života, šaren i osunčan. Vrvio je ljudima, a u brojnim se kafićima tražilo mjesto više. Bezbroj je ovdje detalja, od boja, cvijeća na prozorima, kipova na neobičnim mjestima, suvenirnica što pozivaju širom otvorenih vrata do mirisa koji se šire iz restorana. Mojoj se djeci Bratislava jako svidjela upravo zbog života i šarenila.
Dobro za znati: Vodu možete besplatno točiti na više česmi u centru grada.
Teško je dobiti ovakav dojam Bratislave ako dolazite u hladno doba godine.
U gradu se na više mjesta možete fotkati na zanimljivim instalacijama.
Na brojnim smo mjestima u starom dijelu grada vidjele slikare kako slikaju na ulicama.
Ako ste zainteresirani za obilazak Bratislave s vodičem, pogledajte ove ponude:
Pronađite topovsku kuglu zabijenu u Gradsku vijećnicu!
Činjenica: u zidu Gradske vijećnice u centru Bratislave stoji topovska kugla od 1809. godine, kada su Napoleonovi vojnici napali grad. Možete topovske kugle naći na još nekim građevinama, ali prepuštam vam da si sami organizirate ovu neobičnu potragu.
Topovske kugle iz ranog 19. stoljeća bile su željezne. Često su ostajale zaglavljene u zidovima pogođenih kuća.
Bratislava je prepuna kipova, a ovdje saznajte zanimljive priče o 4 kipa koja ćete sigurno vidjeti dok šetate. Jedan od njih predstavlja Napoleonovog vojnika!
Prošetajte po gradskim zidinama
U prošlosti je Bratislava, tj. njen stari centar, bila u potpunosti okružena zidinama. Na jednom su dijelu one i dalje očuvane (taman uz cestu između dvorca i starog centra grada) te možete po njima besplatno prošetati.
Zidine su bile visoke oko 9 metara, a debele do dva metra.
Uz zidine su postojali brojni barbakani (dodatna utvrđenja) raznih oblika.
Katedrala svetog Martina
Crkveni toranj koji vidite na slici iznad ovog teksta pripada katedrali sv. Martina, koja je dugo bila mjesto krunidbe ugarskih kraljeva. Okrunjeno je ovdje čak 11 ugarskih kraljeva i 8 kraljica, među njima i Marija Terezija. Ako vas zanima zašto su ti kraljevi krunjeni u Slovačkoj, a ne u Mađarskoj, evo objašnjenja. Od 1563. do 1830. Bratislava je bila prijestolnica Ugarskog Kraljevstva, pa je ovo bila službena krunidbena crkva.
Zanimljivost: Na vrhu tornja katedrale nalazi se zlatna replika krune svetog Stjepana. Teška je oko 300 kg, promjer joj je jedan metar i postavljena je na visini od 85 metara. Simbolizira slavne krunidbene dane grada. Originalnu krunu možete vidjeti ako posjetite Parlament u Budimpešti.
Kada je katedrala izgrađena u 15. stoljeću, bila je dio obrambenog sustava grada. Njezin vanjski zid bio je dio gradskih zidina.
Popnite se na Mihaelov toranj, jednu od najstarijih građevina u Bratislavi
Bratislava je bila okružena zidinama, a u grad se ulazilo kroz četvora gradska vrata. Danas su sačuvana samo jedna srednjovjekovna gradska vrata, Mihaelova (ili Mihovilova) vrata, koja prolaze kroz istoimeni toranj. Teško ćete ovaj toranj propustiti vidjeti, jako je dekorativan i visinom se ističe u pješačkoj zoni. Izgrađen je u 14. stoljeću, a današnji je izgled dobio nakon rekonstrukcije u 18. stoljeću.
Toranj ima visoki krov u obliku luka. Ime je dobio po gotičkoj crkvi sv. Mihaela, koja se nalazila na vanjskoj strani zidina sve dok ju Turci nisu srušili u 16. stoljeću. U 18. je stoljeću na vrh tornja postavljen kip svetog Mihaela i zmaja.
Mihaelova vrata su jedna od najstarijih građevina u Bratislavi.
Idemo sada gore! Ulaznice se prodaju 15-ak metara od ulaza u toranj, desno kada prođete kroz njega.
Pogled kroz prozor Mihaelovog tornja dok se penjemo na njegov vrh. U tornju je mali muzej.
Pogled s balkona na gornjem dijelu tornja.
Pogledajte u kip na vrhu tornja!
Kada se nađete ispod tornja, pogledajte kip arkanđela Mihaela na njegovom vrhu. Budite svjesni da se U NJEGOVOJ GLAVI NALAZI VREMENSKA KUTIJA iz 1758. godine. U njoj su dokumenti iz 18. i 19. stoljeća, tadašnji novci, kutija s relikvijama devet svetaca zapečaćenih u svetom vosku, bakrene pločice, papir s tekstom na njemačkom jeziku na kojem su napisana imena izrađivača kacige, kao i poruka u obliku molbe za molitvu za njihove duše. Prije par godina je toranj opet obnavljan i tada je u vremensku kutiju dodan jedan predmet, kojeg je odabrala javnost.
Kip svetog Mihaela nalazi se na brojnim svjetski poznatim građevinama, npr. na vrhu Mont Saint Michela u Francuskoj ili vrhu Anđeoske tvrđave u Rimu.
Dok ste još kod tornja, pogledajte desno. Bratislava je ponosni vlasnik najuže kuće u cijeloj Slovačkoj, a možda i Europi. Nalazi se desno od Mihaelovog tornja, na broju 15. Široka je samo 1,30 metara. A ako vas zanima koliko je neka europska ili svjetska metropola udaljena od vas, prođite kroz prolaz u tornju. Tamo se na tlu nalazi tzv. “nulti kilometar”, točka s koje se mjere sve udaljenosti od Bratislave.
Nulti kilometar u Mihaelovim vratima.
Kupite si ove kiflice!
U pješačkoj ulici koja vodi prema Mihaelovim vratima nalazi se pekara Pressburg bajgel u kojoj se prodaju istoimene kiflice i razni kolači. Kiflice su punjene nadjevom od oraha, maka ili badema i toliko su fine da sam ih morala staviti u putopis! Nisu jeftine, ako se ne varam jedna je bila 3 eura, ali isplati se probati barem jednu vrstu.
Kiflice se rade po tajnom receptu iz 1890. godine.
Tržnica u Bratislavi
Ako ste u Bratislavi za vikend, istražite i staru gradsku tržnicu u centru grada, koja je prva zgrada tržnice izgrađena u Bratislavi. Subotom i nedjeljom se prostor ispred nje pretvori u mjesto prepuno raznih objekata s hranom, a nudi se sve, od tradicionalne slovačke kuhinje do internacionalnih jela. U podzemlju tržnice se nalazi i pivovara, a možete na tržnici kupiti i vina lokalnih vinara.
U tržnici i ispred nje.
Kod tržnice sam probala moje prvo tradicionalno slovačko jelo, a odabir je među bogatom ponudom pao na štand koji prodaje bryndzove halušky. Radi se o jednostavnom i iznenađujuće zasitnom jelu. Mini okruglice su napravljene od naribanog krumpira i brašna, a umak od ovčjeg sira. Na vrhu su komadići pržene slanine.
Jako je fino, ali jako zasitno, pola mi je ostalo.
Dobro za znati: Tradicinalnu hranu smo htjeli probati u poznatom Slovak Pubu, ali nismo rezervirali stol pa im se javite unaprijed ako želite tamo jesti.
Bratislava ima jednu crkvu koja je skroz plava!
Od tržnice smo prošetali do popularne Plave crkve. Bila je misa pa nisam iznutra slikala, ali vjerujete mi na riječ, plava je kao i izvana.
Autor crkve je Odon Lechner, poznat kao “mađarski Gaudi”. Koristio je secesijski stil, s elementima mađarske narodne umjetnosti, valovitim linijama i keramičkim pločicama koje sjaje na suncu. Krov i fasada prekriveni su Zsolnay keramikom, a ta se keramika izrađivala i izrađuje se i dalje po tajnom receptu u tvornici keramike koju smo jednom prilikom posjetili u mađarskom gradu Pečuhu. Glazura mijenja nijansu ovisno o svjetlu pa će vam se ujutro crkva činiti svijetloplava, a pri zalasku je srebrno-lavandaste boje. Uz crkvu se nalazi gimnazija koju je Lechner projektirao u istoj secesijskoj estetici.
Crkva je izgrađena na početku 20. stoljeća, u mađarskom secesijskom stilu i s orijentalnim elementima.
Bratislava nas je pri svakom dolasku baš lijepo ugostila i prikazala se u najljepšem svjetlu. Nahodali smo se, svašta vidjeli, a i dobro se najeli. Ako ste autom, evo prijedloga – pri povratku u Zagreb obiđite mađarsku tvrđavu Sumeg, koja je odlično mjesto za izlet s djecom!
