Mjesto za sve ljubitelje putovanja

Obrambene zidine i kule Zagreba


Znamenitosti Gornjeg grada

Kamenita vrata - simbol Gornjeg grada

kamenita_vrata_3_flickr

Gornji grad najstariji je dio Zagreba. Davne 1242. godine Gradec, današnji Zagreb, Zlatnom bulom proglašen je slobodnim kraljevskim gradom. Zlatna je bula nalagala da grad mora biti opasan zidinama i utvrdama i da se u njega može ući samo kroz gradska vrata.

Danas najpoznatija i jedina sačuvana stara gradska vrata su Kamenita vrata, za koja se pretpostavlja da su podignuta 1266. godine. Nalaze se u zgradi koja je ostatak utvrde, a oblikovana je poput pravokutne kule s kolnim prolazom.

Događaj i čudo koje se veže uz Kamenita vrata dogodio se 31. svibnja 1731. godine. Tog je dana na Gornjem gradu izbio veliki požar. Nakon požara koji je bio prilično razoran, u pepelu je pronađena neoštećena Gospina slika iz 16. stoljeća, "Majka Božja od Kamenitih vrata"! Slika je u potpunosti neoštećena požarom dok je okvir izgorio! Slika je prije požara stajala iznad gradskih vrata.

Nakon požara u znak zahvalnosti sagrađena je kapelica u udubljenju prolaza Kamenitih vrata koja je danas najveće zagrebačko svetište. Slika "Majka Božja od Kamenitih vrata" danas je smještena u barokni oltar Kamenitih vrata. Na 200-tu godišnjicu čudesnog očuvanja slike 31. svibnja 1931. godine, Gospa je svečano okrunjena zlatnom krunom. Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. godine Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba. Na isti taj blagdan obilježava se i Dan grada Zagreba.

kamenita_vrata_flickr
Brojni vjernici se svakodnevno pomole Majci Božijoj od Kamenitih vrata

kamenita_vrata_2_flickr

Kula Lotrščak

Jedan od zagrebačkih simbola je Kula Lotrščak, smještena na Strossmayerovom šetalištu uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce (vrata Dverce danas više ne postoje). Kula Lotršćak podignuta je sredinom 13. stoljeća, kad je Gradec ispunjavao uvjet iz Zlatne bule Bele IV. da ako želi biti slobodan kraljevski grad mora biti opasan zidinama i utvrdama. Kula je uz Kamenita vrata i Popov toranj najbolje sačuvan obrambeni objekt Zagreba.

kula_lotrscak_flickr
Kula Lotršćak i ZET-ova uspinjača

Naziv Lotrščak Kula je dobila 1646. godine kad je u nju smješteno zvono. Latinski naziv campana latrunculorum znači zvono lopova ili po iskrivljenom starozagrebačkom izrazu zvono lotrijaša. Zvono je zvonilo svake večeri prije zatvaranja gradskih vrata.

Kula je kroz povijest obavljala obrambenu funkciju nakon koje se njena uloga prilagođavala potrebama raznih vremena. Jedno vrijeme služila je kao trgovačko skladište, kavana pa i stambeni objekt. Grad je u nestašici sredstava za popravljanje i održavanje davao ovu kulu, kao i druge gradske kule, u zakup. Zakupac je imao obavezu da popravlja i održava kulu, a u slučaju neprijateljskog napada ustupi ju gradu za obranu.

Kula Lotršćak je zajedno sa krovištem i kupolom visoka 30 metara. Izrađena je od kamenja nepravilnih oblika, uz nešto opeke. Zidovi kule debeli su oko 195 cm. Na donji jugozapadni zid kule se nastavlja gradski bedem. Svoj današnji izgled kula je dobila u 19. stoljeću nakon pregradnji koje je izveo arhitekt Kuno Waidmann.

kula_lotrscak_2_flickr

U kuli je smješten Grički top, koji svakog dana s prozora kule pucnjem označava podne. Na vrhu kule nalazi se kupola s vidikovcem. Kula je od 1981. godine otvorena za javnost.

Grički top

Grički top popularna je zagrebačka atrakcija. Još od 1. siječnja 1877. godine svakoga dana točno u podne top pucnjem označava sredinu dana. Pucano nije jedino u vrijeme Prvog svjetskog rata. Prvotno je top bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda, dok se danas nalazi u kuli Lotrščak na Griču.

Razlog zašto Grički top puca svakog dana točno u podne vrlo je zanimljiv! Prema legendi Grički top s Lotrščaka ispalio je točno u podne hitac na turski tabor koji se nalazio preko Save, te raznio pijetla što ga je kuhar na pladnju nosio paši. Uplašeni bukom topa Turci su pobjegli i više nikada nisu došli pred Zagreb.

Današnji je top peti po redu i dobiven je od JNA za Univerzijadu 1987. godine. Top je tipa Howitzer, a ravna se prema satu koji je namješten prema Službi za točno vrijeme. Manevarsko streljivo koje top ispali se rasprsne nakon nekih 150 metara, uz buku od čak 130 decibela, što je ravno buci polijetanja mlaznog zrakoplova!

Jedino se još puca u Beču i Sankt Petersburgu, ali ne redovito, te ovaj svakodnevni događaj čini Zagreb svjetski jedinstvenim odredištem!

Popov toranj

Popov toranj dio je obrambenog sustava starog Gradeca. Gradec ili Grič naziv je starog dijela Zagreba iz kojeg je, zajedno s Kaptolom nastao današnji Zagreb. Gradnja tornja započela je u 13. stoljeću nakon provale Tatara. I tada je ispunjavan već spomenuti uvjet iz Zlatne bule Bele IV., da se oko novoproglašenog slobodnog kraljevskog grada sagrade obrambene zidine i utvrde.

Kula je dugo bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa i od tuda naziv Popov toranj koji se proširio među pukom. Nadogradnja kule je nastavljena u 16. stoljeću u vrijeme dok je vladao strah od napada Turaka.

popov_toranj_flickr

Kula se smjestila na vrhu Opatičke ulice. Uloga Popovog tornja mijenjala se kroz povijest kako je opasnost od neprijateljskih napada na grad jenjavala. U 17. stoljeću u kuli je djelovala osnovna škola. U 19. stoljeću zgrada je obnovljena. Početkom 20. stoljeća u novoizgrađenom trećem katu kule smješta se zvjezdarnica. Zvjezdarnica na tom mjestu radi od 5. prosinca 1903. godine!





SvjetskiPutnik.hr - prijava



Zaboravili ste pristupne podatke?
Registrirajte se !
Dodaj prijatelja
Slika profila